Najopasnija ideologija na svijetu

U ovotjednoj emisiji Treća runda na HRT-u gostovao je autor bloga KatKapital dr. sc. Luka Popov. Tema emisije je bila o nejednakosti u svijetu i implikacijama popularnog pamfleta marksističkog misionara Thomasa Pikettyja, a dr. Popov je zauzimao danas prilično kontroverzan stav kako masovna pljačka na globalnoj skali i povratak u ekonomski sustav koji se na svjetskoj sceni raspao kao kula od karata prije 25 godina možda ipak nije najoptimalnije rješenje za čovječanstvo. Na suprotnoj strani je bio izvjesni Mislav Žitko, koji sasvim otvoreno propagira marksizam. Snimku emisije možete pogledati ovdje.

Don’t Cry for Me, Argentina

U pravilu, što je neki visoki državnik veći manijak, to je on domaćim ljevičarima veći idol. Stoga ne treba čuditi da su domaći ljevičari, nakon smrti venezuelanskog komunističkog vođe Huga Chaveza, za živućeg Mesiju prihvatili argentinsku fašističku diktatoricu Cristinu Kirchner (odrekli su se Eva Moralesa ustanovivši da je obični neoliberal).

Ali, pa zašto ne? Nacionalizacije naftnih kompanija, privatnih mirovinskih fondova, avio kompanija i prijenosa nogometnih utakmica, zabrana kupovanja stranih valuta, protekcionizam, protjerivanje stranih investitora, tečajne kontrole, zabrana uvoza knjiga, kazneno gonjenje heretika, maksimalne regulacije gospodarstva… što je tu za ne voljeti?

Hillary 2016

U nedavnom obraćanju naciji, jedna od glavnih kandidatkinja za idućeg predsjednika Zemlje Slobodnih i supruga bivšeg predsjednika, Hillary Clinton upozorila je građane da ne vjeruju onima koji kažu da poduzeća stvaraju radna mjesta.

Gospođa Clinton kaže da se radi o običnoj trickle-down ekonomiji koja se pokazala kao neuspješna i u potpunosti podbacila. Ona, izgleda, smatra da se radna mjesta stvaraju promišljenim centralnim planiranjem benevolentne Majke Države.

Slobodna trgovina i neslobodne migracije

Jedno od aktualnih vrućih političkih pitanja na Zapadu, ali ne toliko u Hrvatskoj, je politika imigracija. Treba li država ograničavati slobodan protok ljudi iz jedne zemlje u drugu, te kako i na koji način, po kojem principu? Dobar dio ljudi koji podržavaju slobodno tržište, i razumiju obostrane beneficije uklanjanja barijera slobodnom međunarodnoj razmjeni, automatizmom sličan princip zaključivanja primjenjuje i po pitanju migracija ljudi između zemalja, te zauzimaju odlučan stav protivljenja nekakvim ograničenjima slobodnog protoka pojedinaca preko državnih granica, odnosno, zalažu se za politiku otvorenih granica.

Aksiomi i metodologija

Kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dete, jednak je zbiru kvadrata nad obe katete.

Tako je glasila formulacija Branislava Nušića, a odnosi se, naravno, na Pitagorin poučak, za koji vjerujem da je svima poznat.

Zamislimo, ipak, da vam netko obznani kako je empirijskim promatranjima mjereći pravokutne trokute otkrio da je Pitagorin poučak nevažeći. Zamislite da neki učenik kaže svom profesoru matematike kako je mjerio duljine stranica različitih pravokutnih trokuta i izračunao da se rezultati ne poklapaju s Pitagorinim poučkom. Što bi profesor na to odgovorio, da li bi povjerovao učeniku, bi li možda pokušao samostalno provjeriti vjerodostojnost teorije i sam krenuo mjeriti stranice na nekim trokutima, ili bi nekim drugim metodama pokušao dokazati učeniku da je bio u krivu?

Ekonomska sloboda u svijetu

Kako nam Index prenosi, kanadski Fraser Institute objavio je ovogodišnje izvješće Economic Freedom of the World u kojem su, između ostalog, ocijenjene 152 države svijeta po nekoliko parametara koji određuju stupanj ekonomske slobode u zemlji (cijeli izvještaj je dostupan ovdje):

Ja, olovka

Leonard Read (1898-1983) jedan je od najpoznatijih američkih liberalnih ekonomista 20. stoljeća i osnivač prvog modernog slobodnotržišnog think thanka (Foundation for Economic Education), a jedan od njegovih najpoznatijih i najpopularnijih radova je upravo simpatični esej I, Pencil (Ja, olovka) koji na vrlo jednostavan i razumljiv način ukratko objašnjava spontanu organizaciju složenih procesa kroz tržišni mehanizam, i djelotvornost nevidljive ruke. Popularni esej bio je eye opener mnogima, te je prema njemu snimljeno nekoliko video uradaka.

Ekonomski program po mjeri ljevičara

ZAJEDNIČKI INTERES ISPRED PRIVATNOG

TO JE DUH PROGRAMA – PREKINIMO ROPSTVO KAMATARENJA

Zašto ne postoji intelektualno vlasništvo

Odnosno, gdje je Ayn Rand bila u krivu?

Jedna od stvari na kojoj mnogi inače slobodarski orijentirani ljudi padaju na testu jest koncept tzv. intelektualnog vlasništva. Stvarno, iz nekog razloga, možete naići na dosta primjera zagovornika slobodnog tržišta i privatnog vlasništva koji, istovremeno, podržavaju državne intervencije pod krinkom povrede prava tzv. intelektualnog vlasništva. Mislim da bi glavni razlog tome mogao biti nedovoljno razumijevanje same prirode koncepta vlasništva i njegove svrhe.

Autoceste, referendum i jednostavno rješenje

Kao što je, vjerujem, svima poznato, trenutno je u tijeku skupljanje potpisa za referendum oko monetizacije autocesta u Hrvatskoj. Referendumska inicijativa koja se sastoji od nekoliko sindikata (uglavnom državnih službi) i organizacija “civilnog” društva (što god to značilo) se protivi davanju autocesta u koncesiju, te se beskompromisno zalaže za to da hrvatski porezni obveznici nastave financirati gubitaške autoceste, te otplaćivati njihov dug. Naime, ukoliko bi se upravljanje autocestama prepustilo privatnicima, postoji izvjesna mogućnost da bi došlo do znatnog smanjenja broja fiktivno zaposlenih radnika na državnim jaslama.