MMF je ljevičarska organizacija koja potiče siromaštvo

Misionari Međunarodnog monetarnog fonda posjetili su prošlog tjedna Hrvatsku i ostavili vladi nekih 12 “preporuka” od kojih, začudo, većina čak i nije uopće glupa,  što znači da se ljevičarima neće svidjeti.

Nevezano uz to, MMF je općenito često na meti kritičara s ljevice (pogotovo onih u Hrvatskoj), ali nisam siguran što točno ljevičari sve zamjeraju ekipi iz MMF-a, pošto već odavno niti ne pokušavam razumjeti njihove pokušaje argumentacije vlastitih stavova. Jednostavno rečeno – prenekoherentni su. No, pretpostavljam da je njihov problem što MMF-om ne dominiraju radikalni marksisti-lenjinisti.

Međutim, ono što bi liberali trebali zamjeriti MMF-u, inače parazitirajućoj filijali ljevičarskog UN-a utemeljenoj na idejama britanskog eugeničara J. M. Keynesa i sovjetskog špijuna Harry D. Whitea, jest njihova učestala službena podrška i promocija globalne implementacije lijevih ekonomskih politika koje bi prilično naštetile domaćim gospodarstvima (pogotovo u nerazvijenim zemljama) i otežale iskorjenjivanje siromaštva. Samo u posljednjih pola godine:

  • direktorica MMF-a predlagala je zemljama u razvoju da pojačaju poreznu represiju, te povećaju udio poreznih prihoda u BDP-u kako bi potaknuli gospodarski rast (!?),
  • MMF se otvoreno protivio prijedlozima republikanaca oko smanjenja poreza u SAD-u, jer… višak novca u rukama onih koji su ga zaradili možda neće biti pametno potrošen (?!)
  • MMF-ovi ekonomisti na službenom blogu se žale na pojavu porezne konkurencije između država; kada pojedine države smanjuju porezne stope s ciljem privlačenja investicija u zemlju – za MMF-ove ekonomiste je to nepoželjno, jer tako političarima potencijalno ostaje manje tuđeg novca, te predlažu međunarodnu intervenciju koja će tome stati na kraj (?!)
  • u nedavnoj službenoj publikaciji MMF zagovara povećanje poreza i još progresivnije oporezivanje, te veću redistribuciju dohotka i uvođenje univerzalnih poticaja za nerad u cilju borbe protiv nejednakosti gurajući tezu kako je čak i značajno smanjenje životnog standarda poželjno ako će ljudi biti jednakiji (?!) – no barem u tekstu priznavaju kako se globalno nejednakost smanjuje
  • prema novom izvješću, MMF-ovi “stručnjaci” smatraju da bi nerazvijene zemlje morale drastično povećati udio javnih rashoda u BDP-u kako bi postigle nametnute “ciljeve održivog razvoja”, pri čemu je “održivi razvoj” eufemizam za prinošenje žrtve nezasitnim bogovima Progresa za iskupljenje od kapitalističkih grijeha

A i prethodnih godina, lako se moglo po MMF-ovim publikacijama nailaziti na slične ispade; zagovaranje povećanja svih oblika oporezivanja, kao i povećanja javnih rashoda i welfare state politika, centralizacije vlasti i sl., o čemu je dosta na široko pisao Daniel Mitchell ovdje, ovdje i ovdje, kao i svojedobno Washington Post.

Zagovaranje povećanja državnog intervencionizma općenito je vrlo neodgovorno, a pogotovo je opasno kada je riječ o nerazvijenim zemljama, jer je upravo njima slobodno tržište sada najpotrebnije. Slobodno tržište generira održiv gospodarski rast i razvoj, a visoki porezi i državne intervencije samo ga guše. Sve danas razvijene zemlje su se obogatile dok su imale vrlo mali državni aparat i gotovo zanemarive razine redistrubucije, a niti jedna zemlja u povijesti se nije obogatila zbog visokih poreza i velike javne potrošnje. Nažalost, većina razvijenih zemalja s vremenom se okrenula etatizmu, pa im je i gospodarski rast sada skromniji, ali bogate zemlje s velikom akumulacijom kapitala znatno lakše mogu podnijeti rasipanje resursa od onih nerazvijenih.

U vezi s tim, u zadnje vrijeme svjedočili smo ogromnom napretku u pogledu eliminacije siromaštva i gladi u svijetu, a mnoge slabije razvijene zemlje koje imaju niske razine državne potrošnje posljednjih godina redovito ostvaruju prilično visoke stope gospodarskog rasta, što je odlična stvar i ne smije se dopustiti neodgovornim ljevičarskim ideolozima i internacionalističkim birokratima da ju upropaste.

33 comments

          1. Prvo, marksizam i komunizam nisu istoznačnice.

            Drugo, obitelji i brakovi se danas, barem u zemljama zapadnoeuropskoga kulturnog kruga, formiraju na dobrovoljnoj bazi, a kako će netko na svojem privatnom vlasništvu uređivati pravila igre i odgajati svoju djecu je njegova stvar. Obiteljsko vlasništvo je nečije privatno vlasništvo, nije javno, inače bi po toj logici dionička društva i ortakluke mogli prozvati komunističkim zajednicama.

            Sviđa mi se

            1. “From each according to his ability, to each according to his need.”
              Nikad cuo?
              Po tom sloganu obitelji funkcioniraju.
              Sto ocito nisi ni imao namjeru osporiti.

              “Drugo, obitelji i brakovi se danas, barem u zemljama zapadnoeuropskoga kulturnog kruga, formiraju na dobrovoljnoj bazi, a kako će netko na svojem privatnom vlasništvu uređivati pravila igre i odgajati svoju djecu je njegova stvar.”

              Naravno i ako ih ljude urede na komunisticki nacin onda kazemo da je zajednica komunisticka.
              Uzmi primjer samostana.
              Pojedini svecenik po uvjerenju moze biti libertarijanac, a zivjeti u komunistickoj zajednici.
              Kako ono Galte?
              “From each according to his ability, to each according to his need.”

              Drugo, ničeanizam i nihilizam nisu istoznacnice.

              Sviđa mi se

  1. Ako postoji kontradikcija, konflikt dvije “stvarnosti” i ako A je A i A nije A u isto vrijeme onda jedna tvrdnja mora otpasti. U ovom slucaju marksizam.

    Sto cemo sa drugim primjerima gdje se libertarijanstvo spaja sa idejama koje su u suprotnosti sa filozofskim temeljima individualizma?

    Odakle dolaze prava? Trenutno je dojam da svaki libertarijanac bira svoju verziju stvarmosti i da je dovoljno nazvati prava “prirodna” i zakopati glavu u pijesak.

    Sviđa mi se

      1. Takva tvrdnja zahtjeva pojasnjenje. Inace, koliko sam ja primijetio, master Yodin svjedok je klasicni liberal koji zahtjeva da se drzava bavi samo onim zbog cega je i osnovana: zastitom pravne, imovinske i fizicke sigurnosti svojih gradjana. Distribucija energenata, trgovina zitaricama, proizvodnja radio i TV programa, skolstvo, zdravsto i prijevoz putnika ne spadaju u poslove drzave. Sirotinjske drzave poput Svicarske imaju privatno skolstvo i zdravstvo a nemaju niti nacionalne dalekovidnice, pa ipak im nekako ide. Znam da deseci tisuca Svicaraca svake godine pokusavaju imigrirati u Hrvatsku, no Svicarskoj ipak nekako ide. Svicarski predsjednik se na posao vozi biciklom a ne Audi osmicom. Pa Svicarska opet nekako opstaje, jos od vremena kada su najurili izvjesnog Gesslera i bespotrebno unistavali jabuke. May the farce be with you, young padawan!

        Sviđa mi se

    1. Prava dolaze iz (trenutnog) morala. Moral je nepisani zakon koji svaki pojedinac mora postovati kako bi (p)ostao clanom drustva. Sve drustvene zivotinje imaju moral. Za primjer proguglati Frans van der Waal morality. Buduci da je moral prirodna stvar kod svih drustvenih zivotinja, ukljucujuci tu i covjeka, onda ima smisla prava koja proizlaze iz morala nazivati “prirodnim pravima”. Trenutni moral kaze da nije u redu krasti, ubijati ili porobljavati. Izrazeno jezikom tvoraca “Deklaracije o Nezavisnosti” to glasi ovako: “We hold these truths to be self-evident, that all men are created equal, that they are endowed by their Creator with certain unalienable Rights, that among these are Life, Liberty and the pursuit of Happiness”. Pursuit of happiness dio su dodali protivnici ropstva jer su se robovi tada smatrali imovinom. Jedna od verzija je sadrzavala i rijec “property” umjesto “pursuit of happiness”. U XVIII stoljecu je bilo rasireno misljenje da moral dolazi od Boga (krscanskog boga, ne Allaha, Vishnua ili Quetzalcoatla) te zato imamo “endowed by the creator”. Bog je u to vrijeme bio neka vrsta Vegete koja se dodavala svim dokumentima kako bi im pojacala znacenje. Ipak, ostaje cinjenica da prava koja izviru iz morala ima smisla zvati “prirodnim pravima”. Isto je tako tocno da je krscanstvo odigralo formativnu ulogu u formiranju danasnjeg morala na zapadu. Moral u arapskom svijetu je sasvim drugaciji i zato, recimo, nema spomena o ljudskim pravima u arapskom svijetu.

      Sviđa mi se

  2. @mgogala

    U pravu si da prava dolaze iz moralnosti.

    Ali prava ne mogu dolaziti iz trenutnog morala. Prava jedino mogu proizaci iz objektivne moralnosti a do objektivne moralnosti se jedino moze doci filozofskim putem.

    Ako filozofski ne objasnimo kako se dolazi do objektivne moralnosti onda je “turtles all the way down”.

    Ayn Rand se pobrinula da to bude objasnjeno.

    Sviđa mi se

    1. @Yodin svjedok:
      Ayn Rand mi je najmanje uvjerljiva upravo kada govori o “objektivnom moralu”. Moral je, kao sto sam napisao, nepisani zakon kojeg se pojedinci moraju pridrzavati kako bi ostali clanovima drustva. Price o nekakvom ‘objektivnom moralu” mi djeluju vrlo neuvjerljivo. Ayn Rand je, zahvaljujuci tom famoznom “objektivnom moralu” glorificirala ubojicu Hickmana:
      http://michaelprescott.freeservers.com/romancing-the-stone-cold.html
      To mi, kao praktican rezultat njezine teorije o “objektivnom moralu”, cijelu stvar cini vise nego sumnjivom. Ayn Rand je imala puno dobrih ideja, no teorija o “objektivnom moralu” mi se ne cini jednom od takvih.

      Sviđa mi se

        1. Uvjerljivost ili neuvjerljivost je osobni dojam. Isto kao sto ne mogu dokazati da sushi ima dobar okus, ne mogu dokazati niti uvjerljvost ili neuvjerljivost. Naprosto, logicka konstrukcija “objektivnog morala” mi se cini neuvjerljivom. YMMV.

          Sviđa mi se

          1. Ako tvrdis da je moralnost subjektivna(sushi primjer) a slozili smo se da prava dolaze iz moralnosti, onda slijedi da su prava subjektivna.

            A ako su prava subjektivna…

            Sviđa mi se

            1. Ne, tvrdim da je uvjerljivost subjektivna. Tebi se nesto moze ciniti uvjerljivim, dok se meni ista stvar ne mora ciniti uvjerljivom. Naprosto, ne cini mi se mogucim zasnivati moral na ideji koju je iznijela u Atlas Shrugged: “His highest moral purpose is the achievement of his own happiness”. To je osnova tzv. “objektivizma”, Moral je itekako stvaran i stvar je kulture i prihvacanja. Moral onoga sto nazivamo “zapadnom civilizacijom” se zasniva na krscanstvu. Krsenje moralnog koda obicno povlaci ostracizam neke vrste. Ponovno, ta mi prica o “objektivnom moralu” ne djeluje uvjerljivo. Ideja o nekakvom “apsolutnom moralu” nije nova, no cinjenice pokazuju da on naprosto ne postoji. U plemenima Amazone, ukrasti nesto neprijateljskom plemenu ili cak ubiti pripadnika neprijateljskog plemena je junacki pothvat, cijeg pocinitelja slavi cijelo pleme. Ako zelis blizi primjer, procitaj “Nevjernicu” od Ayan Hirsi Ali pa vidi kako se postupa sa zenama i kako same zene prihvacaju takav kod ponasanja. Nesto tako bi bilo nezamislivo u zapadnom svijetu. Naprosto, ne postoji moral kojeg bi prihvacale sve kulture na planeti. Prica Ayn Rand o “objektivnom moralu” mi djeluje kao iskrivljavanje pojmova.

              Sviđa mi se

  3. Ako su prava objektivna a slozili smo se da prava proizlaze iz moralnosti onda objektivna prava mogu jedino proizaci iz objektivne moralnosti.

    Sviđa mi se

    1. @Yodin_svjedok,
      Tvoja tvrdnja ne slijedi is premisa. Broj jedan, sporno je postojanje “objektivnog morala”. Moral je skup zakona koji omogucavaju postojanje zajednice. Moral u Njemackoj se razlikuje od morala u Saudijskoj Arabiji. Zato Nijemci priznaju pojedincu prava koja je Locke nazvao prirodnim pravima a Saudijci ne priznaju. Radi se upravo o tome da smatram kako Ayn Rand nije dokazala postojanje “objektivnog morala”. Tvoja decidirana tvrdnja naprosto logicki ne drzi vodu. Tzv. “prirodna ljudska prava” poznavao je jos John Locke, u vrijeme dok jos nije bilo niti govora o “objektivnom moralu” Ayn Rand.

      Sviđa mi se

      1. @Yodin_svjedok,
        Da se ne natezemo dalje, reci cu ti gdje vidim problem. Poceti cu obojici nam dobro poznatog clanka “Uvod u Objektivizam”:
        https://campus.aynrand.org/works/1962/01/01/introducing-objectivism/page1

        Dio koji me zasmetao u tom clanku je slijedeci:

        “3. Man — every man — is an end in himself, not the means to the ends of others. He must exist for his own sake, neither sacrificing himself to others nor sacrificing others to himself. The pursuit of his own /rational/ self-interest and of his own happiness is the highest moral purpose of his life”

        Ne postoji takva stvar kao sto je “moralna svrha zivota”. Ja sam na ovom svijetu, zato sto su moji roditelji odlucili da zele imati dijete. Iz istog sam razloga i ja kasnije postao ocem. Svrha covjeka i komarca je identicna: nema je. Svi smo mi tu zato jer su nas nasi roditelji donijeli na ovaj svijet. Moral je zakon drustva. Moral ne propisuje svrhu nego ponasanje. Sintagma “moral purpose” zvuci dobro ali je u osnovi besmislena.

        Nadalje, imamo slijedeci odlomak:
        “The destroyer is the morality of altruism. Altruism holds that man has no right to exist for his own sake, that service to others is the only moral justification of his existence, and that self-sacrifice is his highest moral duty. The political expression of altruism is collectivism or /statism/, which holds that man’s life and work belong to the state — to society, to the group, the gang, the race, the nation — and that the state may dispose of him in any way it pleases for the sake of whatever it deems to be its own tribal, collective good.”

        Opet mijesanje pojmova. Ne radi se ni o kakvom “moralu” nego o politickoj filozofiji koja direktno potjece od religije. I dok se slazem s tvrdnjom da je svaki covjek svrha sam sebi i da su politicke filozofije koje covjeka tretiraju kao sredstvo nesto sto mi se duboko gadi. Upotreba rijeci “moral” u tom kontekstu je besmislena. Zato ne zelim pricati o “objektivnom moralu”.

        Sviđa mi se

        1. Nazalost moram odgovoriti i to u malo duzoj verziji jer ono sto si napisao je totalno pogresno predstavljanje Objektivizma.

          Ako je moral subjektivni zakon neke kulture ili drustva onda tko si ti kao libertarijanac da osporavas bilo kakve “moralne” zakone neke kulture ili drustva i zasto itko treba slusati tvoje “moralne” parole o “unalienable rights” i “life, liberty and the pursuit of Happiness”.

          Ako ne zelis pricati o objektivnom moralu onda to ostavlja samo pricu o subjektivnom moralu.
          Subjektivni moral moze proizvesti samo subjektivna prava.
          Libertarijanstvo ne postoji ako su prava subjektivna.

          Moralna svrha zivota postoji.

          U zivotu imamo dva temeljna izbora: Postojati ili ne postojati.

          Ako covjek izabere da ne postoji onda nas to vise ne zanima jer “only existence exists”.

          Ono sto nas zanima je kada osoba izabere postojanje. Samim time pokaziva da je stavio vrijednost na postojanje.

          Ako je stavio temeljnu vrijednost na postojanje on mora raditi daljne izbore i akcije kroz koje stvara daljne vrijednosti kako bi mogao nastaviti postojati.

          Standard vrijednosti po kojoj covjek odlucuje sto je dobro a sto lose je njegov zivot, tocnije ono sto je potrebno za zivot da nastavi postojati.

          Te temeljne vrijednosti koje omogucuju nastavak postojanja covjeka su Objektivne.

          Skup tih vrijednosti se naziva moralnost.

          Objektivne vrijednosti stvaraju Objektivnu moralnost a iz Objektivne moralnosti proizlaze Objektivna prava.

          Life, liberty and the pursuit of Happiness.

          Sviđa mi se

          1. “Nazalost moram odgovoriti i to u malo duzoj verziji jer ono sto si napisao je totalno pogresno predstavljanje Objektivizma”

            Ne radi se o predstavljanju nego o kritici. Kao osnovu sam uzeo vrlo poznati clanak u kojem je Ayn Rand, a ne ja, predstavila svoju filozofiju objektivizma.

            “Ako je moral subjektivni zakon neke kulture ili drustva onda tko si ti kao libertarijanac da osporavas bilo kakve “moralne” zakone neke kulture ili drustva i zasto itko treba slusati tvoje “moralne” parole o “unalienable rights” i “life, liberty and the pursuit of Happiness”.”

            Ne osporavam. Tzv. prirodna ljudska prava proizlaze iz tih zakona. To su primijetili (i primijenili) i Locke i Jefferson, osnivaci klasicnog liberalizma, bas kao i Jean Jacques Rousseau, u svojoj deklaraciji o pravima covjeka i gradjanina:
            https://en.wikipedia.org/wiki/Declaration_of_the_Rights_of_Man_and_of_the_Citizen
            Prilicno sam siguran da Locke, Jefferson i Rousseau nisu znali za “objektivni moral”.
            Nadalje, u moralu neke kulture ili drustva nema niceg “subjektivnog”. Taj moral je naprosto cinjenica, bas kao sto je cinjenica da se moralni zakoni razlicitih drustava razlikuju.

            “Subjektivni moral moze proizvesti samo subjektivna prava.
            Libertarijanstvo ne postoji ako su prava subjektivna.”

            Tko je govorio o “subjektivnom moralu”? Cinjenica da je moral lokalan ne znaci da je subjektivan. Fraza “objektivni moral” je besmislena, bar sto se mene tice.

            “Moralna svrha zivota postoji”

            Dokaz?

            “U zivotu imamo dva temeljna izbora: Postojati ili ne postojati.”

            To nisu moralni izbori. To su egzistencijalni izbori.

            “Ako je stavio temeljnu vrijednost na postojanje on mora raditi daljne izbore i akcije kroz koje stvara daljne vrijednosti kako bi mogao nastaviti postojati.

            Standard vrijednosti po kojoj covjek odlucuje sto je dobro a sto lose je njegov zivot, tocnije ono sto je potrebno za zivot da nastavi postojati.”

            Moral je zakon drustva a ne zakon pojedinca. Covjek je jedna od drustvenih zivotinja na ovom planetu. Drustva imaju zakone kojih se pojedinci moraju pridrzavati, kako bi ostali clanovima drustva. Razlicita drustva imaju razlicite zakone. Ti ovdje govoris o filozofskim principima koji se odnose na pojedinca, ne o zakonu drustva.

            “Te temeljne vrijednosti koje omogucuju nastavak postojanja covjeka su Objektivne.

            Skup tih vrijednosti se naziva moralnost.”

            I tako smo dosli do igranja definicijama. Uzgred budi receno, smatram se klasicnim liberalom, na tragu Lockea, Jeffersona i Rousseaua. Filozofija Ayn Rand je privlacna i u mnogocemu se slazem s njom, no kao nekoga tko je zavrsio matematiku i navikao na precizno izrazavanje, smeta me njezino zanemarivanje definicija pojmova. Inace, i ljudi koje cijenim mogu ponekad biti u krivu. Adam Smith je, recimo, razmjensku vrijednost nekog proizvoda odredio kolicinom rada potrebnog za proizvodnju tog proizvida, sto je kasnije zloupotrijebio izvjesni bradonja iz Triera. Nitko normalan nece Adamu Smithu odreci status jedne od ikona liberalizma iz XIX stoljeca, no cinjenica je da je danas odbacena tzv. “radna teorija vrijednosti” njegovo cedo.
            Ista se stvar odnosi i na Ayn Rand: radi se o ikoni liberalne misli koja je jako puno ucinila za popularizaciju liberalnih ideaj i kapitalizma kao sistema. Ipak, njezine ideje o “objektivnom moralu” mi se ne cine uvjerljivima. I to je to.

            Sviđa mi se

              1. Hmmm, ovakva tvrdnja zahtjeva objasnjenje. Inace, Rousseau nije komunjara jer je vec neko vrijeme mrtav. Tvrdnja da je BIO komunjara zahtjeva dodatna pojasnjenja. Njegova deklaracija o pravima covjeka i gradjanina eksplicitno imovinu proglasava nedodirljivom a za slobodu koristi klasicnu liberalnu definiciju kao pravo da cinis sve sto se ne kosi s pravima drugih.

                https://en.wikipedia.org/wiki/Declaration_of_the_Rights_of_Man_and_of_the_Citizen

                Moram ti reci da me jako zanima argumentacija za tvrdnju o J.J. Rousseauu kao komunjari.

                Sviđa mi se

                1. @mgogala

                  Uz duzno postovanje i spremnost za raspravu ovo ne vodi nicemu jer od filozofije individualizma pravis salatu u koju ubacivas sve i svasta i onda za svaki novi sastojak koji ubacis a ne pripada individualizmu je potrebno novo detaljno objasnjavanje. Vrlo prijateljski savjet o detaljnoj provjeri filozofskih postavki.

                  Rousseau je filozofska komunjara. Argumentacija? Procitaj ga.

                  Usput cestitke na objavi na liberal.hr.

                  Sviđa mi se

                  1. Hvala na cestitkama. Jedna od karakteristika liberala je da su u stanju razgovarati mirno i bez vrijedjanja, kao ti i ja. Svaka cast na dostojanstvenoj i intelektualno postenoj diskusiji. Inace, slazem se da su ove teme malo preduboke za raspravu na blogu. Nadam se da cemo to jednog dana moci raspraviti uz kavu. Prihvacam kraj rasprave.

                    Sviđa mi se

                    1. Za Rousseaua je institucija privatnog vlasništva izvor zla, njegov original sin. On je stvorio sliku o predcivilizacijskom čovjeku kao idealu.
                      https://en.wikipedia.org/wiki/Jean-Jacques_Rousseau#Philosophy

                      Jakobinci(protokomunjare) su se uvijek na njega pozivali kako bi legitimirali ljevičarske politike koje su implementirali (čitaj: otimanje imovine).

                      Pitaj bilo kojeg ljevičara od Marxa nadalje što misli o Rousseau pa ćeš čuti samo lijepe riječi.
                      S druge strane Bastiat ili Burke recimo baš suprotno.

                      Man is born free, and everywhere he is in chains.
                      Workers of the world unite; you have nothing to lose but your chains.
                      Vidiš sličnosti?
                      I dan danas se u djelovanju ljevičara vidi kako slijede Rousseaovu premisu, sve ljudske institucije civiliziranog društva su neopravdana represija i treba ih uništiti.
                      Kad uspiju naravno ne dogodi se povratak u raj nego svjetovna verzija pakla, mali preview.

                      Liked by 1 person

Komentiraj