Globalna nejednakost u padu

Prema novom istraživanju globalne dohodovne nejednakosti dvojice ekonomista za Institute of Labor Economics ispostavlja se:

Our main finding is that global earnings inequality has declined, primarily during the 2000s, when the global Gini coefficient dropped nearly 10 points and the earnings share of the world’s poorest half doubled.

OK, kao što smo i pretpostavljali, uslijed značajnog porasta dohotka siromašnije polovice stanovništva u zadnjih dvadesetak godina, globalna nejednakost se smanjila. Ukupno bogatstvo se povećava, a razlike u životnom standardu između pojedinaca su manje. Dakle, uobičajene ljevičarske floskule kako u svijetu bogatiji postaju sve bogatiji, a siromašniji sve siromašniji, neutemeljene su laži.

Globalni Gini koeficijent

Naravno, glavni faktori u ovom trendu “konvergencije” su Kina i Indija, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta koje su se u tom razdoblju ekonomski liberalizirale i transformirale iz komunističkih planskih ekonomija u nešto ipak puno sličnije kapitalizmu, pa stoga i ogroman gospodarski rast.

Također, u zaključku istraživanja autori kažu:

However, we also document a rise in the within-country earnings dispersion beginning in the 1990s that somewhat dampened the overall decrease in global inequality.

Opet, kao što smo i pretpostavljali, moguće je da je u međuvremenu došlo do porasta nejednakosti između pojedinaca unutar granica nekih država, što ionako ne bi trebalo biti relevantno internacionalističkim ljevičarima koji ne vjeruju u granice i nacije.

Međutim, ljevičari ipak nikad neće prihvatiti ovakve informacije i neće odustati od uobičajenih parola, što pokazuje kako njih ustvari ne samo da nije briga za poboljšanje životnog standarda u siromašnijim dijelovima svijeta, nego ih zapravo ne zanima niti smanjenje globalne nejednakosti, već ih zanima samo da njihovi susjedi ne budu bogatiji od njih samih.

Mjere globalne nejednakosti i udjeli zarade najbogatijih i najsiromašnijih

Oglasi

3 comments

  1. Nejednakost je pala kao posljedica razvoja kapitalizma? Drug Kardelj se vjerojatno okrece u grobu. Sjecam se nekakve price o sukobu rada i kapitala, koja je u ocitom neskladu s cinjenicama. To, naravno, ne znaci da u tu pricu treba prestati vjerovati.

    Sviđa mi se

  2. Na ovaj sam post vec odgovorio, ali nedavni dogadjaji oko Agrokora me tjeraju da napisem novi komentar:
    Lex Agrokor prijeci vjerovnike pri ostvarivanju svojih prava sudskim putem, ovrhama, tuzbama i naravno, tjeranjem u bankrot. Drzava, kao poznato efikasni entitet kada je rijec o gospodarstvu, je preuzela upravljanje privatnom imovinom, zorno demonstrirajuci istinitost mog opisa Agrokora kao paradrzavne firme. Ipak, Hrvatska je u EU, pa je zakon upitne ustavnosti poput Lex Agrokora, mogao odgoditi neizbjezno samo na kratko vrijeme. To je napravljeno u ime “spasavanja radnih mjesta”. Blago radnicima s drzavom! Rezultat ce biti daljnja propast poslovanja jer ce dobavljaci prestati isporucivati robu Agrokoru, odlazak najboljih ljudi i brzi pad vrijednosti firme. Kada “zastita” koju nudi Lex Agrokor istekne, od firme ce ostati samo ljustura koju nitko vise nece zeljeti kupiti. Ljudi koji tamo budu radili nakon toga ce najvjerojatnije izgubiti posao.

    S druge strane, da je vlada dozvolila preuzimanje Agrokora od strane vjerovnika, vjerovnici bi preuzeli i reorganizirali firmu koja bi nakon krace turbulencije nastavila normalno poslovati, poput Bille, koju nije zastitio Lex Agrokor. Politicki kapitalci uhljebljeni u Agrokoru bi, najvjerojatnije, ostali bez posla, no stvorenje poznato kao “mali covjek” kojeg vlada navodno stiti, bi ostao na poslu, radeci za novog sefa.

    Uz Agrokor je vezan i raspad koalicije s MOST-om. MOST je inace hrpa salonskih ljevicara koja se fura na postenje. U mnogim je slucajevima to postenje ispalo prilicno upitno, no ne i u ovom. Koalicija se raspala zato jer je MOST-ov Vlaho Orepic poslao policiju u Agrokor. A policija je tamo mogla iskopati svasta. Agrokor nije placao poreze i zakup zemljista a primao je stotine milijuna kuna poticaja. Naravno, zauzvrat je uhljebljivao zenu Branka Grcica, bivsu sindikalisticu Anu Knezevic, obitelj Galic (Mirko i sin mu Mislav), obitelj Rohatinski, zenu Zlatka Canjuga i mnoge druge. Detalji tih koruptivnih veza naprosto nisu smjele isplivati u javnost, zbog cega je okoncana suradnja HDZ i MOST-a.
    Na kraju, kakve to veze ima s globalnom nejednakoscu iz naslova ovog threada? Nema s globalnom ali ima s lokalnom. Onaj tko je dobio vremena za snalazenje u novim paradrzavnim firmama poput Adris Grupe, Croatia Osiguranja ili Atlantic Tradea su dobro povezani “manageri” iz Agrokora. Onaj tko ce nadrljati kada muzika prestane su blagajnice i prodavaci u Konzumu. Drugim rijecima, bogati ce postati jos bogatiji a nadrljati ce sirotinja. Kao rezultat, lokalna nejednakost ce se povecati, zahvaljujuci “zastiti radnika” od strane drzave. Jedino sto mi je u cijeloj prici drago jest da je okoncana politicka karijere Vesne Pusic, Anke Mrak, Boze Petrova i Mire Bulja, meni inace jako mrskih politicara.

    Sviđa mi se

    1. Sa čisto ekonomskog stajališta nejednakost ne bi trebala uopće biti relevantan pokazatelj ičega. Mene osobno je ionako uvijek više zanimala stopa siromaštva, i ako nema (puno) siromašnih koji jedva preživljavaju, nemam baš ništa protiv da nejednakost bude kakva god. Koga je zapravo briga za to kaj neki tajkun vozi helikopter ili svaki dan drugi rolls ako svi žive relativno dobro? Jedino lijevoumne jalne papčine koji dobiju napad panike ako neko ima/vrijedi više od njih.

      Liked by 1 person

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s