Replika na repliku

Strašilu se ne sviđa moj nedavni post o ekonomskim statistikama. 😦

Po naslovu sam se ponadao da će nam u postu bar pokazati nešto zanimljivo vezanu uz Renatu Sopek, ali ništa. 😦

Svejedno, smatram da je pogrešno preveo moj tekst, tj. članak na koji se u njemu referiram, jer se stječe dojam da sam iznosio neke teze koje baš i nisam. Citirajući moj osvrt, Strašilo kaže:

Prevest ću vam to: Tehnoška promjena (funkcija dugoročnog rasta gospodarstva, što više tehnološke promjene, više gospodarskog rasta) toliko je porasla da BDP jednostavno više ne može rasti brzo kao prije. Ili, u ovoj iteraciji apologizma, rast koji se događa se, zgodno, ne može mjeriti.

Ni autor originalnog teksta ni ja nismo naveli da BDP (u razvijenim zemljama) ne može rasti kao prije zbog tehnološke promjene, niti da se eventalni rast ne može mjeriti, nego da s povećanjem koristi od dobara koja ne doprinose makroekonomskim statistikama, te statistike sve više podbacuju kao mjerila ekonomskog blagostanja. To sve naravno ne znači da BDP ne može rasti brže, a najvažniji razlog zašto u zadnje vrijeme raste tako sporo u većini zapadnih razvijenijih zemalja je njihova tranzicija iz pretežito tržišnih ekonomija u umjereno socijalističke.

Danas u većini tih zemalja države troše preko 40% bruto domaćeg proizvoda (što je ogroman porast u odnosu na neka ranija razdoblja), a da bi se to financiralo, produktivnim građanima se krade otprilike polovica njihova zarade. S obzirom da znamo kako povećanje državne potrošnje i poreza ima negativan učinak na gospodarski rast, tako je jasno da on može biti viši, ali i dalje ne znači da stvarno blagostanje stanovništva ne može biti podcijenjeno gledajući samo ekonomske statistike.

(Također, važan faktor u usporavanju stopa gospodarskog rasta u zapadnim zemljama je i njihova relativno loša demografska slika, ali to je opet posljedica socijalističkih eksperimenata).

Strašilo kaže dalje:

Koliko god BDP bio nesavršeno mjerilo ekonomskog blagostanja, i dalje je mjerilo ekonomskog blagostanja, i uopće nam nije relevantno to što se nemjerljive eksternalije možda povećavaju.

Ako je svrha izračunavanja BDP-a (pr)ocjena ekonomskog blagostanja stanovništa u zemlji, ili bolje rečeno, životnog standarda, onda nam jest relevantno postojanje određenih “nemjerljivih” pozitivnih eksternalija, a ukupan značaj takvih eksternalija za osobno blagostanje prosječnog suvremenog stanovnika zapadnih zemalja danas je, po mom mišljenju, značajno veći nego npr. prije dvadesetak ili pedesetak godina (nekoliko najekstremnijih konkretnih primjera navodi Mark Perry ovdje). Mislim da je to samorazumljivo i stoga ne vidim problem u isticanju tih računovodstvenih nedostataka.

Nadalje, kolega kaže:

Smanjenje stopa rasta BDPa je znak da se nešto loše događa u gospodarstvu (regulacija, porezi, pomak preference od štednje prema potrošnji stanovništva određene zemlje bilo promjenom karaktera ili strukture stanovništva ili isforsiran od strane središnje banke niskim kamatnim stopama itd.), ali nije znak da smo otkrili do sada nepoznat fenomen gdje će tehološka promjena dovesti do obratnog, negativnog pritiska na rast BDPa.

Opet kažem, nitko nije rekao da tehnološka promjena ima negativan pritisak na rast BDP-a, već samo da tradicionalne računovodstvene metode često ne mogu u potpunosti obuhvatiti rezultate tih tehnoloških promjena. Na slične je manjkavosti makroekonomskih statistika upozoravao i sam Simon Kuznets, tvorac suvremenog koncepta BDP-a. Iskreno me i pomalo čude ovakve primjedbe od nekoga kome su vrlo bliski anti-empiricistički pogledi “austrijske” škole (naime, i von Mises i Rothbard su prezirali prikupljanje ekonomskih agregatnih statisika).

70c405214219a2472c46c3ec43cd985b6e3e10697997e96075d55df3b2fd681d

Za kraj, Strašilo ima nekoliko predviđanja za koja ne znam jesu li pokrivena ulogom dijela osobne imovine, među kojima i:

Predviđam, po prvi puta u zadnjih sada već četvrt stoljeća realni dohodci radnika će porasti, a dohodovna nejednakost u SADu će se smanjiti. Pod uvjetom da Trump stvarno ograniči imigraciju, sagradi zid i deportira ilegalce.

Predviđam, jedan ili možda čak i oba biznisa Elona Muska će propasti.

Predviđam, globalno zagrijavanje nas neće ubiti, a ugljen će biti energija budućnosti.

Realni dohodci radnika u SAD-u rastu gotovo cijelo vrijeme zadnjih četvrt stoljeća (također, udio dohotka od rada u ukupnom nacionalnom dohotku je praktički konstantan zadnjih 100 godina), a hoće li se i koliko dohodovna nejednakost smanjiti ovisit će o tome koliko će Trump biti ustrajan u svojim protekcionističkim namjerama. Iako protekcionizam šteti svima, osim ponekih privilegiranih kronista iz izvoznog lobija, razmjerno najviše šteti siromašnijem dijelu stanovništva. Prema tome, moguće je i da se dohodovna nejednakost poveća. Nije da mi je iti malo stalo do dohodovne jednakosti, ali mi je stalo do slobodne trgovine (srećom, Mike Pence je koliko-toliko razuman po tom pitanju, te se nadam da će uspjeti nekako utjecati na Trumpa da promijeni mišljenje).

Za Elona Muska ne znam, ali što se tiče energije, zadnjih dana uglavnom zlonamjerni mediji prenose kako je novoizabrani predsjednik Donald Trump već najavio postavljanje ‘nevjernika u globalno zatopljenje’ na čelo državne agencije za zaštitu okoliša, te su zaključci s lanjske skupštine u Parizu došli u opasnost. S obzirom da sam veliki obožavatelj fosilnih goriva, time je moje poštovanje prema gospodinu Donaldu značajno poraslo.

Oglasi

53 comments

      1. Fosilna goriva nisu uopšte toliko opasna, a uostalom postoje vrlo efikasni načini da se njihovi efekti neutrališu.Pustimo tu glupu priču o globalnom zatopljenju.Kada pitate meteorologe kakvo vrijeme će biti za pola godine oni sliježu ramenima i misle da ste ludi, ali kad ih pitate kakvo će biti za 50 godina tvrde da znaju odgovor.
        http://www.forbes.com/sites/jamestaylor/2015/05/19/updated-nasa-data-polar-ice-not-receding-after-all/#1f00daf632da

        Liked by 1 person

            1. johngalt, ne slažu se možda znanstvenici koji nisu klimatolozi po struci. Ti si barem osoba koja je racionalna i koja vjeruje u razum i logiku.Ili da citiram tebe:

              “Istina jest da su socijalisti ekonomski analfabeti, ali oni nisu analfabeti zato što su njima osnove ekonomije iznimno komplicirane, nego zato što ih ne žele prihvatiti ili ih ne zanimaju. Socijalisti svjesno kategorički odbijaju prihvatiti bjelodane činjenice iz razloga što su u sukobu s nekim temeljnim dogmama socijalističke religije ideologije, a ako se neke činjenice kose s nekim religijskim dogmama, onda šteta po činjenice.”

              Ti se sada postavljaš kao klimatski analfabet kojeg činjenice ne zanimaju (97% klimatologa se oko nečega slaže) već ćeš ti naći nekog znanstvenika (cherry picking) koji tvrdi drugačije?

              Informacije su odavde (a ovo možeš i ti koristiti)
              https://drive.google.com/file/d/1vA8IF_SU1L4T_yPFwbVjOFSTRohmsdFmbz0NggnzB8dw5M4WPorqyVPWp2fx/view

              Sviđa mi se

                1. Cak i da je tvrdnja o 97% znanstvenika koji podrzavaju globalno zatopljenje tocna, znanost se ne bazira na slaganju vecine. Postoji nesto sto se zove znanstvena metoda, koja nalaze dokazivanje tvrdnji. Sasvim sam siguran da je u Pitagorino vrijeme 97% znanstvenika tvrdilo da je Zemlja ravna ploca.

                  Sviđa mi se

                  1. Zapravo, Aristotel (200 god. nakon Pitagore) je znao – temeljeno na jedno 10-tak dokaza, bez potrebe za konsenzusom s ostalim filozofima – da je Zemlja kugla. Ne znam što su u Pitagorino vrijeme mislili o tom pitanju, ali nikad kasnije u ljudskoj povijesti nije postalo uvriježeno misliti išta drugo, osim da je Zemlja okrugla. Sve do prosvjetiteljstva, početkom 19. stoljeća, kada se osniva nekakav kult-klub uvjerenika u pločatost Zemlje. Klub postoji sve do danas.

                    Sviđa mi se

              1. @gordone,

                pozivanje na većinsko znanstveno mišljenje nije i ne može biti neupitno jamstvo istinitosti tvrdnje koju ta većina podupire. Znanost je, naime, svjedočila i vrijeme kada je 97 % uglednih znanstvenika jamčilo da je Zemlja ravna i da nema nikakve znanstvene sumnje u ponovni Kristov dolazak.

                U svezi s alarmističkim mitovima o globalnom zagrijavanju, toplo preporučam sjajan napis Ivana Jankovića iz 2007.:

                http://katalaksija.com/2007/07/08/alarmisticki-mitovi-o-globalnom-zagrevanju/

                Sviđa mi se

                1. Sumnjam da je ikada 97% “uglednih znanstvenika” jamčilo da je Zemlja okrugla, kao što ni danas 97% “uglednih znanstvenika” ne jamči za AGW.

                  No, to je sve nebitno, ionako služi samo kao paravan. Što, čak i da zamislimo da ljudi, tj. emisija ugljikovog dioksida, jesu primarni razlog zašto se Zemlja zagrijala za… otprilike 0°C u zadnjih 20 godina i možda se zagrije za još 2°C dok svjetski BDP per capita poraste za oko 1000%, što onda s tim i zašto bi to bio gorući problem? Možda da pitamo Eskime.

                  Liked by 1 person

        1. Cak i da idemo prema tome, s cim se ne slazem, sto je rjesenje? Ne valjda drzavna kontrola? Kako drzavna kontrola djeluje na okolis, mozes vidjeti ovdje:

          https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_wolves_in_Yellowstone

          Prvo su na zahtjev uglednih znanstvenika istrijebili vukove u Yellowstoneu, da bi ih kasnije uz golemi trosak vratili. To je nama nasa znanost dala. Ako zelis malo blizi primjer od Yellowstonea, imam i to:

          http://www.24sata.hr/news/potpuni-kaos-plitvicka-jezera-unistava-drzava-i-nitko-ne-mari-497933

          Imajuci u vidu uspjehe drzave u ocuvanju okoline, sto predlazes? Porez na CO2, kako bi se mogli platiti putujuci znanstveni cirkusi u Sinju?

          Sviđa mi se

    1. Zato sto trenutno ne postoji alternativa fosilnim gorivima. Nista drugo ne moze proizvesti niti pribliznu kolicinu energije koju covjecanstvo treba. Svakako da se klima mijenja. Svakako da covjecanstvo igra veliku ulogu u tome. Ipak, radi se tehnoloskom problemu koji zahtjeva tehnoloski a ne birokratski odgovor. Dodatno oporezivanje i poskupljenje svega nije rjesenje. Socijalna drzava je navodno odgovor na siromastvo. Reci mi, je li ijedna drzava, ma kako socijalna bila, istrijebila siromastvo? Odgovor je, naravno, negativan. Ako drzava nije u stanju istrijebiti siromastvo, sto navodno pokusava zadnjih 100 i kusur godina, zasto mislis da bi drzavna intervencija bila rjesenje za tako kompleksan problem kao sto je globalno zagrijavanje? Jedna od stvari koje jako pridonose globalnom zatopljenju je uzgoj zivotinja za ljudsku prehranu. To govorim o piletini, svinjetini, janjetini i govedini, koje sve redom doprinose globalnom zatopljenju, u puno vecoj mjeri nego automobili. Ako me pitas jesam li spreman postati vegan, kako bih smanjio globalno zagrijavanje, odgovor je negativan.
      Globalno zatopljenje je tehnoloski problem, koji ce se rijesiti tehnoloskim metodama, ne dodatnim haracenjem.

      Sviđa mi se

  1. Galte, problem u isricanju tih racunovodstvenih nedostataka vrlo je ocit, skretanje paznje s cinjenice da mjerljivi BDP ne raste onoliko koliko bi trebao u normalnim okolnostima. Stovise, i uvjeravanje svih nas da je to normalno i neizbjezno, tzv New normal.

    Ne samo to, to je i propaganda, priprema terena, da se u problematicne ali mjerljive agregate BDPa ukljuce procjene nasega blagostanja da bi se njime moglo lakse manipulirari i uvjeravati nas da nam je bolje nego sto je.

    Sviđa mi se

    1. Ps da se razumijemo, ja sam to vec sve odgledao prilikom uvođenja fer vrijednosti u međunarodne standarde.

      Da, povijesni trosak nabave u bilanci ne odrazava srvarnu fer vrijednost neke imovine. Uzas, uzas, sto ce sada investitori, sami procjenjivat fer vrijednost trgovanjem na trzistu kapitala?

      Ne, idemo dat upravama da same procjenjuju “fer” vrijednosti svoje imovine iako je to ono malo u suprotnosti s going concern principom po kojem je fakin sve u bilancama. I sto imamo. Lazne bilance, lazne izvjestaje o dobiti, neusporedive izvjestaje, neusporedive poakazatelje i manje ekikasna trzista kapitala.

      Sviđa mi se

    2. “Statistics are the eyes and ears of the bureaucrat, the politician, the socialistic reformer.” -Rothbard

      Ne znam, ono što je meni očito je čija se retorika bazira na uvjeravanju ljudi da nam je gore nego što jest. Retorika onih kojima nije dosta socijalizma.

      Tko u Hrvatskoj najviše voli uporno daviti ljude pričama “kako se prije bolje živjelo”? Komunisti i jugonostalgičari.

      Sviđa mi se

      1. ne kužim što je pjesnik htio reći

        jednako kako što je inflacija bolja mjera smanjenja kupovne moći bez hedonicsa, tako je i bdp bolja mjera blagostanja bez hedonica

        Sviđa mi se

            1. Ne znam što su to, ali vjerojatno jest.

              Ako za mjerenje promjene vrijednosti novca uzimaš cijene prosječnog automobila, televizora, telefona, itd. iz 1980. i danas, onda tu očito ne uspoređuješ ista dobra.

              Sviđa mi se

              1. Jesmo li sigurni da ne uspoređujem? Mislim, možeš li ti objektivno procjeniti koliko je automobil iz 1980ih meni korisniji ili je to moja subjektivna procjena?

                Vraćajući se na temu, uspoređujući razne iteracije igara koje sam akšuli igrao, ako išta, prije je čak moja korist kao potrošača bila veća, što opet ima veze s mojim godinama, ali ne mjenja činjenicu da subjektivna korist potrošača koji koristi računalo baš i ne raste kako se snaga procesora (i verzija grafike u najnovijoj igri) koji ima povećava.

                Stvar je jako zajebana, i rekao bih da je svaka objektivna procjena nemoguća. Svaka pokušana je tu da podcjenjuje stopu inflacije.

                Isto i s BDPom. Majko mila. Ako se krene procjenjivati koliko je BDP Hrvatske veći zato što sada mogu gledati Schiffa umjesto Sopekice, hrvatkski BDP zadnjih godina luđački raste. Ali u stvarnosti, dok ja preferiram Schiffa, moje blagostanje nije osobito poraslo.

                Sviđa mi se

                1. Jesmo, sigurni smo da ne uspoređuješ ista dobra, jer dobra se definiraju kroz ljudske potrebe koje ispunjava konzumacija istih, a suvremeni automobil, telefon i računalo ispunjavaju više potreba (i brže) nego njihovi prethodnici prije 25 godina.

                  Ja ne mogu procijeniti koliko je automobil iz 1980-ih tebi subjektivno korisniji, niti govorim o tome. BDP nije mjera nečije subjektivne korisnosti, niti sam ja igdje napisao da bi mjerenje tog BDP-a trebalo korigirati za to što mi danas na jubitu možemo besplatno gledati nešto što prije nismo mogli.

                  I ne znam kako si ti sam došao do “činjenice” da “subjektivna korist potrošača koji koristi računalo baš i ne raste kako se snaga procesora koji ima povećava”. Zašto onda itko kupuje nova računala s jačim procesorima i boljom grafikom?

                  Sviđa mi se

                  1. Zato što je starima istekao rok trajanja? Mislim, podaci o stanju PC tržišta baš i nisu cvjetajući.

                    Što se tiče ostaloga, malo mi je preuzak komentar za raspravu o tome, ali rekao bih samo, upravo tako, dobra se definiraju kroz zadovoljavanje ljudskih potreba i njihove same tehničke karakteristike su pri tome sporedne.

                    Sviđa mi se

      1. Rekao je on svasta. Prvo je rekao da nije za podizanje minimalne place, zatim da je otvoren za podizanje minimalne place. Ja sam u utorak ostao kod kuce. Mislio sam glasati za Gary Johnsona, ali covjek se pokazao kao potpuni idiot. Pa sam lijepo ostao kod kuce. Ono sto je zabavno je ukazivati ljevicarima na to kako je priznavanje rezultata izbora nesto normalno i kako su prozivali Trumpa kada je rekao da ne zna hoce li prihvatiti rezultate izbora. Ove demonstracije kojima se pokusavaju ponistiti rezultati izbora su upravo komicna pljuska ljevicarima.
        Nemam nekih prevelikih iluzija o Trumpu. Sada poslije izbora prica o infrastrukturi, na isti nacin na koji je to radio i Obama. Svakako se ne radi o novom Reaganu. Na zalost, bojim se da se sposobni politicari i intelektualci poput Sowella ili Kristola ne zele kandidirati. Bio bih spreman glasati za Bloomberga, usprkos njegovom skecu na demokratskoj konferenciji. Na zalost, Bloomberg se nije kandidirao.

        Sviđa mi se

        1. Ljevicarski prosvjedi i gajenje iluzija o svrgavanju Trumpa te vjerovanje da se vlast svrgava zazivanjem kise i plesanjem oko vatre umjesto tenkovima i raketama je eklatantan prikaz njihove mentalne nezrelosti, infantilnosti i nepodojenosti. Spominjes ukazivanje ljevicarima na normalnost prihvacanja rezultata izbora.
          Mislim da je to spustanje na njihovu razinu i pokazivanje ne znanja o elementarnim postavkama cijele stvari. Treba ih pustit u picku materinu i ako ce sami (nece naravno) shvatit da Trump ima duge cijevi i da je to per se garancija da ce rezultati izbora bit ispostovani sto god netko rekao i mislio o tome, shvatit ce, ako nece, nece.

          Sviđa mi se

                  1. Asked what she thought of Reagan, Ayn Rand replied, “I don’t think of him. And the more I see, the less I think of him.”
                    While she admired Reagan’s appeal to an “inspirational element” in American politics, “he will not find it,” remarked Rand, “in the God, family, tradition swamp.”

                    Sviđa mi se

        2. Zašto je Gary Johnson potpuni idiot? Pitam zato što bi glasao za njega da sam Amerikanac. Nemam pojma koji mu je bio program i je li ga uopće imao:). Glasao bi za njega zato što ne podnosim ni Hillary ni Trumpa 🙂 Znam samo da je libertarijanac i da je bio guverner New Mexica.

          Sviđa mi se

  2. Zato sto je imao puno ispada, zato sto nije znao sto je Alepo, zato sto nije znao navesti niti jednog stranog lidera koji mu se svidja, i zbog gluparija poput ovih:


    Naprosto, ozbiljan kandidat se ne ponasa tako. I to je sve sto trebam o njemu znati. Ja imam americko drzavljanstvo i pravo glasa, no ovaj sam puta izabrao ostati kod kuce. Tome je doprinijela i Wendy Long, republikanska protukandidatkinja Chuck Shumeru, koja od svih Shumerovih grijeha istice podrsku pobacaju. Ako zena u prvi plan stavlja svoje protivljenje pobacaju, onda nema moj glas. Kraj price.

    Sviđa mi se

  3. Pitanje pobacaja libertarijancima ne bi trebao biti problem. Definicija privatnog vlasnistva svoga tijela rijesava sve. A kod nekih dubljih rasprava se na kraju dođe do Block-ovog “eviction-a”.

    Sviđa mi se

    1. @Yodin svjedok, slazem se s tobom. Problem nastaje kada kandidat koji se bori za moj glas izabere temu o pobacaju a ne prica nista o ekonomskim temama. Rezultat je moje odbijanje da glasam za tog kandidata.

      Sviđa mi se

  4. @mgogala
    Da, to je inace problem demokracije. Nema jasnih definicija slobode i privatnog vlasnistva. Ja odlazim jos dalje i tvrdim da sama definicija demokracije je u suprotnosti sa definicjom libertarijanstva. Vladavina vecine je u direktnom konfliktu sa slobodom individualca. Bez jasnih definicija se moze pricati sve i svasta. Tu su progresivni ljevicari broj jedan. Kod pobacaja koriste “moje tijelo, moja odluka”. Ali skroz im promakne da koriste to kao definiciju za vlasnistvo nad svojim tijelom i kad dođe pitanje prostitucije i droga onda “moje tijelo, moja odluka” nestaje.

    Sviđa mi se

    1. @Yodin svjedok — Svašta se je stavilo pod kapu libertarijanstva. Svaki libertarijanac prvo mora biti moralni pojedinac. Bez morala (bez obzria što je moral sintetički društveni konstrukt) libertarijanska kvazi-anarhija prelazi u fazu pakla na zemlji. Ja bi više preferirao paleolitski patrijarhat i monarhiju nego li ljevičarsku anarhiju.. da moram birati između dva zla.

      Sviđa mi se

        1. Definicija morala: društveno uvjetovano ispravno ponašanje. Zato danas imamo određeni “sukob civilizacija” kada govorimo o ljvičarima i konzervativcima. Moralna pitanja je ono što je primjerice Afganistan odvelo u perpetualni rat između ultra-konzervativnog načina života i libealizma kojeg su pokušali uvesti lokalni i uvezeni komunisti. Rezultat tog “sukoba civilizaicja” u Afganistanu su islamski teroristi tipa Osama bin Laden. Sve zbog je# morala… 😉

          Sviđa mi se

          1. Kako znaš da je krađa nemoralna? Zašto je nasilje nemoralno? Ako većina ljudi smatra da je prostitucija nemoralna, kako onda odlučiti sto napraviti sa tim? Ako društvo smatra da je pobacaj nemoralan što onda?

            Definicije privatnog vlasništva i slobode individualca davaju odgovore na sva ta pitanja i svakako su puno važnije od moralnog mišljenja. A privatno vlasništvo je temelj ekonomije = Prirodno stanje ekonomije je u slobodnom tržištu = Slobodno tržište je ključ svega.

            Sviđa mi se

  5. @Yodin svjedok, ovdje cu se pozvati na Churchilla i njegovu uzrecicu o demokraciji:
    “Democracy is the worst form of Government except for all those other forms that have been tried from time to time.…”
    Slazem se, demokracija je vladavina svjetine. Sto se alternative tice, alternativa je ili vladavina jednog covjeka ili vladavina relativno uske grupe ljudi. Osobno, meni bi se najviise svidjao sistem vladavine jednog covjeka, jasno pod uvjetom da sam ja taj covjek. U tu bih svrhu cak bio spreman nauciti sve o evropskim i africkim lastavicama.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s