Hrvatskoj treba više nezaposlenih

Tako bar misli Radimir Čačić.

Bivši hrvatski ministar gospodarstva, kojega su neki čak znali nazivati liberalom, u Saboru pokreće inicijativu među glavešinama kojom bi trebali pritisnuti Vladu RH da dodatno postroži zakonske uvjete za zapošljavanje.

Teško je razumjeti kako netko može ne vidjeti kakve će pogubne učinke takve mjere imati po zaposlenost i razinu plaća u realnom sektoru, pogotovo čovjek koji se dugo godina bavio poduzetništvom i korporativnim upravljanjem (doduše, pretežito u paradržavnom sektoru, ali opet…).

Lijepo je od g. Čačića da je zabrinut za problem nezaposlenosti mladih i općenito položaj radnika u Hrvatskoj, ali visoka temperatura ne može se liječiti naštimavanjem toplomjera. Ako drugovi “reformisti” žele mladim Hrvatima omogućiti što lakše nalaženje radnog mjesta (a pogotovo na neodređeno vrijeme) moraju smanjiti državnu represiju nad poduzećima i poboljšati poslovnu klimu koja će privući nove investicije, te tako omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Danas država brutalnim oporezivanjem, besmislenim parafiskalnim nametima, te čitavom šumom suludih regulacija i birokratskih prepreka upropaštava privatni sektor koji mora uzdržavati glomazni državni aparat, nema jasnih naznaka da će se nešto bitno uskoro promijeniti po tom pitanju, pa je i sasvim logično da mladima posao neće biti tako lako naći kada su hrvatska poduzeća na izdisaju.

Naravno, još bi im teže bilo naći posao kada bi pametnjakovići zabranili ili dodatno otežali zapošljavanje na određeno. Time bi tek poslodavci bili još manje voljni dati priliku mlađih radnicima s manjim iskustvom koji tek ulaze na tržište rada, a kojima bi takav posao mogao donijeti veoma važno iskustvo i mogućnost stjecanja korisnih znanja i radnih navika, nešto što teško mogu dobiti od državnih fakulteta. Pa, ako g. Čačić smatra da je bolje biti nezaposlen nego se zaposliti na određeno vrijeme, to neka bude njegovo osobno mišljenje, ali neka puste druge ljude na miru da donose odluke sami za sebe. Ako se radnicima ne sviđa raditi na određeno, neka jednostavno daju otkaz. Ne postoji pravo na rad na neodređeno vrijeme.

Čačić je u pravu da je mnogim hrvatskih građanima danas teško dići (povoljne) dugoročne kredite, nije baš lako ni poduzećima, a možda bi lakše bilo da državne vlasti nisu bile toliko rastrošne da su toliko povećale rizik zemlje da danas imamo trošak zaduživanja značajno viši od većine europskih zemalja (neke od njih čak imaju i veći javni dug od Hrvatske, ali barem pokazuju da nisu baš ono dno dna socijalističkog krkanluka, zbog čega im tržišta više vjeruju).

Populizam je jako opasna stvar i neće pomoći nikome. Teza kako je u Hrvatskoj nezaposlenost visoka, a radni uvjeti loši zbog zloće poslodavaca ili “neoliberalnog kapitalizma” je smjehotresna i opasna. Kada bi to tako bilo, sada bismo gledali kako kapitalisti iz svih krajeva svijeta hrle u Hrvatsku jedva čekajući “eksploatirati” domaću radnu snagu i “nacionalno blago”, a gledamo upravo suprotno. U stvarnosti, hrvatska poduzeća kumulativno ostvaruju ispod 2% neto profitne marže godišnje. U stvarnosti, mala poduzeća (koja zapošljavaju pola realnog sektora u Hrvatskoj) su tijekom kriznih godina ukupno izgubila preko milijardu eura, dok su poreza na dobit isplatila gotovo dvije milijarde eura, državnih nameta ukupno preko deset milijardi eura, a u isto vrijeme se obujam državnog aparata povećao, no populiste i ljevičare stvarnost previše ne zanima, već oni žele dodatno opteretiti one koji još stvaraju neku dodatnu vrijednost u ovoj zemlji.

Ekonomska sloboda ključan je preduvjet za osiguravanje održivog gospodarskog razvoja i porast životnog standarda najvećeg dijela stanovništva. Zemlje koje se više okreću ka slobodnom tržištu nasuprot intervencionizmu i centralnom planiranju znatno brže prosperiraju i njihovi građani uživaju bitno veće materijalno blagostanje. Praktičnih primjera ima napretek. Zašto je to mnogima tako teško vidjeti?

Uopće ne sporim da je sigurno ugodno vjerovati jeftinim populističkim trikovima, ali ponekad nije loše suočiti se sa stvarnošću. Što će biti kada više ne bude tko imao zapošljavati ljude i uzdržavati uhljebe na državnoj sisi? Što će biti kada Atlas slegne ramenima?

Što je veće državno opterećenje privatnog sektora, to će biti teže poslovati i zapošljavati, visoki državni nameti obeshrabruju investicije, što znači manje radnih mjesta i time niže plaće radnicima koji sada imaju manje prilika na raspolaganju, dok veća akumulacija kapitala povećava produktivnost rada i realni dohodak radnika zbog bolje tehničke opremljenosti.

Više investicija i povećanje konkurencije na tržištu građanima donosi i veći izbor kao potrošačima, proizvodi i usluge su sve pristupačniji, poboljšava im se kvaliteta, potiču se inovacije. S druge strane, državna potrošnja misalocira resurse i istiskuje privatne investicije, socijalističke politike stimuliraju nerad i neodgovornost, povećavaju vremensku preferenciju stanovništva, te kažnjavaju uspjeh i napredak, pa zato ne treba čuditi što mogu rezultirati samo neuspjehom i nazadovanjem.

Oglasi

8 comments

  1. Cacic je bio intelektualna uvijek a sada je i politicka nula, obican attention whoring. Za HR zakone: steta da postanu jos gori, ali nekako ne vidim bas nekakvu veliku razliku sto se tice krajnjeg ishoda.
    Ne znam da li ce ovo proci, da se pita prosjecnog Hr doktora ekonomije( pod ovim mislim da “prave” sa doktoratom sa E”F”ZG i na likove kojima su razlomci bili prolematicni u srednjoj, ali su sada strucnjaci za ekonomiju sa doktoratom iz neoliberalnog kapitalizma) sigurno bi proslo jer ekonomska nepismenost u Hr je cak i za EUSSR pojmove stravicna.
    Razlog iz kojeg ovo vjerojatno nece proci je to sto politicka garnitura ne zeli davati bodove drugima. Dakle ako ne uspiju to spinati kao ideju HDZa onda sumnjam da ce se to progurati.

    Sviđa mi se

    1. Makedonija danas ima najnižu stopu nezaposlenosti od neovisnosti, a i prije toga, tijekom osamdesetih u vrijeme SFRJ im nezaposlenost nikako nije padala ispod 25%, a znamo kako su se onda izmišljala radna mjesta po državnim firmama. Niski porezi nisu jedini faktor koji utječe na realnu zaposlenost i gospodarski rast, ali su jako važan.

      Liked by 3 people

  2. Makedonci su smanjili poreze, ali su istodobno počeli su na svakom ćošku graditi spomenike Aleksandru Velikom, koji baš i ne vraćaju “investirani” novac. Slično Bushu – smanjiš prihode, povećaš rashode, a kasnije se čudiš zašto ekonomija ne funkcionira. Dakle, nisu za visoku stopu nezaposlenost krivi mali porezi.

    Liked by 1 person

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s