Nenad Bakić je nedavno imao na Eclectici par odličnih tekstova o gospodarskom rastu, tržištu rada i turističkoj sezoni (ovdje i ovdje). Ono što je tu fascinantno jest kako neke tako banalne i logične stvari mogu biti tako nedokučive ili neprihvatljive balkanskom socijalističkom puku – da će radnicima biti bolje gdje ima više kapitala i više konkurencije među poslodavcima, te gdje je gospodarski rast brži, a glavni pokretač gospodarskog rasta je liberalizacija tržišta i privatna inicijativa.
No, čak i većina socijalista (osim onih baš najzadrtijih vjerskih fanatika među njima) u sebi zna da je kvaliteta života stanovništva najviša u zemljama s najviše kapitalizma. Malo tko od njih bi iskreno radije htio biti radnik u Venezueli ili Sjevernoj Koreji nego u Švicarskoj ili na Novom Zelandu, mada će razloge zašto je to tako racionalizirati na neki svoj način, baš kao što će jednostavno zanemariti svaki povijesni neuspjeh socijalizma u praksi, jer, kao, ‘it wasn’t real socialism!’.
Što sam spomenuo u ovom postu, veza između akumulacije kapitala i realnih plaća radnika na razini zemalja je toliko usko povezana i očita:
Ali, ne samo to. Radnici neće samo biti bogatiji u zemljama s većom akumulacijom kapitala, već će i unutar zemalja radnici biti bolje plaćeni u industrijama u kojima su u prosjeku veći profiti poduzeća (ako je tržište dovoljno slobodno!). Na primjeru Sjedinjenih Američkih Država, prema podacima iz 2015. godine:
Izgleda da što više kapitalisti zarađuju, to više plaćaju radnike (i plaćaju ih znatno više nego što po njima zarade), što je suprotno marksističkim floskulama o sukobu rada i kapitala. Ustvari se samo radi o tome da lukrativnije djelatnosti zahtjevaju i sposobnije/vještije/obrazovanije radnike koji su teže zamjenjivi, pa moraju biti i i bolje plaćeni, jer zakoni ponude i potražnje jednostavno vrijede i na tržištu rada. Stoga, da bi radnicima bilo bolje, kapitalisti zaista ne moraju biti ni posebno plemeniti, velikodušni, a niti nešto nadprosječno inteligentni. Samo trebaju voljeti novac.
Tko je John Galt? 
Stvar je samo u tome da je u RH previše uhljeba u usporedbi sa ljudima koji zapravo rade nekaj korisno, a i mnogi od ovih drugih bi isto jako rado bili uhljebi. Riječima jednoga mojeg kolege: Neću ti se ja, moj Jure, dovika bavit ovim informatičkim sranjima. Ja ću jednog dana bit direktor komunalnog u XXXX. To je pravi posal.
Istina, kod njega je to navek nekako napol u šali, ali ima ih jako puno koji tako stvarno misle. I kaj onda mislite kakvi budu političari cijelo vrijeme na vlasti?
P.S. Ja sebe ne vidim kao ugljena ni sad ni ubuduće.
Sviđa mi seSviđa mi se
uhljeba, ne ugljena (glupi autocorrect)
Sviđa mi seSviđa mi se
Neces se pretvoriti u ugljen nego u naftu. Drvece se pretvara u ugljen, fauna u naftu i zemni plin. To ce, doduse, malo potrajati. Sumnjam da ce INA zaradjivati na tebi.
Sviđa mi seSviđa mi se
Nikad ne reci nikad. Ipak je INA skoro vladina organizacija (uskoro možda i formalno), a kao što svi znamo: The closest thing to ethernal life on Earth is a government programme.
Sviđa mi seSviđa mi se
Sviđa mi seSviđa mi se
Tekst je poslovicno dobar, dok uzrok problemu vidim u jednom propustu.
Naime, recenici “Malo tko od njih (socijalista) bi iskreno radije htio biti radnik” tu nedostaje tocka.
Sviđa mi seSviđa mi se
@Damir, vecina socijalista koje ja poznajem su ili u politici, sto ukljucuje i politicki postavljene “managere”, ili imaju ambicija uci u politiku. To se, neces vjerovati, odnosi i na neke americke socijaliste. Jedan me susjed, inace uvjereni demokrat, probao dobiti da volontiram za izbor demokrata 2018. Naravno, on bi “organizirao kampanju” a volonteri koje trazi bi trebali hodati uokolo i dijeliti letke. Naravno da sam ga pristojno odbio.
Inace, nije svatko za poduzetnika, sto se odnosi prvenstveno na mene. Ja sam tehnicar i to planiram ostati do mirovine.
Sviđa mi seSviđa mi se
Nenad Bakic se u zadnje vrijeme ponasa kao dezurni optimist, za sto mislim da nema razloga. Primjer jednog optisticnog clanka je ovo:
https://eclectica.hr/2017/06/30/gdje-su-sada-svi-oni-koji-su-tvrdili-da-je-kriza-agrokora-sistemska-kriza-hrvatske/
S politickim sustavom kakvog ima Hrvatska, svaki napredak je samo Fata na jorganu. Emigracija se ubrzava, Rumunji su nas pretekli po zivotnom standardu a Bakic se busa u prsa junacka i pita gdje su sada oni koji su bili zabrinuti zbog Agrokora? Da podsjetim, Agrokoru su lovu posudjivale ne samo paradrzavne firme poput Adrisa i Croatia Osiguranja, lovu su im posudjivali i mirovinski fondovi. To, sasvim konkretno, znaci da u dogledno vrijeme nece biti love za mirovine.
Ne samo to, u zadnje se vrijeme redovito pise o porastu placa i posljedicnom porastu maloprodaje. Odakle lova za porast placa? S hrvatskim porezima i gusenjem privatne inicijative, moguca su samo dva izvora: zaduzivanje ili tiskanje. Nemam informacija o cemu se radi, ali niti jedna od te dvije mogucnosti nije dobra.
Bakic je moj odgovor u kojem su te jednostavne cinjenice pobrojane odbio objaviti, pa mislim da covjek ima svoje politicke ciljeve, koji se ne svode samo na informiranje. Mislim da je i Bakic jako dobro povezan s nasom politickom elitom, sto mu osigurava pristojnu zaradu.
Sviđa mi seSviđa mi se
Izvinjavam se na upadu, ali kada ćeš Galt pisati nešto o bitcoin-u? Interesuje me tvoj stav, kao i stav mgogala. Pratim blog već par godina i zaista sam impresioniran vaš stavovima…Ja sam u blockchain tehnologiji nekih 5 godina i nevjervovatno je koliki je napredak postignut. Od industrije koja je vrijedila 0 USD do industrije koja sada vrijedi oko 100 milijardi USD. Izgleda da kada se država u nešto ne petlja to ima samo progresivan rast 🙂
Prije par dana pokrenuo sam start-up http://www.WeLendBitcoin.com Cilj projekta je omogućiti vlasnicima BTC da zarade kamatu od pozajmljivanja BTC na Poloniex.com berzi. Prinosi od lendinga BTC na Poloniex berzi u prošloj godini su bili oko 30% godišnje.
O čemu se radi?
Kada manuelno pozajmljuješ BTC potrebno je da u masku za unos naloga uneseš: količinu BTC koju daješ u zajam, kamatnu stopu po kojoj pozajmljuješ BTC i trajanje zajma. Poloniex ima opciju „auto-renew“ koju kada ti neko vrati zajam, sistem automatski po istoj stopi unese novi zajam na tržište. Problem sa manuelnim pozajmljivanjem su promjenjivost kamatnih stopa na zajmovima.
Npr. Trenutno stopa na pozajmljivanje BTC je 0,0673% – godišnje je to 24,57%. Ti uneseš nalog po stopi 0,0673% i neko ti uzme zajam. U međuvremenu, dođe do promjene kamatne stope i ona skoči na 0,15% dnevno, ti si uključio „auto-renew“ i ti iako možeš pozajmiti sada po 0,15% dnevno, ti uneseš ponovo nalog u sistem po 0,0673% i propustiš kamatu koja je 100% veća od tvoje. Ili ako kamata padne na 0,03% nećeš ništa imati pozajmljeno, jer pozajmljuješ po previsokoj stopi. Ako ne uključiš „auto-renew“ onda moraš 24h dneveno biti ispred lendinga, jer ako si nekome dao zajam na 2 dana – to znači da ti on može vratiti zajam najkasnije za dva dana, dakle može ti vratiti i za par sekundi.
Zbog toga smo mi kreirali http://www.WeLendBitcoin.com u pozadini kojeg se nalazi sofisticirani BOT koji na osnovu parametara koje ti odrediš sve radi za tebe. Parametri su sljedeći:
Ja sam testirao sve BOT-ove i usluge kao što je naša „lending as a service“ (LaaS) koja se odnosi na P2P margin lending i mislim da imamo najboljeg robota i najbolji UI – unos naloga je svakih 15 sec – konkurenti više od 3 min, može se odrediti maksimalna visina naloga idealno za veće naloge-drugi nemaju tu opciju itd. Kako da podesite nalog https://www.welendbitcoin.com/get-started
Šta moram napomenuti, vi nama ne šaljete BTC nego nam omogućite API pristup vašem nalogu. Poloniex API je struktuiran na način da se može isključiti povlačenje sredstava i trading, dakle našem BOT-u se da samo pristup lendanju.
Prinos od lendanja u prošloj godini je bio oko 30%. To znači da bi na 10 BTC zaradili 3 BTC. Stope puno osciliraju, tako sam ja prošli mjesec zaradio 4%, a ovaj je nešto lošiji i biće oko 2,2% mjesečno. Kada se uporedi sa oročenom štednjom u bankama, obveznicama Hrvatske, dionicama na Zagrebačkoj burzi prinosi su fenomenalni. Od rasta BTC i lendanja na godišnjem nivou prinosi u posljednjih pet godina bili godišnje veći od 100%.
Koje imate rizike:
Bankrot – hakerski napad Poloniex berze;
„Force liquidation“ ne radi dobro – mehanizam za zaštitu onih koji pozajmljuju BTC;
Ja već tri godine radim lending na Poloniex-u i ima sam nekoliko hiljada zajmova i svi su vraćeni. Poloniex je na samom početku poslovanja imao manji hakerski napad i sve BTC su refundirali klijentima. Poloniex koristi air gap cold storage za 90% sredstava, tako da BTC nisu na internetu.
http://www.WeLendBitcoin.com je dugoročan projekat jer iako je BTC imao ogroman rast cijene on je još uvijek na početku. Ozbiljni anatitičari sa Wall Street-a smatraju da će cijena biti za par godina 50.000 USD.
Evo i linka
Bloomberg https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-07-05/bitcoin-to-50-000-is-latest-call-from-prolific-stock-picker
Zarada u BTC business-u će biti velika i ako imate neke ideje za stat-up pokreniti je, nemate šta izgubiti osim nešto vremena i novca
Sviđa mi seSviđa mi se
Lynks, kako je bot jucer odradio kad je bila ogromna volatilnost kamatnih stopa, 0,05%(stari nalozi koji su istekli, a imaju ukljucen renew- totalno neoptimizirano) pa sve do 1,5%(sto bi bila nekakva max vrijednost u nekim trenutcima koje definira trziste)?
Sviđa mi seSviđa mi se
Zjale, BOT je jučer pokazao svoj potencijal. Pregledao sam zajmove šta je radio u posljednja 24h i stope po kojima je lendao BTC su fenomenalne – bilo je zajmova po 0,9% dnevnoj stopi. Npr. imam zajam koji mi je generisao kamatu za 12h od 50 USD. Robot je efikasniji od čovjeka i to je budućnost…Ove ideje sa oporezivanjem robota su baš nazadne… U posljednja 24h kada se dnevna stopa preračuna na godišnju, lenderi sa našim BOT-om su na 66% zarade. Nije loše 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se
svakako cu pogledati vas bot i vasu stranicu, cini se zanimljivo.
mozda slozimo i kakvu suradnju 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se
Rast stopa je nastao kao rezultat forka koji će biti 1.8. Poloniex je izdao stav u vezi sa forkom 1.8. https://poloniex.com/press-releases/2017.07.24-Our-plans-to-handle-potential-BTC-network-disruptions/
Ako lendaš, trebao bi zaustaviti lendanje u subotu i prebaciti BTC na svoj wallet, ako želiš da dobiješ BCC.
Do 1.8. si imao BTC koji je spor i za uslove crypto valuta skupu transakcijsku platformu. Nakon 1.8. imaćeš BTC sa SegWit-om koji će biti brži i jeftiniji + BCC koji će biti sa 8 MB block size. Oba su u tehničkom smislu veliko unapređenje u odnosu na postojeći BTC. SegWit je uslov za kreiranje Lightning Network-a koji će omogućiti milijarde transakcija u sec uz jako male naknade…Ako se na BTC u budućnosti ugradi LN budućnost će biti odlična 🙂
https://lightning.network/
Sviđa mi seSviđa mi se
Lynx,
Ja trazim developere s iskustvom u ethereum blockchainu (smart contracts, oracles) za konkretan projekt.
Imas koga?
Sviđa mi seSviđa mi se
Ne, ali želim ti da uspiješ u projektu… Ja sam kupovao ETH kada je bio ICO, sada sam prešao u Stratis koji isto blockchain, ali u C#. Tek su krenuli…
Sviđa mi seSviđa mi se
Imam pitanje za sve informaticare na ovom blogu,moze li realno covjek sam kod kuće nauciti programirati?Koliko bi mu trebalo ako nema nikakvog tehnickog iskustva?
Sviđa mi seSviđa mi se
Moze. Ja jesam i to prije 30 godina kada nije bilo ni knjiga u jugi za kupit a o internetu, open source projektima, beskonacnom moru code snippeta nisi mogao ni sanjati.
Zapravo, da budem potpuno iskren, u zivotu nisam upoznao niti jednog zaista dobrog programera koji je vjestinu razvio u akademskoj ustanovi. Za bit dobar u tome (kao i u svemu drugom) moras to zaista voljet, a to znaci prakticki svo slobodno vrijeme ide u razvoj sw. Dodatno, gotovo svu doedukaciju (koja je kontinuirana) ces si sam osiguravati cak i kada budes profi, pogotovo ako zalis stalno bit trazen i dobro placen (direktna korelacija).
Sviđa mi seSviđa mi se
Pardon, nisam osgovorio na koliko dugo. Ovisi. Brzo ces imati nekakve rezultate, ali da mozes sam razvijati kompleksne sustave ili biti senior developer na projektima proci ce vise godina ljute sljake. Vjestina programiranja zahtijeva razvijanje posebnog mindseta za rjesavanje problema.
Sviđa mi seSviđa mi se