“Capitalism is not the system of the past; it is the system of the future – if mankind is to have a future.” – Ayn Rand
Perjanica suvremenog jugoboljševizma u Hrvatskoj, riječki Novi list, ponovno piše o ‘otporu globalnom kapitalizmu’.
Od jugoboljševičkih medija se ni ne očekuje ništa više od poticanja mržnje prema kapitalizmu i slobodi kroz nekoherentne i besmislene propagandne tekstove koji obično više izgledaju kao da su proizašli iz nekog random generatora populističkih parola nego da ih je netko svjesno pisao s ciljem prenošenja misli odabranom čitateljstvu.
Međutim, čak i unutar tih okvira, ponekad uspiju nadmašiti sami sebe, pa su tako ovom prilikom simbol otpora globalnom kapitalizmu pronašli u tzv. “ekonomiji dijeljenja” (koji glupi izraz), odnosno kompanijama kao što su Uber, Airbnb, Instacart, TaskRabbit, HomeExchange, Postmates i sl.
Naravno, sve su to privatne kompanije koje svojim vlasnicima nastoje maksimizirati profite pružajući korisnicima razne usluge za proviziju, a njihov poslovni model nema baš nikakve veze s “dijeljenjem”. Neto bogatstvo CEO-a i osnivača korporacije Airbnb se procijenjuje na preko 3 milijarde američkih dolara, dok je CEO/suosnivač Ubera težak preko 6 milijardi dolara i upao je preklani na listu Forbes 400.
Pojava ovakvih kompanija zapravo je jedan od najboljih primjera uspjeha kapitalističke inicijative nasuprot etatističkoj represiji pa bi ih stoga bilo ispravnije povezivati uz pojam otpora globalnom socijalizmu. Na primjerima tih kompanija baš se mogu na jednostavan način i prosječnom nezainteresiranom čovjeku s ulice ilustrirati benefiti tržišnog mehanizma i funkcioniranje “nevidljive ruke”.
U nekom socijalističkom društvu, ovakve kompanije bile bi nacionalizirane i uništene, a njihovi vlasnici deportirani u gulage. Dobrovoljne transakcije između nepoznatih ljudi u odsustvu državne birokracije, te privatno vlasništvo nad kapitalom koji služi za ostvarivanje osobnih materijalnih koristi su nešto što socijalisti preziru više od ičega, pa je zaista bizarno da netko tko mrzi kapitalizam može veličati privatne korporacije poput Ubera i Airbnb (npr. Mirela Holy je tu bar bila ideološki dosljedna), koje još k tome državi ne bi plaćale poreze. Uber i Airbnb su slobodno tržište, a socijalizam su monopoli Radio-taxi Zagreba i certifikata Ministarstva turizma.
Razumijem da su mnogi socijalistički autori toliko neuki da ni sami ne razumiju kako funkcionira tržište, pa onda sve što im smeta bez ikakvog smisla etiketiraju kao ‘neoliberalni kapitalizam’, a ono što im se svidi pripisuju ‘otporu globalnom kapitalizmu’, no neprimjereno je da se s jedne strane pljuva po slobodnom tržištu, a onda poslije rezultati tog slobodnog tržišta racionaliziraju na ovakav način.
Prilog: Primjer članka o “ekonomiji dijeljenja” iz dosljedne socijalističke perspektive.
Tko je John Galt? 
Ah, Novi list poznat po svojim idiotskim tekstovima.
Sviđa mi seSviđa mi se
Nedavno je osnivac Home Depot-a porucio Elizabeth Warren nesto sto bi bilo primjenjivo i za autora iz NL: ”Elizabeth, I don’t know what you’re smoking, but I would give it up because something’s wrong with you.” 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se
Ne znam koliko je kod ovih piskarala do zbunjenosti/neinformiranosti, a koliko do čiste zlobe.
Sviđa mi seSviđa mi se
Ne zaboravi glupost. Hanlonova ostrica kaze da ne treba pripisivati zlobi ono sto se moze adekvatno objasniti gluposcu. A autor clanka u NL pise o “zgrazajucim cinjenicama”, umjesto o “cinjenicama koje izazivaju zgrazanje”.
Mene, moram priznati, takvi clanci vise ne iznenadjuju. Pisu ih ljudi zadojeni “filozofijom znanstvenog socijalizma” koji vlastiti neuspjeh objasnjavaju uzasima neoliberalnog kapitalizma, ma sto to bilo. Radi se o ljudima koji nisu u stanju shvatiti da je crveni katekizam kojim su ih zadojili i koji ih je u srednjoj skoli ucinio odlikasima, ustvari losa fantastika. Formulacije su prilicno tipicne: tako nalazimo pjesnicke usporedbe s Davidom i Golijatom i analogije s boksacem. To “pjesnicko” izrazavanje sluzi prikrivanju autorovog nepoznavanja cinjenica i manjkave pismenosti. Sve u svemu, nista posebno. Takvi se clanci mogu cesto procitati na Indexu i 24 Sata. Sto se mene tice, glupost sasvim adekvatno objasnjava takve clanke.
Sviđa mi seLiked by 2 people
Pozdrav svima.
Ja pratim ovaj blog i pristasa sam kapitalizma u najciscem obliku, vidim vecina je istomisljenika ovdje. Zanima me misljene i komentari na par “filozofskih, futuristickih” pitanja koji bi mogli ici kontra kapitalizma:
Kada je u ljudskoj povjesti doslo do tvrdnje da je za prezivjeti i opstanak nuzno nesto raditi i proizvoditi? To je pitanje za blisku buducnost kada ce biti mnogo vise ljudi koji nece imati zemlje za prehranu. Kako to rijesava kapitalizam?
Isto tako ako u buducnosti imamo pravi AI, artificial intelligence, i potreba za ljudskim radom i vjestinama drasticno padne, sto onda sa ljudima kojih ce biti ogroman broj a ni uz najbolju volju i prosjecne vjestine, ne mogu naci nesto profitabilno za raditi, jer naprosto nema vise potrebe za toliko ljudskog rada koliko ima ljudi. I da li vlasnici AI imaju pravo na svu zaradu, koja ce biti enormna. Kako to rijesava kapitalizam?
Ako je u kapitalizmu normalno privatno vlasnistvo zemlje, zasto onda ne i voda, more i zrak (ako je prakticki i tehnoloski moguce)? I sto onda sa ljudima koji nemaju i nemogu kupiti zrak i vodu?
Ako dodje do masovne epidemije na globalnom nivou a jedna korporacija ima ljek, kako oderediti cijenu i tko ce platiti po principu kapitalizma? I sto s onima koji nemaju novaca (ljudi, drzave…)
Sviđa mi seSviđa mi se
Princip o postenom radu kojim se zaradjuje za zivot je vrlo star. U danasnjem ga obliku nalazimo u jednoj od poslanica sv. Pavla Solunjanima, ne znam tocno kojoj. Stvar je uoblicena i u latinsku poslovicu: “qui non laborat, non manducat”. Radi se o moralnom principu koji znaci da nitko nema pravo na ono sto je netko drugi zaradio. Covjek mora zaraditi ono sto pojede. Meni se taj princip cini samorazumljivim. Stvari mozemo okrenuti i na drugi nacin: zasto bih ja, koji posteno radim kako bih zaradio za zivot, morao hraniti nekoga tko to ne zeli?
Sto se tice onih koji nemaju obradive zemlje, medju koje spadam i sam, oni ce svoju hranu zaraditi na drugi nacin, prodajuci usluge koje nemaju previse veze s poljoprivredom. Treba li nekome pomoc s Oracle 12c? Rado cu pomoci, cijena je razumna, imajuci u vidu moju reputaciju i cinjenicu da sam autor dviju strucnih knjiga. Nemam zemlje, ali ipak imam dovoljno za hranu, rezije, brzi internet i jos poneku sitnicu koja zivot cini ugodnijim, sto znaci da postoje ljudi koji kupuju moje usluge. S druge strane, produktivnost onih koji imaju zemlju je u stalnom porastu, tako da za sada bez problema uspijevaju prehraniti nas ostale. Uzgred budi receno, i za obradu zemlje su danas potrebne baze podataka. Ako zelis malo vise o tome, pogledaj ovo: https://www.youtube.com/watch?v=36G9b69YSGI
Radi se o prezentaciji s jedne informaticke konferencije na kojoj sam nedavno bio.
Sto se tice AI i “nestanka poslova”, potrebno je samo malo pogledati u povijest i prisjetiti se izvjesnog Ned Ludda, koji je sirio slicnu paniku u XIX stoljecu. Bas kao sto mehanicki strojevi za sivanje i pletenje nisu unistili potrebu za ljudskim radom, to nece biti u stanju niti AI. Ljudi ce se, kao prilagodljiva bica, naprosto prilagoditi. Umjetna inteligencija moze zamijeniti neke vrste rada, ali inteligencija koja bi nadmasivala ljudsku je jos jako daleko u buducnosti. Za sada, najbolje sto covjek moze napraviti je stroj s inteligencijom Mate Kapovica, sto, moras priznati, bas i nije nesto posebno.
Zadnje, sto se tice privatnog vlasnistva, privatno vlasnistvo nad vodom postoji i danas. Ako imas jezerce na svom zemljistu, ono je tvoje privatno vlasnistvo. Privatno vlasnistvo ima smisla tamo gdje se radi o resursu u kojeg treba ulagati i koji treba aktivno odrzavati, kao sto je recimo njiva ili suma. Vlasnistvo nad morem za sada nije privatno, ako izuzmemo izvjesnog Kserksa koji je more dao bicevati lancima. To isto vazi i za vlasnistvo nad zrakom. Privatno vlasnistvo je nesto sto je jako duboko ukorijenjeno u ljudskoj psihi i potjece od teritorijalnosti koju mozemo vidjeti i kod drugih primata. Privatno vlasnistvo je stvar tradicije i ne mozes ga zabraniti. Svaki pokusaj zabrane privatnog vlasnistva ce rezultirati velikim otporom i brzim raspadom drustva koje bi takvu glupost pokusalo. Pitaj socijaliste, oni bi ti mogli o tome dosta pricati.
Sviđa mi seSviđa mi se
Niti sada veeelika većina ljudi u tzv. razvijenim zemljama, a i nerazvijenim, nema više vlastitu zemlju koju obrađuju i s koje dobivaju hranu. Jedan seljak je danas toliko produktivan da može prehraniti stotine drugih ljudi. Ti drugi ljudi su stekli druge vještine koje prije nisu postojale npr. mehaničari za seljakovog traktora zahvaljujući kojem je seljak toliko produktivan, ili radijski voditelji zahvaljujući kojima je informiran dok ore polje i koji mu pomažu u planiranju čitanjem vremenske prognoze.
Zato potreba za ljudskim radom i vještinama nikada neće pasti ni uz kakav AI jer će se uvijek otvoriti prostor za nove vještine koje prije naprosto nisu mogle postojati. Npr. prije nije bilo mehaničara za traktor, niti radijskih voditelja zato što nije bilo traktora niti radija, a nije bilo traktora niti radija jer ih nije imao tko izmisliti, a nije ih imao tko izmisliti jer je 90% ljudi proizvodilo hranu na daleko manje produktivan način.
To su odgovori na OBA tvoja pitanja, ali ajmo još malo…
(Druga stvar je što je hard-AI hipoteza, IMHO, totalni promašaj. Drugim riječima. praktički nikad nećemo imati AI ravan čovjeku. To je veća fikcija i fizikalna nemogućnost nego warp-pogon. I, da pročitah The Age of Spiritual Machines i druga djela g. Kurzweila te pokojnog Minskog, i ne, tamo nisu uspjeli dokazati da je moguć AI pametniji od čovjeka.)
Nadalje, uočavaš li nelogičnost u svojim pretpostavkama kada s jedne strane pitaš “što onda sa ljudima kojih ce biti ogroman broj, a ni uz najbolju volju i prosjecne vjestine, ne mogu naci nesto profitabilno za raditi”, a s druge strane govoriš o zaradi “vlasnika” AI-ja koja će biti “enormna”? Kako bi mogla biti enormna ako te proizvode nitko ne bude mogao kupiti? Nadalje, čak i da postoji AI ravan čovjekovom, ne čini li ti se naivnim vjerovati da će biti u nečijem vlasništvu samo tako?
Vidim da su već i drugi komentatori pisali o drugu Nedu Luddu, glede tematike o navodnom padu potrebe za ljudskim vještinama i radom odličan odgovor je napisao bloger strašilo u ovome članku:
https://strasilo.wordpress.com/2016/06/07/utopijsko-distopijske-gluposti-danasnjice/
(Nije da se inače baš u svemu slažem sa svakime koga citiram, pa tako niti sa Strašilom, ali ovaj članak je zbilja dobar.)
Sviđa mi seSviđa mi se
“Zato potreba za ljudskim radom i vještinama nikada neće pasti ni uz kakav AI jer će se uvijek otvoriti prostor za nove vještine koje prije naprosto nisu mogle postojati.”
S druge strane, veliku vecinu balkanskih komunjara se moze zamijeniti Perl skriptom.
Sviđa mi seSviđa mi se
Mogao si samo da se potrudiš i pročitaš tekstove i komentare na ovom blogu.Sve je lijepo objašnjeno po više puta.
Sviđa mi seSviđa mi se
Ako bi stvarno došlo do toga toj korporaciji bilo bi u interesu da lijek prodaje po jako povoljnoj cijeni.Obogatili bi se!
Sviđa mi seSviđa mi se
“To je pitanje za blisku buducnost kada ce biti mnogo vise ljudi koji nece imati zemlje za prehranu. Kako to rijesava kapitalizam?”
Slobodna trgovina, raspodjela rada, povecana efikasnost. Ja se trenutno hranim u restoranima i kupujem hranu u supermarketima.
“Ako je u kapitalizmu normalno privatno vlasnistvo zemlje, zasto onda ne i voda, more i zrak (ako je prakticki i tehnoloski moguce)? I sto onda sa ljudima koji nemaju i nemogu kupiti zrak i vodu?”
Zrak(kisik) nije usao u ekonomiju zbog nedostatka scarcity efekta. Voda je vec odavno u ekonomiji i to je dobro jer ce cijena uvijek slati informaciju na trziste i obavijestavati potrosace kako “ekonomizirati” taj vrijedan comodity.
Sviđa mi seLiked by 1 person
Duvnjakov “filler” materijal… Bezveze je to uopće komentirati. Vjerujem da uredništvo u NL-u uopće ni nezna što je to agorizam.
Sviđa mi seSviđa mi se