Tragedija javnog

Sigurno običavate ponekad na kiosku ili u trgovini kupiti omiljeno piće u plastičnoj boci, limenci ili tetrapaku; Coca-colu, Sprite, pivo, ledeni čaj, mineralnu vodu… što god tko voli.

Ako niste baš potpuno dehidrirali ili umirete od žeđi, vjerojatno ne popijete cijelu bocu/limenku/tetrapak u jednom gutljaju, nego piće vremenski rasporedite. Popijete gutljaj kad otvorite, pa za par minuta još malo, pa dio ostavite za poslije, itd., ovisno o vašoj procjeni okoline. Drugim riječima, vi odlučujete koliko će vaše piće trajati. Vi, kao jedini vlasnik vašeg pića, raspoređujete vrijeme konzumacije i dinamiku njegove konzumacije u vremenu.

Slatke brige domaćih ljevičara

Ovih dana hrvatske socijaliste more slatke brige. Naime, bliže se novi izbori za hrvatski parlament, a tri najjače stranke se otvoreno zalažu za uspostavu socijalističkog poretka u Hrvatskoj.

Ništa novo: Država financira socijalističku propagandu

Prije nekoliko dana Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku koje će medije porezni obveznici biti prisiljeni financirati u 2015. godini. Kao i obično, većina opljačkanog plijena pripala je socijalističkim medijima koji više ili manje otvoreno pozivaju na uništavanje i ono malo elemenata slobodnog tržišta i poduzetništva što je u Hrvatskoj ostalo u egzistenciji, no to ne treba nikoga čuditi, nije to nikakva novost. Očito je bezkompromisan antikapitalistički stav jedan nepisani uvjet za primanje sredstava.

Jedna morbidna ideologija i nemogućnost ekonomske kalkulacije unutar iste

Svakome iti malo razumnom i poštenom prema samom sebi, koji ne odbija zatvarati oči pred stvarnošću i ignorirati bjelodano jasne i nedvosmislene činjenice, jasni su katastrofalni učinci komunističke ideologije.

Komparativne prednosti i protekcionizam

David Ricardo (1772-1823), engleski ekonomist i političar, u svojoj knjizi Principles of Political Economy and Taxation, prvi je došao do zakona o komparativnim prednostima. Ricardo je inače znao dolaziti i do nekih prilično promašenih zaključaka na drugim područjima, ali što se tiče komparativnih prednosti, tu je logika besprijekorna i tu mu dugujemo priznanje.

Uvod u marksizam

Samo par stvari koje bi svaki momak i djevojka trebali znati o marksizmu:

• Što je to marksizam?
• Marksizam je politička ideologija koja ne priznaje individualne slobode, a propovijeda masovnu pljačku i nasilje.

Što je sa sisama?

Venezuela, južnoamerička država s najvećim rezervama nafte u svijetu, većim čak i od Saudijske Arabije (a ima manje stanovnika nego Saudijska Arabija), zadnjih godina desetljeća prolazi kroz ekonomsku krizu. Iako se na prvu čini prilično nemoguće kako jedna zemlja tako bogata naftom može zapasti u dugoročne krize, razlog je zapravo prilično jednostavan: imaju komuniste na vlasti.

Sloboda i diskriminacija

U domaćim i stranim medijima često nailazimo na statistike o razlikama u prihodima između muškaraca i žena. Tako, navodno, žene u prosjeku zarađuju nekih 20-25% manje nego muškarci. Također, nalazimo i podatke o razlikama u prosječnim prihodima između pojedinih etničkih skupina, a i različite stope nezaposlenosti.

Kompatibilnost

“One difference between libertarianism and socialism is that a socialist society can’t tolerate groups of people practicing freedom, but a libertarian society can comfortably allow people to choose voluntary socialism.” – David Boaz

Upravo tako, lijepo rečeno. U slobodnom društvu, svatko je slobodan sa sobom i svojom imovinom činiti što god želi, dok time ne ugrožava druge osobe, njihovu slobodu ili njihovo vlasništvo.

Marginalna korisnost i ekonomska nejednakost

Gotovo svatko je bar jednom u životu sudjelovao u raspravama oko problema nejednakosti u prihodima. Kako može biti pravedno da netko zarađuje više nego dovoljno za devet života, dok neki drugi jedva sklapaju kraj s krajem od prvoga do prvoga u mjesecu? Često čujemo kako ne može biti u redu da npr. LeBron James zarađuje preko 20 milijuna dolara godišnje, dok, primjerice, srednjoškolski profesor u Hrvatskoj ne zaradi ni tisuću eura mjesečno, a blagajnica u supermarketu ni upola toliko? Pa se onda mogu čuti i primjedbe kako pekar proizvodi kruh koji nam je nužan za preživljavanje a radi za ispodprosječnu plaću, dok Cristiano Ronaldo nabija nekakvu loptu po livadi a plaćen je par milijuna eura mjesečno.