Švecka!

Kraljevina Švedska za mnoge je suvremene progresivne ljevičare jedan od omiljenih primjera uređenog i pravednog društva koje pokazuje kompatibilnost izdašne socijalne države i visokih razina gospodarskog razvoja i prosperiteta. Ljevičari su čuli kako su u Švedskoj visoki i progresivni porezi, kako Švedska ima veliki javni sektor, kako država građanima omogućava besplatne stvari, te kako tamo nema velike nejednakosti koja se regulira kroz obilne socijalne transfere i politike redistribucije, a uz sve to Švedska je vrlo bogata i razvijena zemlja. Prema tome, ako budemo i mi više kao Švedska, tj. usvojimo njihove egalitarističke politike socijalne države i visokih poreza (prvenstveno za “bogate”), i mi ćemo postati bogati kao oni.

Zaista, na primjeru Švedske se stvarno može puno toga naučiti.

Istina je da Švedska ima vrlo visoke poreze i prilično velike izdatke socijalne države, te je istovremeno bogata zemlja, ali to naravno ne znači da je Švedska bogata zbog visokih progresivnih poreza i politika redistribucije. Ustvari je potpuno suprotno. Švedska je postala bogata puno prije usvajanja raznih kvazi-socijalističkih politika, tijekom razdoblja relativno slobodnog tržišta, a kasniji zaokret ulijevo je Šveđane itekako koštao. To se može jasno primijetiti i na grafikonu (na slici je prikazana usporedba švedskog BDP po stanovniku sa 16 ostalih industrijaliziranih zapadnih zemalja):

sweden-comparative-gdp1

Švedski BDP po stanovniku u odnosu na industrijalizirane zemlje (izvor)

Naime, od druge polovice 19. stoljeća pa sve do šezdesetih godina 20. stoljeća Švedska je imala vrlo liberalnu ekonomiju, nizak udio državne potrošnje, manje poreze i izrazito ograničenu socijalnu državu, te baš u to vrijeme Švedska postaje jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, a rast švedskog dohotka po stanovniku je među najbržima. Iz toga vremena potiču neke od i danas najpoznatijih velikih švedskih korporacija, kao npr. Volvo, Ericsson, IKEA, Electrolux, SAAB, Vattenfall, H&M, Tetra Pak, Alfa Laval, SKF, Skanska, itd., a u tom razdoblju su djelovali i mnogi legendarni švedski inovatori i industrijalci poput Alfreda Nobela, Svena Wingqvista i Gustafa Dalena. O tome kako je laissez-faire učinio Švedsku bogatom, može se opširnije naći ovdje.

Međutim, tijekom šezdesetih i pogotovo sedamdesetih (pazite, još 1970.-e je, kao udio u BDP-u, Švedska trošila znatno manje na socijalne transfere nego što danas troše SAD, koje su kao nekakav primjer “neoliberalnog kapitalizma”), uslijed nesretnih okolnosti, dolazi do značajnog povećanja državnog intervencionizma, rasta poreznog opterećenja i stvaranja glomazne socijalne države (to je onaj famozni “skandinavski treći put”). Kao posljedica toga, gospodarski rast je drastično usporio, a javni dug porastao, te Švedska danas nije više ni među 15 najbogatijih zemalja svijeta (a još 1975. godine bili su među 5). Socijalističke politike masovne redistribucije dohotka dovele su Švedsku do ekonomske krize početkom devedesetih, pa su se vlasti napokon odlučile na značajno rezanje državnog aparata, smanjenje nekih poreza i liberalizaciju tržišta, tako da su i privatizirana brojna državna poduzeća, uključujući djelomičnu privatizaciju školstva i mirovinskog sustava.

swe

Razina javne potrošnje u Švedskoj

Zbog navedenih pro-tržišnih reformi (više o svemu ovdje), švedska se ekonomija sredinom devedesetih ipak koliko-toliko oporavila, smanjen je javni dug i ekonomija do danas raste brže od prosjeka OECD-a:

growth

Prosječne stope rasta BDP-a

income

Rast raspoloživog dohotka kućanstava

No, iako se švedska ekonomija u međuvremenu donekle oporavila, fascinantno je da Šveđani u SAD-u prosječno zarađuju preko 50% više od Šveđana od Švedskoj, kao što je uostalom slučaj sa svim skandinavskim narodima.

Dakle, od Švedske se zaista može puno toga naučiti, ali zaključci su sasvim suprotni ljevičarskoj mitologiji. Prvi zaključak je da socijalizam ne funkcionira, drugi zaključak je da slobodno tržište funkcionira. Ako želimo biti razvijeni poput Švedske onda bismo morali prihvatiti onaj koncept koji je Švedsku učinio bogatom, a ne onaj koji Šveđani imaju danas ili onaj koji ih je unazadio za bar nekoliko desetljeća.

Uostalom, čak i danas porezne stope u Švedskoj općenito nisu nešto puno više nego u Hrvatskoj. Gledajući odnos poreznih prihoda i BDP-a, Hrvatska je ionako već među najbrutalnije oporezovanim zemljama u Europi, a i po razinama ukupne javne potrošnje smo gotovo jednaki (a to znači da je teret države ipak kod nas veći, s obzirom da je BDP po stanovniku drastično niži).

Pa i mimo svega toga, zanimljivo je da je po onim mjerilima ekonomskih sloboda Švedska u posljednje vrijeme često solidno rangirana (Heritage je ove godine smjestio na 26. mjesto u svijetu, a Cato i Fraser nedavno na 38. mjesto). To je s jedne strane odraz prilično niskih standarda – naime, suprotno ljevičarskim trkeljanjima, ‘tržišnog fundamentalizma’ u svijetu baš i nema puno; a s druge strane je odraz toga što su visoki porezi i državna potrošnja u Švedskoj donekle kompenzirani relativno povoljnim značajkama u drugim segmentima, poput lakoće pokretanja i obavljanja biznisa, slobodne trgovine,obujma regulacija poslovanja i administrativnih prepreka, sigurnosti vlasničkih prava i sl.

Oglasi

31 comments

      1. htio sam pokazati da su troškovi radne sbage doista prilično veliki za poslodavca

        na stranici je forma gdje se nakon popunjavanja vidi strukturu ukupnog troška za poslodavca…

        primjer iz ugovora mojeg sina (25000 kruna bruto, nema dodatnog prihoda, nije član crkve)

        na ruke dobije 19 061 kruna, a ukupni trošak poslodavca je 32 855 kruna

        http://www.ekonomifakta.se/Fakta/Skatter/Rakna-pa-dina-skatter/Rakna-ut-din-skatt/

        Liked by 2 people

        1. Kako misliš “poprilično veliki”? Kod nas bi za isto neto primanje poslodavac platio 37,000 SEK. Dakle 4,000 SEK više, ili 3,000 Kn više. Lijepo ti kažem da je Švedska za nas prava porezna oaza. 😉

          Sviđa mi se

    1. @poljoprivreda

      Švedska je ako sam shvatio ispravno u usporedbi sa nama po pitanju poreza i davanja na dohodak prava porezna oaza. 😀

      Sviđa mi se

  1. Odlican clanak!
    Tako jednostavno i kompletno da bi trebalo isprintati i zalijepiti po stupovima pored svih onih ‘jeftini i brzi krediti’ oglasa i staviti naslov ‘KAKO BITI BOGAT KAO SVEDANIN’. 🙂

    Napisao sam to kao foru, ali cim sam napisao stvarno mi dodje da to napravim.

    Sviđa mi se

  2. postavlja se pitanje, zašto je, kada je Švedska shvatila da “socljalistički” model ne funkcionira, izmislila neki hibrid kojeg danas ima, a nije se vratila na onaj sustav prije koji je očito zemlju učinio bogatijom od ostalih?

    Sviđa mi se

    1. @bisanu

      Tomu je, među ostalim, tako jer je, nažalost, jednom započeti proces uspostave masovnog i višeslojnog parazitiranja na tuđim prihodima gotovo šugavo ireverzibilan proces – probaj samo zamisliti kakvom bi javnom reakcijom rezultiralo drastičnije odstranjenje karcenogenog redistrubicijskog tkiva koje bi Švedsku vratilo u stanje intenzivnijeg tržišnog gospodarstva malih i neznatnih socijalnih transfera ili, primjericu, koje bi Hrvatsku povelo na isti takav put.

      Sviđa mi se

  3. Švedska je zanimljiva i po nekim drugim stvarima, osim svoje ekonomske razvijenosti, kao što su razni socijalni eksperimenti koji su se počeli intenzivno provoditi tijekom zadnjih 25 godina. Tako je 1990. udio stranaca u populaciji iznosio oko 3%, dok je danas premašio 20% i osobito je izražen postao udio afričkog i azijskog stanovništva. Treba reći da su inače jedna od rijetkih zemalja s pozitivnim prirodnim prirastom (TFR oko 1.8-9) i projekcije su da će stanovništvo nastaviti rasti.

    Sve bizarnosti i posebnosti Švedske bilo bi nemoguće navesti u jednom komentaru, a neke već graniče sa zdravim razumom, poput izjava švedskih političara da švedska kultura ne postoji i da je potrebno prihvatiti što više stranaca, pa do 55 “no-go” zona koje njihova policija službeno priznaje, pa do zadnje ove pojave “feminističkog čišćenja snijega”: http://heatst.com/world/feminist-snow-plowing-system-brings-stockholm-to-a-standstill/

    Dovoljno je u konačnici pogledati i što Paul Joseph Watson ima za reći o fenomenu Švedske, to mu je jedna od omiljenijih tema. Pitanje koje se postavlja je – kada društvo dođe do određenog stupnja ekonomskog razvoja slijedi li provođenje raznih oblika socijalističkih eksperimenata? Zašto se recimo sve ovo događa u Švedskoj (sve više i u Njemačkoj), a ne u Švicarskoj ili Poljskoj? Čime je sve to uvjetovano, kulturom, povijesnim naslijeđem, snagom raznih tzv. (ne)vladinih organizacija koje su predvodnice u provođenju tih eksperimenata?

    Sviđa mi se

    1. Znaš kako, sve te gluposti dolaze iz jednog centra, američkih univerziteta.Dakle oni kroje moderne trendove.Švedska je mjesto u kojoj su takvi idioti na vlasti?Zašto je to tako?Vjerovatno zato što Švedska ima jaku tradiciju socijalizma(ima je i Poljska ali na drugačiji način).Švedska je dokaz da socijalizam donosi ne samo ekonomsku nego potpunom društvenom kolapsu.

      Sviđa mi se

      1. Ne bih se slozio. Mislim da stvari dolaze iz Evrope. Marx je, na kraju krajeva, zivio u Njemackoj i Londonu. Bojim se da su americki socijalisti te gluposti pokupili iz Evrope, ne obratno. Na kraju krajeva, Bernie Sanders je jednom upitao “why single payer system works in UK and Sweden ad would not work here””. Fraza “single payer system” se odnosila na zdravstvo. Bojim se da je Sandersu netko prodao glupost da drzavno zdravstvo dobro funkcionira u UK i Svedskoj. Ako odemo malo dalje u povijest, FDR je svoje programe pokupio od Mussolinija. Evropski utjecaj je ocit. Mislim da americka sveucilista nemaju previse veze s tim.

        Sviđa mi se

        1. I da i ne. Sve aktuelne ljevičarske majmunarije jesu proizvod američkih sveučilišta. Feminističkopederskoimigrantsko sveto trojstvo i bijeli muškarac kao sotona je dogma koja se uči na društvenim smjerovima američkih sveučilišta i prenosi na ostatak svijeta. Od tamo su došli i dolaze svi ti razni pseudo studiji.
          A što se tiče korijena, američka ljevica je koalicija nastala krajem 19.st sastavljena od kalvinističkih sekti i akademske elite koja je mahom obrazovana u carskoj Njemačkoj. Vjerska komponenta je davala legitimitet lijevim politikama s ciljem stvaranja Kraljevsta Nebeskog na zemlji dok je nova akademska elita glumila eksperte koja bi trebala provoditi nove državne programe. Iz Njemačkog iskustva su naučili da je to dobar put do statusa, moći i utjecaja.

          Liked by 1 person

            1. Friško obavljena knjiga Thomasa Leonarda
              https://www.amazon.com/Illiberal-Reformers-Eugenics-Economics-Progressive/dp/0691169594

              Ovdje imaš njegovo predavanje o toj temi, a uz nju ti preporučam njegovu powerpoint prezentaciju.

              http://scholar.princeton.edu/tleonard/research
              “A slide-show of Excluding Inferior Workers: Eugenic Influences on Economic Reform in The Progressive Era.”

              Imaš na njegovoj stranici dosta materijala o Progressive eri.

              Podcasti s Thomasom Leonardom.
              http://www.econtalk.org/archives/2016/12/thomas_leonard.html

              Dobar je i Rothbardov “Origins of the Welfare State in America”
              https://mises.org/library/origins-welfare-state-america

              Liked by 1 person

    2. Vjerojatno nisi vido ovo:
      http://www.huffingtonpost.com/anthony-berteaux/jerry-seinfeld-politcally-correct-college-student_b_7540878.html

      Student si uzima za pravo poucavati Jerry Seinfelda o tome kakav bi humor trebao biti. I, To je otprilike kao da ja idem poucavati Jordana o igranju kosarke. Naravno, uslijedila je sasvim opravdana reakcija:

      http://www.ew.com/article/2015/06/08/jerry-seinfeld-politically-correct-college-campuses

      Sviđa mi se

        1. Pa ne znam, što se tiče ovih stvari Hrvati generalno tu još nisu dovoljno “napredni” da prerastu mitove o kromosomima, mada vjerujem da bi naišao na nešto slično da prošetaš FFZG-om.

          Sviđa mi se

      1. Vrlo tužno.Eto to je čisti relativizam.Ništa nije činjenica sve su „osjećanja”.Ne znam da li je neko od vas gledao film o Margaret Thatcher kada ona kaže:„Nekada je bilo bitno šta misliš, danas je bitno šta osjećaš.”
        Ovo su čisti isprani mozgovi.

        @mgogala Marks jeste iz Evrope i socijalizam potiče iz Evrope to stoji.Ja sam govorio o modernim trendovima.Činjenica je da skoro sve današnje ljevičarske dogme potiču iz Amerike.Pogotovo ove gender i SJW budaleštine.Pa Marks i Lenjin bi se okrenuli u grobu da ovo vide.

        Sviđa mi se

        1. Ne bih se slozio. Amerika (i Kanada) jesu dale nekoliko uglednih ljevicara poput Noama Chomskog, Naomi Klein ili Michaela Moorea, no Evropa je i dalje domovina ljudi poput Pikettyja i Terry Eagletona. Mislim da se ovaj puta, koristeci komunisticku frazeologiju, radi o evropskoj bazi i zajednickoj nadgradnji. Isto tako je i propast ljevicarskih trendova krenula iz Evrope (brexit).

          Sviđa mi se

  4. I meni se čini da se ljevičarske dogme danas iniciraju na američkim sveučilištima ali ne zato što bi oni bili ljeviji od europe nego zato što je europa nesposobna inicirati bilo što. Desne dogme također dolaze iz SAD-a…

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s