Kupovna moć u Europi

Češki lingvist i ljubitelj zemljopisnih karata Jakub Marian donosi nam kartu europskih zemalja po kupovnoj moći građana:

cost-of-living-purchasing-power

Brojevi bi trebali pokazivati indeks prosječnih neto plaća u zemlji usklađenih za lokalnu kupovnu moć, tj. cijenu odabrane košarice dobara u odnosnoj zemlji, s tim da je kao baza (100) uzeta Poljska koja je negdje po sredini. Dakle, švicarski radnik s prosječnom plaćom može si priuštiti oko 2,2 puta viši životni standard od poljskog, dok poljski radnik na prosječnoj plaći može uživati životni standard 2,5 puta viši od moldavskog.

Izvor svih podataka je Numbeo baza, koja se zasniva na unosima samih korisnika diljem svijeta, a može se primijetiti da u prikazanim relacijama ima nekih naizgled većih nepodudaranja u odnosu na npr. podatke Svjetske banke ili Eurostata o BDP-u po stanovniku usklađenom za kupovnu moć (recimo, ovdje Hrvatska stoji nešto bolje od Litve, a BiH izgleda bolje od Mađarske), no to je vjerojatno iz razloga što Marian uzima u obzir samo prosječne neto plaće, a ne ukupni bruto domaći ili nacionalni dohodak po stanovniku. U Hrvatskoj jesu nešto više prosječne plaće nego u Litvi, ali je ovdje teže naći posao (i javni dug je puno veći). U Rumunjskoj prosječne plaće nisu puno više nego u BiH (onima koji imaju posao), ali je u Rumunjskoj nezaposlenost drastično niža, itd.

U svakom slučaju, na temelju ovoga može se postaviti nekoliko pitanja:

  1. Koje europske zemlje imaju najslobodnije ekonomije, a koje su najrepresivnije i najviše sklone državnom intervencionizmu?
  2. Koje su se zemlje tijekom zadnjih stotinjak godina pretežito pridržavale sustava tržišnog gospodarstva i privatnog vlasništva, a gdje se ipak eksperimentiralo s luđačkim idejama Karla Marxa?
  3. Kako u svemu tome stoji Hrvatska i koje su nas zemlje sustigle i prestigle u zadnjih dvadesetak godina?

 

Oglasi

12 comments

  1. TJJG pitao sam te vec, ali ili me ne podnosis ili nisi vidio… 🙂
    Koji je razlog sto Francuska ima relativno ok GDPpc jos uvijek… Nadalje GDPpc rast im gledano zadnjih 15-20 godina nije katastrofalan, sto bih ocekivao od tako vodene drzave…

    Sviđa mi se

    1. Pa s obzirom da su eurobirokrate u GDP službeno uveli trgovinu drogom, šverc ljudi i oružja te prostituciju, a “metodologija” je najsličnija gatanju Ciganke iz šalice kafe, odgovor ti se nameće sam po sebi.
      Druga bitna stvar koju očito zapostavljaš, jest žilavost malih poduzetnika u tzv “sivoj” zoni a koja se također po “metodlogiji” šalice kafe ukalkulira u GDP. Baš kao i prirodan instikt ljudi da izbjegavaju pljačkanje putem poreza.
      I naravno, ako kapitalizam na koncu zamisliš kao vrijednog vlasnika koji je uz godine odricanja napravio kvalitetnu i čvrstu kuću na jakim temeljima, tada kuću ni sin razmetni, a kako možemo najlakše opisati socijalizam, ne može ni uz pomoć teškog malja, srušiti baš preko noći. Kuća se ipak drži.
      Ali da će je sin razmetni srušiti – nema nikakve sumnje.

      Sviđa mi se

    2. Pa ni većina drugih europskih država nije puno bolje vođena i imaju uglavnom skroman rast, ne vidim što je tu nešto posebno začuđujuće… Francuska u zadnjih 20 godina rijetko je imala preko 2% godišnjeg rasta BDP-a, ne vidim da je to baš impresionirajuće, usporedi ih s npr. Irskom, UK, Nizozemskom, Češkom… a BDP po stanovniku, odnosno životni standard Francuza i dalje je relativno visok jer nije tako lako niti potpuno uništiti zemlju u kratkom razdoblju, ali je svakako niži nego što bi bio da su se Francuzi držali “Laissez faire et laissez passer, le monde va de lui meme!”

      Sviđa mi se

  2. Ne kukaju li Francuzi već desetljećima za Trente Glorieuses, nikad prežaljenim razdobljem kejnzijanizma i etatizma, te ne proklinju li odonda te optužuju neoliberalizam za sve svoje i svjetske (a i kozmičke) nedaće?

    Sviđa mi se

    1. Misliš ono razdoblje kada je državna potrošnja zauzimala 35% BDP-a za razliku od sadašnjih skoro 60%, a socijalni transferi 15% za razliku od sadašnjih oko 30%?

      A naravno da će za svoje nedaće Francuzi optuživati “neoliberalizam”, baš kao i Hrvati, no to ima svoju cijenu.

      Liked by 1 person

  3. Numbeo je dosta pouzdan za cijene, cesto odem tamo i za zemlje s kojima sam upoznat podaci o cijenama su jako tocni.

    Ali nisam siguran da isto vrijedi i za place. Rekao bih da tu imamo selection bias, unatoc rasirenosti interneta jos uvijek ga koristi obrazovaniji (i time vjerojatno bolje placeni) sloj, a (budimo realni, opskurne) sajtove poput Numbea koristi jos manji broj ljudi i to onih koji imaju internet i vole brojeve, dosta stranaca na radu vani i putnika, dakle opet, bolje placeni ljudi.

    Dakle prosjecna placa po Numbeu je vjerojatno visa nego u stvarnosti.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s