Tehnofobija novog doba

U zadnjem vrlo dobrom postu na temu ljevičarskih utopijsko-distopijskih gluposti današnjice, gospodin Strašilo ukazuje na nešto zanimljivo, što bi nam trebalo već odavno biti jasno, ali nisam do sada nigdje naišao da je ovako sročeno:

Svi imamo sve što možemo poželjeti, i ako se dogodi da nešto uspijemo proizvodit efikasnije imamo problem, jer dio nas onda jednostavno neće imat što radit. Što, taj dio nas će onda proizvoditi nešto drugo? Ah, gluposti dragi čovječe, pa već imamo sve što možemo poželjeti.

Ovo je točno ono što implicitno tvrde suvremeni baštinici Neda Ludda. Oni toga vjerojatno nisu svjesni, ali to je ono što proizlazi iz njihove teorije, samo što o tome nisu baš tako razmišljali, kao što ljevičari općenito ne razmišljaju često o stvarima o kojima pričaju.

Naime, ako će tehnološki napredak i automatizacija povećati nezaposlenost na način da ljudi neće imati što raditi, to znači da čovječanstvo upravo danas uživa sve pogodnosti koje se mogu poželjeti i koje će se ikad moći poželjeti, te stoga povećanje produktivnosti rada ne može povećati ukupno društveno blagostanje, jer smo navodno dosegli teoretski maksimum zadovoljenja potreba na globalnoj razini.

No, ako je tako, zbog čega se onda ljevičari bune, zazivaju revolucije i proklinju “neoliberalni kapitalizam”? Što god da to je, ako nas je to dovelo u situaciju da smo dosegli vrhunac materijalnog blagostanja i ne postoji više nezadovoljenih želja i potreba među stanovništvom, onda to mora biti sjajna stvar! Ljevičari se trebaju odlučiti.

No, naravno da nije tako. Kapitalizam jest super, ali neudovoljenih želja će uvijek biti i time prilika da se ljudi nečim bave, ukoliko im se dozvoli, a cijelo čovječanstvo može biti još puno bogatije, i biti će ako države ne budu previše smetale tehnološkom razvoju. Danas bismo trebali znati koliko su Ludditi bili u opasnoj zabludi, iako nekim čudom njihove deje još uvijek imaju živućih sljedbenika. Roboti ne mogu ljudima “ukrasti” poslove, to mogu samo socijalisti, a za eliminaciju siromaštva i poboljšanje životnog standarda radnika ništa ne može biti učinkovitije od kapitalizma.

robot-min-wage1

Oglasi

38 comments

  1. Postoje razlike izmedju razbijanja tkalackih stanova u vrijeme Neda Ludda i danasnje informaticke revolucije. Sve do informaticke revolucije, strojevi su zamjenjivali misice, cak i one snazne, poput John Henryjevih. Danas racunala zamjenjuju ljudski um. Deep Blue je 1997. potukao svjetskog prvaka u sahu. Njegov nasljednik Watson je prije par godina potukao prvake u igri Jeopardy, koja sadrzi elemente razumijevanja jezika. Googleov AlphaGo je nedavno potukao jednog od najboljih igraca igre “Go”. Racunala sve vise zamjenjuju ljudski um. Za nesto poput Mate Kapovica, bio bi potreban laptop sa Intel Core I5 procesorom. I7 bi vjerojatno bio cak prejak i igra ne bi bila postena.
    Ukratko, ako malo razmislis koga ljevicari predstavljaju ili tvrde da predstavljaju, shvatiti ces da su ljevicari u najvecoj opasnosti da budu zamijenjeni Perl (ili meni drazim PHP) skriptama. Ako se prisjetis slika po socijalistickim menzama, uvijek se radilo o misicavim radnicima koji nose celice i jednako tako misicavim seljacima koji nose srpove, ponekad opremljenima ukrasnim primjercima zenskog roda. Mozak kod ljevicara nikada nije bio na visokoj cijeni, oni su zastupali i zastupaju ljude koji koriste srpove i cekice. Radnicka klasa za koju se navodno bore marksisti se sastoji uglavnom od tupavaca koji nemaju previse mozga ali ne oskudijevaju misicima. John Henry was a steel driving man, neke vrsti tipican egzemplar te cuvene “radnicke klase”.
    Nedavni video u kojem jedan srpski sindikalac pita drugog “a gdje je pecat” pokazuje stvari bolje nego sto bih to ja ikada mogao. Daljnji primjer je ono sto se dogadjalo sa Imunoloskim Zavodom: strucnjaci su ga vec odavno napustili, ostali su samo tehnicari sa srednjom strucnom spremom i cinovnici, koji bi gotovo sigurno zavrsili na cesti da je stvar privatizirana. Jednom rjecju, radi se o radnicima, seljacima i nepostenoj neinteligenciji koja zeli zivjeti na tudji racun.
    Ono sto je problem kod svih ljevicarskih rezima u kakve Hrvatska nedvojbeno spada je gusenje poduzetnistva. To je ono zbog cega nema posla. Ta cuvena “sigurnost posla” je upravo ono sto je uzrokovalo katastrofu socijalistickih rezima. Kada se netko usidrio na nekom radnom mjestu, nije bilo te sile kojom bi ga se izbacilo. Kasnih 80-ih sam radio u USIZ-u za zdravstvo, danasnjem HZZO-u, kao sistem inzinjer. Jednom sam svom sefu spomenuo relacione baze podataka, moze mi se oprostiti, bio sam jos mlad i naivan. Covjek me izribao govoreci da se ne povodim za tim zapadnim novotarijama koje nikada nece zazivjeti i rekao mi, s dubokim uvjerenjem, da su COBOL, magnetske trake i tiskanje uplatnica – vjecni. Maltene sam sirio nepocudne ideje. Ipak, moji uvazeni kolege COBOL programeri koji su 1991. imali negdje 25 godina staza i bili na polovici svoje karijere, su do mirovine ostali COBOL programeri. Imali su siguran posao i nisu morali uciti gluposti poput Jave i SQL-a. Zato Hrvati i danas u svojim postanskim sanducicima nalaze uplatnice, zato i dan danas imaju SDK, instituciju kakva ne postoji niti u jednoj zapadnoj zemlji, i, naravno, neizbjezne taksene marke i pecate. To je sigurnost posla. Napredak racunala prijeti, drugovi! Oni zaplotnjaci na trulom zapadu su vec napravili racunala koja su pametnija od Kulica i Lovrinovica, sto, priznajem, i nije tako tesko. Pa zar cemo dozvoliti “krupnom kapitalu”, ma sto to bilo, da se bezobrazno bogati i ugrozava radnicku klasu? Trebamo se boriti za jednakost u raspodjeli i blagostanje u kakvom ovih dana uzivaju stanovnici socijalisticke Venezuele, ne za tehnoloski napredak

    Liked by 5 people

    1. Mozda se kamiondzije koje dobiju otkaz zbog google self-driving auta mogu baciti na ubrzanje razvoja iPhone7.

      Ovom losom salom samo zelim skrenuti na pozornost na argument da “automatizacija nece dovesti do nezaposlenosti jer su ljudske zelje neogranicene”. Ljudske zelje su neogranicene, ali zelje koje neki pojedinac moze ostvariti drugim ljudima JESU ogranicene.

      Niskokvalificirani radnici su najranjiviji na automatizaciju jer oni bas nemaju puno fleksibilnosti u promjeni karijere. Kada govorimo o nezaposlenosti govorimo o tom profilu ljudi. Druga ranjiva skupina su stariji radnici koji vise nemaju sposobnost, a ni vrijeme da opet zapocnu neku novu karijeru.

      Sviđa mi se

      1. Niskokvalificirani radnici su najranjiviji na automatizaciju jer oni bas nemaju puno fleksibilnosti u promjeni karijere

        Skroz obrnuto. Više će automatizacija pogoditi onoga visokokvaliciranog na radnom mjestu koje zahtjeva vrlo specifičnu i dugotrajniju specijaliziranu naobrazbu, nego onoga koji trenutno obavlja posao za koji je nepotrebna ikakva posebna kvalifikacija. To su u pravilu slabije plaćeni poslovi i u praksi su radnici koji se njima bave najfleksibilniji.

        Sviđa mi se

        1. Po čemu je doktor matematike ili fizike “specijalist”? Po čemu je ing. informatike specijalist? Koliko će šljakera biti potrebno jednom kada roboti preuzmu 90% zadaća gradnje višekatnica? Koliko će šljakera biti potrebno jednom kada robotizirani kamioni potpuno autonomno počnu dostavljati robu, čistiti ulice, prazniti kante sa otpadom? Koliko će ljudi biti potrebno za održavanje travnjaka? Ako je Tajvancima teško davati 5 Kn po satu za Kineskog radnika, gdje je onda granica po pitanju “preskupo”?

          http://www.bbc.com/news/technology-36376966

          Ja ne vidim u automatizaciji ništa loše, samo znam da se moram potruditi dobrano da osiguram svoju egzistenciju u narednim desetljećima. Ja sigurno neću ostati u welfare državi, prebaciti ću se tamo gdje socijalna država kao koncept ne postoji (ako treba usred oceana, što dalje od “civilizacije”.. I’ll do it.)

          Sviđa mi se

          1. Koliko će šljakera biti potrebno jednom kada roboti preuzmu 90% zadaća gradnje višekatnica? Koliko će šljakera biti potrebno jednom kada robotizirani kamioni potpuno autonomno počnu dostavljati robu, čistiti ulice, prazniti kante sa otpadom? Koliko će ljudi biti potrebno za održavanje travnjaka?

            Što manje, nadam se.

            Sviđa mi se

        2. Poslovi koji zahtijevaju visok stupanj obrazovanja su kompleksni te se po definiciji tesko automatiziraju. No, tehnicki si u pravu da ce takva osoba biti u vecem gubitku od niskokvalificiranog radnika.

          Dakle stariji ljudi su opcenito ranjiviji na automatizaciju ili zbog toga jer gube godine izobrazbe ili zbog toga jer gube fluidnu inteligenciju koja je potrebna za ucenje novih intelektualno zahtjevnih stvari.

          Manje inteligentni ljudi su ranjivi na automatizaciju jer nisu ni sposobni uci u intelektualno zahtjevnija zanimanja koja se tesko automatiziraju

          Sviđa mi se

        3. Što se tiče mnogih poslova koji se baziraju na intelektualnoj polugi, sa time se slažem. U budućnosti će biti potrebno puno manje doktora opće prakse, kirurga, odvjetnika, programera, dizajnera, inžinjera. Uglavnom biti će manja portražnja za svim vrstama ljudskih resursa. Treći svijet pojma nema što će im se dogoditi, bijelci su to odavno shvatili, zato broj novorođene djece konstanto opada. Jedini je problem što ljevićari dovoze bijedu iz zemalja trećeg svijeta u milijunima.

          Sviđa mi se

          1. [quote] Uglavnom biti će manja portražnja za svim vrstama ljudskih resursa. Treći svijet pojma nema što će im se dogoditi, bijelci su to odavno shvatili, zato broj novorođene djece konstanto opada.[/quote]
            Mislim da je ovo veliki eticki problem naseg vremena. Jedan pametan covjek je rekao da je trgovina glavna protuteza ratu. U specijaliziranoj ekonomiji ljudi imaju koristi jedni od drugih te je upravo to razlog zasto zivimo u relativno miroljubivijem razdoblju ljudske povijesti.

            Bez toga bi vjerojatno i dalje ostali u mentalitetu pljackasa.

            Onda kada covjek ne moze biti vise od koristi drugima, a samo je smetnja zbog zagadjenja zemlje tada dolazimo do velikog humanistickog problema.

            Sviđa mi se

            1. Da. Preporučam pogledati Hardware AKA Mark 13, nuklearni rat + subsistance ekonomija + welfare čekovi; ili Elysium gdje na karju Zemlja izgleda na jedan veliki trećesvijetski geto, dok bogata elita briše što dalje od svega toga.

              Mene je čisto strah činjenice da će Meksička La Raza preuzeti SAD za jedno 50-ak godina, ili recimo da će u Britaniji muslimani postati većina, ili u Francuskoj.. sve tri zemlje imaju ogromni arsenal atomskog oružja.

              Sviđa mi se

              1. Preporučam pogledati Hardware AKA Mark 13, nuklearni rat + subsistance ekonomija + welfare čekovi; ili Elysium gdje na karju Zemlja izgleda na jedan veliki trećesvijetski geto

                I činilo mi se da previše gledaš filmove.

                Sviđa mi se

          2. Možda bude potrebno puno manje nekih danas postojećih zanimanja, zato će biti potrebno puno više nekih drugih i nastajat će nova zanimanja. To da će biti manja potražnja za ljudskim resursima je besmislica, jer automatizacija i tehnološki napredak koji povećava produktivnost rada smanjuju troškove svima i ljudima ostaje veći dio dohotka da ga troše na druge stvari na koje do sada nisu, stvara se nova potražnja, novi proizvodi i usluge, nova zanimanja, kao što možemo jasno vidjeti da se događa cijelo vrijeme u praksi.

            Sve to mislim pod uvjetom da ljevičari ne unište svijet u bliskoj budućnosti.

            Sviđa mi se

            1. Cini mi se da automatizacija ima jako puno slicnosti sa premjestanjem proizvodnje u azijske zemlje. Naime efekt je smanjenje potraznje za domacom radnom snagom sto dovodi do manje place i kupovne moci radnicke klase.

              Drugi efekt je da roba postaje znatno jeftinija.

              Kakav je rezultat cijele price mozemo vidjeti u SAD-u i Trumpovoj predsjednickoj kampanji 😛

              Sviđa mi se

              1. Ako si nekakav trol, dosadan si. Ako nisi, opet si dosadan.

                Cini mi se da automatizacija ima jako puno slicnosti sa premjestanjem proizvodnje u azijske zemlje.

                Ima sličnosti u tome što oboje drastično povećava životni standard domaćeg stanovništva. Padaju cijene proizvoda i usluga za potrošače, a radnici zbog rasta produktivnosti rade manje za veće realne plaće.

                Kakav je rezultat cijele price mozemo vidjeti u SAD-u i Trumpovoj predsjednickoj kampanji

                Na primjeru SAD-a i Trumpove predsjedničke kampanje možemo vidjeti samo rezultate srozavanja ekonomske pismenosti Amerikanaca. Naravno, isto se može još i bolje vidjeti na primjeru dosadašnjeg uspjeha predsjedničke kampanje Hillary Clinton, kao i visoke popularnosti B. Sandersa. Jedino što je “utješno” u tome je što će kandidat Libertarijanske stranke osvojiti najveći broj glasova u povijesti, ali nije da će to imati kakvog bitnog utjecaja na išta.

                Liked by 3 people

                1. “Jedino što je “utješno” u tome je što će kandidat Libertarijanske stranke osvojiti najveći broj glasova u povijesti, ali nije da će to imati kakvog bitnog utjecaja na išta.”

                  Ja ne vidim u Američkoj liberatarijanskoj stranci ništa utješno. Hrpa ljevičarskih rogonja. Najbolji mi je McAfee sa njegovim “fuck white privilege.” LPNC == DNC. Jedini kandidat koji je nešto vrijedio je bio Ron Paul, svi ostali su najobičniji članovi Demkratske partije koji glumataju “libertarijance.” Hippies & narcs.

                  Sviđa mi se

              2. Da, zaista! Oslobadjanje ljudi od ljudskog rada je slicno s premjestanjem rada u azijske zemlje. Ukinimo bankomate i zaposlimo bankovne cinovnike. To bi bilo rjesenje za osvjezenje. Zasto bih ja trebao biti u stanju dignuti lovu s bankomata kada god mi to padne na pamet? U socijalizmu sam lijepo dobivao placu prvoga, onda sam odrezak od place nosio na banku, gdje su mi ga upisivali u stednu knjizicu. A novac sam mogao podignuti izmedju 7 ujutro i 3 popodne. To je imalo dodatnu prednost druzenja s ljudima i osjecaj zajednistva s mojim supatnicima koji su zajedno sa mnom cekali u kilometarskim redovima. Trikovi za brzi dolazak na red su ukljucivali grah i/ili cesnjak, naravno iz domace proizvodnje, ne onaj kineski. To su bila dobra stara vremena, kada smo imali punu zaposlenost!

                Sviđa mi se

      2. Kada govorimo o nezaposlenosti, govorimo o trzistu rada, ne o niskokvalificiranim radnicima. Nezaposlenost je situacija u kojoj je ponuda rada veca od potraznje za istim. Trziste reagira na takvu situaciju rusenjem cijena rada za kojim ne postoji potraznja. Kocijasi, kovaci, bacvari, sedlari, kisobranari, kotlokrpe, postolari, krojaci i urari spadaju medju zanimanja koja danas gotovo da vise i ne postoje.
        Problem nastaje kada drzava krene rjesavati “problem” odredjujuci minimalnu cijenu rada (“minimalna placa”) ili otezavajuci tehnoloski napredak idiotskim regulativama, kao sto je to Bandic ucinio s Uberom. Jedini tko ce nastradati ce biti gradjani: nece imati mogucnost dodatne zarade i skuplje ce placati usluge.
        Sam sam nekoliko puta bio zrtvom te omrazene promjene: prvo sam bio sistemas za VAX/VMS sustave, pa se DEC urusio te sam bio specijalist za Silicon Graphics (SGI) sustave, odrzavanje istih, instalacije i sistemsku podrsku. I to se urusilo. Bio sam i specijalist za Oracle, jedan od prvih na prostoru bivse drzave. Radio sam s Oracleom jos u socijalizmu, dok je postojala famozna institucija “zastupnistva”. Slovenska “Kopa” je “zastupala” Oracle jer nisu bile dozvoljene direktne strane investicije. Ja sam radio za Kopu, kao VAX/VMS sistemas te postao prvom osobom licenciranom za drzanje tecaja “Oracle 6 Internals” u cijeloj istocnoj Evropi.

        U medjuvremenu su se pojavile druge baze: MySQL, PostgreSQL, SQL Server i DB2 od poznatijih. Porasla je i popularnost skriptnih jezika. Pocetkom 90-ih sam radio s necim sto se zove “Perl” i sto je bilo potpuno neprimjereno za novu stvar koja se zvala “web forms”. Pa sam naucio PHP. I napisao dvije knjige o njemu. Potrazi moje ime na Amazonu, pa ces vidjeti o cemu se radi. Karijeru sam zapoceo kao COBOL programer prvo u USIZ-u za Zdravstvo, zatim u CAOP-u u Paljetkovoj 18. COBOL je kratica za “Completely Outdated, Badly Overused Language”. COBOL je mrtav jezik i moja znanja iz tog vremena su danas potpuno beskorisna. Ja ucim cijeli zivot i imam 55 godina, sto me, nadam se, ne svrstava u kategoriju “starijih radnika” o kojoj govoris. Ja volim o sebi misliti kao o “zrelom radniku”, ne kao o “starijem radniku”. Ucim cijeli zivot. Trenutno mi je na tapetu SAP Hana. I uciti cu dok ne postanem jos zreliji, toliko zreo da mi moj plan 401K i dionice koje sam samostalno kupovao mogu omoguciti mirnih 20 godina zivota. I nemam nikakvog suosjecanja za one koji se ne zele prilagodjavati. Izvjesni stricek Darwin je opisao situaciju u kojoj se organizmi prilagodjavaju promijenjenim okolnostima ili nestaju.

        Ideja da bi drzava trebala zastititi bilo koga od prirodne selekcije je suluda. A ako vec nekoga stiti, zasto bi to bio Mate Kapovic a ne ja?

        Liked by 2 people

  2. Ja sam sasvim OK sa činjenicom da će se globalna populacija smanjiti za 98% u idućih 200-injak godina. Ja sigurno svoje klince neću slati u državnu “outcome-based” “common-core” školu.

    Sviđa mi se

    1. “The horse population in the United States has historically continued to decline over time, after it reached an all-time high in 1915, with around 26 million horses. By 1960, the US horse population was estimated by the US Department of Agriculture (USDA) to be approximately 3 million. This equine population decrease is typically accredited to the mechanization of what used to be the primary uses for horses: agriculture and transportation. After 1960, the equine population wasn’t tracked as closely since horses were mainly only used for personal and recreational purposes. Statistics by the American Horse Council Foundation (AHCF) state that were 9.2 million horses in 2003, mainly used for commercial purposes, such as racing and showing. ”

      Jedino će kolonizacija svemira povećati potrebu za ljudskim potencijalom, IMHO. Samo prvo “tupavci” trebaju nestati sa lica zemlje.

      Sviđa mi se

      1. Ja nisam ni blizu OK s time da 98% ljudi sa planeta nestane pa me tješi da se to gotovo sigurno neće dogoditi. Malthus je bio u krivu, a njegove zagovornike opovrgavaju činjenice još od izlaska njegovog glupog pamfletića. Utilitaristima to možda zvuči nelogično, ali vrijednost ljudske osobe se ne mjeri visinom primanja. Ako stvarno vjeruješ da samo radno sposobni i probitačni imaju ikakvu vrijednost, onda se slobodno odmah ubij jer je samo pitanje vremena kad ćeš i sam prestati biti radno sposoban. Vjerojatno si klinac koji nikad u životu nije bio dovoljno bolestan da bi mu to makar i na kraće vrijeme utjecalo na visinu primanja. Kaj se tiče tupavaca, ako ikada uspijemo napraviti jaki AI, za njega budemo svi mi ljudi tupavci.
        Inače ja sam isto inženjer u IT-u i cijelo vrijeme učim nove stvari kao i stariji kolega.Također nemam baš razumjevanja za one koji se ne bi htjeli mijenjati, ali razlikujem ljude koji neće raditi od onih koji ne mogu. Ovima drugima bih uvijek omogućio preživljavanje i pomoć, samo tu treba jasno naglasiti i uvijek zapamtiti da se radi o milostinji, a ne o nečijem pravu na tuđi novac.

        Sviđa mi se

        1. Junok, ne hraniti trolove. Sudeci prema stilu pisanja, radi se vec poznatom rasistickom trolu koji je samo promijenio nadimak. Zadnji biser na ovoj grupi mu je bilo pitanje zasto netko ne bi mogao biti libertarijanac i neonacist. Covjeku je glavna preokupacija rasizam. Njime sam vec nekoliko puta pobrisao pod na Usenetu, pa je prestao dolaziit.i

          Sviđa mi se

  3. Mislim da problem nije sasvim bezazlen. Informatička revolucija utječe na daleko već dio poslova nego ijedna prije nje. Reći da je sve uvijek bilo u redu pa će biti i sad nije realna opcija. A pošto se danas osjećam pesimistično – mislim da će biti ovako: informatizacija će mnoge vještine učiniti nepotrebnima, a neke još korisnijima. Ljudi u prvoj kategorij, što zbog svoje početne razine kompetencija, što zbog svojih godina, neće biti u mogućnosti stječi nove vještine – ukratko, bit će višak u ovom društvu. Jaz između zadovoljnih sustavom i nezadovoljnih osjetno će se povećati. A onda nastupa demokracija i to u svom najgorem obliku.

    Naravno, kao što ni kameno doba nije prestalo jer je nestalo kamenja, tako će vjerojatno i tranzicija biti sporija – vjerojatno i zbog regulatornih prepreka,djelovanja sindikata i sl.

    Sviđa mi se

    1. Razmisli sto bi napisao da si zivio za vrijeme industrijske revolucije a evo nas 200 godina kasnije pametniji, zdraviji, dugovjecniji, bogatiji, nikad udobnije i bolje nije nam bilo u povijesti covjecanstva.

      Sviđa mi se

      1. Ne može eksponencijalni uzlaz biti konstantan. U prirodi postoji nešto što se zove ciklus. Europa je imala ekonomski i znansveni uzlet iz razloga što je gotovo 50% populacije pokrepalo od kuge. Crna kuga je po nekima navodno eksterminirala uglavnom manje inteligentne i/ili fizički slabije pojedince. Odumiranje populacije neće biti brzo, najvjerojatnije će se oduljiti na stoljeće ili dva; nakon toga će najvjerojatnije biti još jedan eksponencijalni uzlet gdje će ljudska populacia narasti na par tisuća milijardi jedinki razštrkanih po čitavom svemiru (daleka budućnost).

        Ne možeš imati tehnološki ultra-razvijenu civilizaciju gdje je median IQ 85. 😀

        Sviđa mi se

        1. Nitko ne govori o vječnim eksponencijalnim uzlazima, dok ti ipak jesi utvrdio “činjenicu” kako će se svjetska populacija smanjiti za 98% u idućih 200 godina, što je možda i najgluplji komentar u povijesti ovog bloga (a bilo ih je oko 4,500).

          Liked by 1 person

          1. “The greying, declining population is perhaps the government’s toughest challenge. By 2060, Japan is projected to lose about 40 million people. Almost 40 per cent of the remaining 87 million will be 65 or older.”

            https://www.irishtimes.com/news/world/asia-pacific/falling-japanese-population-puts-focus-on-low-birth-rate-1.2450457

            Dakle, do 2080. u Japanu će ostati cca 50 milijuna ljudi, za 60ak godina populacija Japana bi mogla pasti za gotovo 60%. Ja ne govorim o “činjenici”, nego o tome na što bi budućnost mogla izgledati. Činjenica je da zapadne zemlje imaju stopu fertilnosti ispod zamjenske stope, ako jedan prosječan par stvori prosječno 1.3 djece, to je onda dugoročni pad populacije od gotovo 40%.

            Sviđa mi se

          2. Ubrzani razvoj znanosti sredinom XVIII stoljeca je posljedica povecane ljudske slobode i kapitalizma koji je to sve omogucio. Znanost je sasvim uobicajena u mnogo industrija, od poljoprivrede, farmaceutske industrije, elektronike pa sve do proizvodnje aviona, automobila ili racunala. Dur-aluminij ojacan ugljicnim vlaknima, kakvog nalazimo u modernim avionima, automobila, biciklima i kuferima su usavrsile privatne firme. To je samo jedan od primjera. Za sada, tempo znanosti ne usporava. Radi se o posljedici kapitalizma. I da, potrebno je sve vise i vise znanstvenika. Oslobadhanje ljudi od jarma napornog fizickog rada ce osloboditi mnoge talentirane pojedince i uciniti ih dostupnima znanosti. Znanost je odavno postala oruzje koje firme koriste kako bi stekle prednost na trzistu. Ja volim isticati primjer dvojice mladih doktora matematike na MIT-u, koji su matematicki usavrsili pretrazivanje mreza, i osnovali firmu. Decki se zovu Larry Page i Sergey Brin, a firma je naravno – Google. Matematicari, koji nisu znanstvenici jer se ne sluze znanstvenom metodom, su vrlo trazena roba:

            http://onlinemathdegrees.org/who-hires-math-majors/

            Matematika mi je najbliza jer sam 1984. diplomirao matematiku na zagrebackom PMF-u. Sasvim sam siguran da slicno vrijede za fiziku, kemiju, molekularnu biologiju i slicne znanosti. Mislim da je znanstvenika danas vise nego ikada prije, iako nemam tocne brojke. Internet ih je povezao brze nego sto bili povezani ikada prije, sto je otvorilo dodatne mogucnosti. Razvoj znanosti je posljedica povecanog stupnja slobode i globalizacije. Ne vidim znakove da bi se razvoj znanosti mogao usporiti.

            Sviđa mi se

      2. Ne kazem ja da nije rijec o napretku, pogotovo kad ce se gledati s udaljenosti od par desetljeca, ali netko ce u prijelaznom razdoblju morati platiti cijenu – odnosno da budem grub, ovi neprilagodjeni novoj stvarnosti i konceptima cjelozivotnog ucenja trebat ce pocrkat, a prije toga zadnje godine zivota provesti u bijedi.

        Sviđa mi se

    2. Informatička revolucija utječe na daleko već dio poslova nego ijedna prije nje

      Tijekom Industrijske revolucije, za vrijeme izuma traktora i kombajna, oko 80% stanovništva se bavilo poljoprivredom i tada su bili svi drastično siromašniji nego mi danas (a bilo ih je i puno manje), a najveće stope tehnološkog razvoja na Zapadu u prošlom stoljeću zapravo su se događale između WW2 i sredine ’70-ih.

      Reći da je sve uvijek bilo u redu pa će biti i sad nije realna opcija.

      LOL, nije realna opcija za reći da ekonomski zakoni djeluju isto kao što su uvijek djelovali, te kako smo svjedočili svaki put do sada u povijesti. I ne radi se o tome da je samo sve bilo “u redu”, nego da se radi o fantastičnom porastu životnog standarda stanovništva.

      A pošto se danas osjećam pesimistično – mislim da će biti ovako: informatizacija će mnoge vještine učiniti nepotrebnima, a neke još korisnijima.

      Poslovi koje će roboti najlakše i najprije zamijeniti ionako su poslovi za koje nije ni bilo potrebno stjecanje nekih posebnih ili specifičnih vještina, pa su i bili najslabije plaćeni.

      Ljudi u prvoj kategorij, što zbog svoje početne razine kompetencija, što zbog svojih godina, neće biti u mogućnosti stječi nove vještine – ukratko, bit će višak u ovom društvu.

      Tako je mogao bilo tko tvrditi u bilo kojem razdoblju u zadnjih dvjestotinjak godina i bio bi u krivu. Uzmi bilo koje razdoblje od 15-20 godina u novijoj povijesti pa usporedi potrebne vještine i kompetencije na tržištu rada na početku i na kraju promatranog razdoblja.

      Jaz između zadovoljnih sustavom i nezadovoljnih osjetno će se povećati. A onda nastupa demokracija i to u svom najgorem obliku.

      To je moguće, ali ta opasnost uvijek postoji. Intervencionistima nikad neće biti teško izmislit neki alibi za mobilizaciju rulje.

      Liked by 1 person

    3. Kekslin, za sada problema nema. SAD ima nezaposlenost ispod 5%, isto kao i Njemacka, Svicarska i Juzna Koreja. Situacija je otprilike ovakva:

      – Nagadjamo da bi se problem mogao dogoditi, ali nitko ne zna tocno kakav i kada.
      – Za taj nedefinirani problem trazimo rjesenja uz pomoc drzave.

      Ne znam kako ti, ali meni to bas i ne sluti na dobro. Jednom davno, davno na kontinentu jako daleko od tebe jedan stricek s inicijalima FDR je prepisao ekonomski program od izvjesnog Benita Mussolinija i krenuo rjesavati gospodarsku krizu koju je drzava i izazvala, sto su vec tada govorili neki ekonomisti, prije svega Ludwig von Mises. Ipak, FDR je implementirao svoj Raw Deal program, tako da je udio drzavne potrosnje u BDP-u sa ispod 10% skocio na preko 40%, sve za vrijeme FDR-a. Danas je oko 20% ali imamo i cudovista tipa medicare i medicaid s kojima ne znamo sto bi:

      http://www.heritage.org/research/reports/2015/07/medicare-at-50-reform-will-better-serve-seniors-health-care-needs

      Tako se to dogadja kada drzava rjesava probleme trzista. Problemi ponude i potraznje za radnom snagom su problemi trzista. Zakon ponude i potraznje nam kaze da ce se neizbjezno uspostaviti nova ravnoteza ponude i potraznje. Za problem ne znamo kako ce se manifestirati, kada ce se dogoditi ili tko ce njime uopce biti pogodjen. Zar je to razlog da drzavi ne povjerimo rjesavanje nepostojeceg problema? Ne bi bilo prvi puta.

      Sviđa mi se

      1. Kekslin, za sada problema nema. SAD ima nezaposlenost ispod 5%, isto kao i Njemacka, Svicarska i Juzna Koreja

        Baš po Švicarskoj sam osobno vidio najraširenije prisustvo automatizacije poslova, i gle čuda, nezaposlenost im je najniža u Europi (oko 3%), plaće najviše, cijene stalno padaju, a nedavno su na referendumu uvjerljivo odbili uvođenje garantiranog subvencioniranja nerada.

        Sviđa mi se

  4. Komentirao sam kod Strasila, ali evo i ovdje:
    http://lider.media/tehnopolis/europski-zakonodavci-traze-status-elektronicke-osobe-za-robote/

    Glavne misli:
    “…sugerira da se roboti klasificiraju kao “elektroničke osobe”, a njihovi vlasnici obvežu na plaćanje doprinosa za socijalnu skrb.”

    “Traži se da organizacije koje posegnu za automatizacijom registriraju uštede u plaćanju doprinosa korištenjem robota umjesto ljudi kako bi se one mogle oporezovati.”

    Sviđa mi se

  5. Zanimljiva tematika i općenito je interesantno vidjeti kako ljude jako muči taj strah od gubitka poslova uslijed automatizacije. Automatizacija je neminovna i u budućnosti će biti sve manje i manje posla za obične radnike. Naravno, neki poslovi ostat će nezamjenjivi, ali što je loše u automatizaciji? Sve više i više ljudi neće morati raditi, i sve više ljudi bude “slobodno”. Dakako, potrebno je to slobodno vrijeme iskoristiti drugačije da se zadrži produktivnost, a da bi se to napravilo, potrebno je osmisliti društveni poredak gdje neće biti esencijalno da pojedinci rade da prežive, već da uslijed manjka potrebe za radom, nekako drugačije doprinose društvu i da čovječanstvo može dalje napredovati. Inače, koja je svrha razvijanja tehnologije? Poanta poslova koje ljudi rade nije da radimo tek toliko da bismo radili pa da možemo preživjeti, sustav koji imamo trenutno (kapitalizam) je zadnji do kojeg smo evolucijski došli nakon svih društvenih sustava u povijesti. Sljedeći sustav bude možda još drugačiji, tko zna, ali to će sve diktirati tehnologija koja se razvija bez obzira želi li to netko ili ne. Normalno je da će vozače zamijeniti samovozeći automobili i kirurge će zamijeniti roboti, a razna druga zanimanja zamijenit će umjetna inteligencija. I to je u redu. Ljudi se sada trebaju fokusirati na usmjeravanje prema budućnosti i rješavanju problema koji će nam se pojaviti. Tehnofobija je par excellence budalaština, kao i zagovaranje društvenih sustava koji su se pokazali neučinkovitima.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s