Je li TTIP sporazum o slobodnoj trgovini?

Urbani socijalisti diljem Europe, ali i po Hrvatskoj, u zadnje vrijeme negoduju oko usvajanja sporazuma o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (Transatlantic Trade and Investment Partnership – popularno TTIP), predloženog ugovora o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a kojim bi se navodno trebao olakšati protok kapitala između tih federacija i olakšati investiranje, te donekle smanjiti moć državnih političkih vlasti da reguliraju neke tržišne odnose.

Ekonomska demokracija na socijalistički način

Socijalisti opet trkeljaju o ekonomskoj demokraciji i zadrugarstvu.

U tekstu u Jutarnjem, Zvonimir Mahečić, član socijalističke partije ORaH i njihov ekonomski guru koji svoja saznanja o ekonomiji očito crpi iz pamfleta Naomi Klein, te nalaza Josepha Stiglitza i Paula Krugmana (a da odakle drugo? 🙂 ), replicira na nedavni članak u kojem je Luka Popov kritizirao sadržaj socijalističkog manifesta iste partije

Piketty i mitologija

O evanđelju ovog Marxovog apostola sam pisao već, stoga poanta ovog posta neće biti preispitivanje njegovih ideja, već samo ukazivanje na neke primjere fabrikacija povijesnih događaja svojstvenih ljevičarima u cilju propagiranja široko prihvaćene mitologije.

Mali podsjetnik

Samo jedan mali podsjetnik na što se troši vaš teško zarađeni novac (između ostalog).

Libela – portal o rodu, spolu i demokraciji

Primjetite, molim vas, naglašenu distinkciju, da netko ne bi slučajno pomislio da su “rod” i “spol” jedno te isto.

Porez o kojem se ne govori

Kada državne vlasti odluče povećati potrošnju (recimo da odluče povećati plaće uhljebima ili povećati iznos kojim subvencioniraju socijalističke medije), na raspolaganju su im tri načina prikupljanja dodatnih prihoda:

1) povećanje poreza (ili uvođenje novih)

2) zaduživanje

3) povećanje novčane mase u opticaju (“printanje”)

Metode zadovoljenja potreba

Franz Oppenheimer, njemački sociolog i politički ekonomist, u svom najpoznatijem djelu Der Staat ukazao je na jednu vrlo važnu distinkciju između slobodnog tržišta i državnog intervencionizma. Naime, istaknuo je kako postoje dva fundamentalno različita načina na koji pojedinac može ispuniti svoje želje:

Potpourri

Samo neki ne pretjerano zanimljivi detalji iz zemlje:

Ljevičari ne znaju što su ljudska prava

Modernim ljevičarima su puna usta ljudskih prava. Tako u njihovim izlaganjima možemo slušati teorije kako među ljudska prava spadaju pravo na vlastiti dom, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, rad, dostojnu plaću, pitku vodu, struju, pa i pristup internetu i još mnoge druge stvari.

Kaos i anarhija u bankarskom sektoru

Ljevičarski ekonomski magovi kao jednu od najvećih opasnosti i prijetnji izlasku iz krize često navode pojavu dereguliranosti bankarstva. Deregulacija i liberalizacija bankarskog sektora, zaštitni znak neoliberalnog kapitalizma, jedan je od glavnih uzroka krize, siromaštva, nezaposlenosti, iseljavanja mladih, uništavanja okoliša i svih ostalih zala suvremenog kapitalističkog društva. Financijske institucije i njihovo poslovanje jednostavno nisu dovoljno zakonski regulirani, bankarski sektor nema gotovo nikakvog doticaja s državni aparatom i tu svatko radi što ga je volja, stoga je krajnje vrijeme da političke vlasti konačno stanu na kraj tom raspašoju i uvedu malo reda u neregulirani bankarski sektor.

Teret države nekad i danas

U jednom malo starijem tekstu o razvoju zapadne Europe, Dan Mitchell je ukazao na jedan od ključnih faktora rasta životnog standarda i prosperiteta u zadnjih stoljeće i pol na Zapadu:

Grafikon pokazuje udio državne potrošne u BDP-u navedenih zemalja. Tu su podaci do 1960. godine, međutim, do danas je taj udio još značajno porastao, tako da je danas u svim ovim državama on oko 50%, čak ponegdje i viši. Ono što je iz ovoga jasno jest da je na razvijenom Zapadu prisutan trend sve većeg povećanja udjela državne potrošnje u ekonomiji, sve veći udio razmjena među ljudima otpada na državnu prisilu, a sve je manje slobodnih interakcija pojedinaca.