Čini se da ćemo u finalu Copa America gledati Argentinu i Čile, ali nije post o tome, već samo o usporedbi ekonomske uspješnosti tih dviju zemalja.
Nicolás Cachanosky u tekstu ovdje iznosi i jedan zanimljiv prikaz usporednog kretanja realnog bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u Argentini, Njemačkoj i Čileu od kraja 19. stoljeća do danas:
(više…)
Prije nekoliko dana predstavljena je jedna nova knjiga koja bi mogla biti zanimljiva liberalima/libertarijancima, a možda i još više suvremenim progresivnim ljevičarima, ali i općenito bilo kome zainteresiranom za ekonomsku politiku ili Skandinavski poluotok.
Knjiga se zove Scandinavian Unexceptionalism: Culture, Markets and the Failure of Third-Way Socialism. Nisam je još pročitao, ali nije uopće duga i čini se pisana vrlo razumljivim jezikom, pa preporučam da pogledate. Autor knjige je Nima Sanandaji, kurdsko-švedski inženjer i politički komentator (ekonomist Tino mu je stariji brat) i u knjizi raskrinkava brojne mitove vezane uz (ne)uspješnost i (ne)efikasnost skandinavskog “trećeg puta”, te se obrušava na najsvetiju instituciju progresivnog socijalizma 21. stoljeća: skandinavski welfare state. (više…)
The opposite of ‘quality’ is ‘equality’. 😉
Nejednakost među ljudima je prirodna. Ljudi su nejednaki, razlikuju se po svim mogućim karakteristikama i uvijek će se razlikovati. Kako bi to izgledalo da svi budemo napravljeni jednaki, opisali su npr. Kurt Vonnegut u poznatoj pripovijetci Harrison Bergeron i Ayn Rand u noveli Anthem, i vjerujte da ne izgleda nimalo privlačno. Zato bi možda najbolje bilo da se cijela priča oko “nejednakosti” ignorira.
Nakon što se glavna urednica jednog tjednika mađarske nacionalne manjine Krisztina Krijak prije gotovo dvije godine osjetila uvrijeđenom povodom seksističkog ispada bivšeg saborskog zastupnika Deneša Šoje (navodno, radilo se o višekratnom javnom spominjanju riječi gospođica), Općinski sud u Osijeku donio je zasad nepravomoćnu presudu po kojoj se optuženi kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 10,000 kuna plus zatezne kamate i sudski troškovi, što je ipak značajno manje nego što je žrtva ovog gnjusnog zločina prvotno zahtjevala. (više…)
Nakon što se ekonomski marksizam blago rečeno osramotio na globalnoj skali u 20. stoljeću i ostavio iza sebe nekoliko genocida, rašireno siromaštvo, glad, nestašice, ekonomsku nerazvijenost i hiperinflacije, uništenje nuklearnih društvenih struktura i moralnih vrijednosti, masovno iseljavanje populacija, itd., marksisti su svoju energiju pomalo počeli usmjeravati na neka druga mjesta, te ekstrapolirati marksističke dogme i na neke kulturne paradigme. (više…)
U jednom svom tekstu o japanskoj ekonomiji krajem devedesetih (Reviving Japan), pokojni Milton Friedman ukazao je na jednu tada vrlo čestu zabludu kod ekonomista gotovo svih ekonomskih škola i provenijencija, a koju izgleda mnogi još uvijek nisu savladali. Nazovimo je the interest rate fallacy :
Initially, higher monetary growth would reduce short-term interest rates even further. As the economy revives, however, interest rates would start to rise. That is the standard pattern and explains why it is so misleading to judge monetary policy by interest rates. Low interest rates are generally a sign that money has been tight, as in Japan; high interest rates, that money has been easy.
Na blogu samoprozvanog slobodnotržišnog sociopata “Slobodna M” može se naći ovaj odličan kratki video koji pokazuje troškove socijalističkog zdravstva u Hrvatskoj, kojem domaći socijalisti vole tepati nazivajući ga besplatnim.
Tko je John Galt? 