Drago mi je vidjeti ovakav tekst Dona Boudreauxa u kontekstu nedavnih optužbi usmjerenih ka kineskoj centralnoj banci za “manipulaciju tečajem”, iz razloga što se i u domaćim medijima znalo nalaziti ekonomskih recepata prema kojima bi devalvacija navodno “precijenjene” (što god to značilo) kune bila ključni moment u stimuliranju hrvatskog gospodarstva. Klasična priča pretpostavlja poboljšanje izvozne konkurentnosti kao posljedicu slabljenja tečaja domaće valute, što bi trebalo povećati neto izvoz i dovesti do viših razina BDP-a i zaposlenosti.
Naravno, ono što se ne spominje je da uvoz i izvoz ovise o realnom tečaju, a ne o nominalnom. Zapravo, rijetko kada se uopće ti pojmovi navode, iako radi se o sasvim različitim stvarima, a na realni tečaj centralna banka ne može utjecati u dugom roku.
R = E × P / P*
Ako je E nominalni tečaj izražen u jedinicama strane valute po jedinici domaće valute, P razina cijena u zemlji, a P* razina cijena u inozemstvu, tada se realni tečaj (R) dobije kao u gornjoj formuli i jasno je valjda da je besmisleno usmjeravati aktivnosti monetarne politike u tom pravcu. Monetarna politika utječe na nominalne varijable, dok konkurentnost ovisi o realnim varijablama. Lako je oslabiti tečaj valute, ali što kada onda razina cijena kod kuće poraste više nego u inozemstvu?
To, naravno, ne znači da devalvacija valute (tj. labavljenje monetarne okoline) nikad i ni u kakvim okolnostima ne može imati povoljan stimulativan učinak na realni gospodarski rast, ali mehanizam putem kojeg monetarna politika djeluje je drukčiji od zamišljenog kanala konkurentnosti (osim možda djelomično u vrlo kratkom roku, i to ako su cijene u zemlji “ljepljive” u terminima domaće valute, što nisam baš siguran koliko je u Hrvatskoj slučaj, jer nama je praktički EUR sredstvo obračuna).
No, općenito govoreći, iako monetarni faktori mogu biti presudni u kratkom roku i najčešće su primarni krivac za poslovne cikluse, u dugom roku gotovo isključivi utjecaj na gospodarski rast i razvoj imaju realni faktori. Stoga, za neki ozbiljniji održivi zamah hrvatskog gospodarstva bit će nužne ozbiljne reforme s realne strane u smjeru liberalizacije tržišta i smanjenja državnih nameta. Donekle je točno da je Hrvatska krizu uvezla zbog monetarnih neravnoteža u inozemstvu, ali i neke druge periferne zemlje su time bile pogođene, pa su se puno brže oporavile i u međuvremenu nas ostavile u zaostatku, a što je krivnja hrvatskih vlasti koje uporno izbjegavaju prihvatiti tržišno-liberalna ekonomska načela.
(izvor)
Zato, podrška ideji o uspostavljanju tax free zone u Vukovaru. Branitelji su u pravu kada kažu da bi grad oživio da se država odrekne svih nameta, pa se nadam i da će vlastodršci nakon uspjeha na vukovarskom primjeru primijeniti istu logiku i na ostatku države, te cijelu Hrvatsku proglasiti tax free zonom. 🙂
P.S. Naravno da centralne banke manipuliraju tečajem u smislu da se radi o državnim anti-tržišnim subjektima koji drže monopol nad proizvodnjom novca u zemlji, ali takve primjedbe su trivijalne. Centralne banke samim svojim postojanjem ‘manipuliraju’ vrijednošću valute, to im je posao po definiciji, pa ukoliko stvarno ne podržavate njihovo ukidanje i prepuštanje monetarnog sustava slobodnom tržištu, besmisleno je prigovarati im zbog navodnih ‘manipulacija’.
P.P.S. Lars Christensen ima dobar tekst o potencijalnoj novoj globalnoj recesiji uzrokovanoj oživljavanjem nekih promašenih keynesijanskih koncepata.
Tko je John Galt? 
Nikako se ne slažem. Naime, odnos porasta razine cijena i devalvacije nije 1 za 1. Strana iskustva pokazuju da porast cijena uzrokovan deprecijacijom tečaja nije poništio efekte deprecijacije i da je realni tečaj oslabio. Točno je da na dugi rok tečaj nema ulogu, no svaka ekonomska politika mora vodit računa i o kratkom i srednjem roku kao i o dugom. Kakvog smisla ima fokusirat se na dugi rok ukoliko se zbog neodgovorne kratkoročne politike svo mlado stanovništvo iseli u inozemstvo a masa nezaposlenih izgubi znanja i vještine koje su imali?
Sviđa mi seSviđa mi se
Ja nigdje nisam napisao da je to tako.
Kako gdje, ali pazi, ja ne kažem da u određenim slučajevima devalvacija valute ne može zaista biti stimulativan potez (mada samo za kratki-srednji rok), nego da to ima vrlo malo ili nimalo veze s tim kanalom izvozne konkurentnosti. Mislim da je Lars to dobro sažeo ovdje: http://marketmonetarist.com/2012/02/22/exchange-rates-and-monetary-policy-its-not-about-competitiveness-some-argentine-lessons/
Slažem se. Samo ja ne mislim da su glavni razlozi iseljavanja stanovništva i nezaposlenosti “jaka kuna”. To je svakako (bio) dio problema kojeg smo uvezli početkom recesije, ali kako kažem, uvezli su ga i drugi, pa eto, nisu svi imali ovoliko srozavanje BDP-a i ovakvu nezaposlenost.
Stvar s Hrvatskom je ta što je nama euro zapravo medium of account, a ako su cijene i ljepljive, ljepljive su u terminima MoA. Stoga, puno su važniji potezi koje povlači ECB nego HNB.
Sviđa mi seSviđa mi se
Jaka kuna ili preskupa radna snaga, dođe ti na isto. Činjenica je, a to i Milton Friedman tvrdi, da je prilagodbu puno lakše izvest devalvacijom nego nominalnim smanjenjem plaća. Ovo drugo ne prolazi kao što vidimo iz hrvatskog slučaja. Nema šanse, otpori prema smanjenju plaća su preveliki. I čemu se onda bosti s rogatim ako ga možeš zaobić i obavit isti posao u puno kraćem roku?
Nego, ministri, što reć? Novi ministar kulture je dignuo silnu prašinu – čitajući neke njegove intervjue dalo bi se zaključit kako se mislit razračunat s socijalističkim i inim uhljebima koji su 4 godine živjeli na račun proračunskih obveznika. To je veliki plus. Ne znam kakav je njegov stav o kapitalizmu, ali samo i da ovo napravi, puno je napravio.
Sviđa mi seSviđa mi se
Dobro poznajem gosp. Hasanbegovića. Žestoki antikomunista i Hrvatski nacionalista. Uz to je kulturan, pošten i prosvijećen čovjek. Samo za ilustraciju on je godinama trošio svoj vlastiti novac na objavljivanje knjiga koje nitko u Hrvatskoj nije htio objavljivati jer nisu bile politički korektne. A riječ je bila o Vrhunskim autorima Europske i Zapadne “nove desnice” (nespretan i netočan naziv) koji se ne štampaju i ne podupiru novcima Europskih komesara, za razliku od marksističkih bljuvotina.
A to sigurno nije radio jer je imao koristi od toga nego isključivo iz uvjerenja. Koliko ih može takvo što ustvrditi za sebe?
Urlikanje i stenjanje te najavljeni prosvjedi razno raznih “udruga” i degeneričnih skupina, ustvari plaćenih agentura pete kolone predstavlja najljepšu glazbu za moje uši. Sama činjenica koliko su te razbojničke bande skočile je dovoljna da Vam ilustrira kako je riječ o POLITIČKI dobrom odabiru.
Ustvari sam ja iskreno zaprepašten kako je uopće moguće da je u ovoj kripto-komunističkoj vukojebini odabran takav čovjek. Možda ipak ima neke slabašne šanse za ovu jadnu okupiranu zemlju…..
Uz to i činjenica da je riječ o HRVATU Muslimanske vjeroispovjesti je samo dodatna sol i jod na otvorenu ranu svjesnim razjediniteljima i neprijateljima svega Hrvatskoga 🙂 🙂
Mislim ako već uopće postoji nešto što se zove ministarstvo kulture i ako se već troši porezni novac na isto (o čemu mi ovdje imamo ujednačeno stajalište kako to ne bi trebalo raditi), onda barem da se iz tog novca ne financiraju komunističko-internacionalistički kadrovi ili ljubitelji “regiona”. Barem to. Prilično sam uvjeren da je tome sada došao kraj 🙂 🙂
Stoga pružam svesrdnu podršku gospodinu Hasanbegoviću u njegovim budućim akcijama.
Naravno sve to skupa nema baš previše veze sa libertarijanstvom i nije za očekivati kako će njegovi prvi potezi biti usmjereni prema ukidanju ministrarstva kulture ili smanjivanju budžeta. To je sistematski problem kojeg ne može rješavati ministar kulture. Ali to realno i nije njegov posao zar ne?
Sviđa mi seSviđa mi se
Eno, Orešković najavio bitno povećanje proračunskih izdvajanja za kulturu, tako da nisam siguran da će uskoro odzvoniti uhljebljenom agitpropu: http://www.index.hr/vijesti/clanak/majstor-prezentacije-evo-koje-ce-mjere-oreskovic-kroz-powerpoint-predloziti-saboru/869824.aspx
A jedini ministar kulture kojeg bih podržao je onaj koji bi se obvezao ugasiti to ministarstvo u što kraćem roku i ukinuti državno financiranje kulture i bilo kakvih medija.
Sviđa mi seSviđa mi se
Sve ok. Ali to se neće dogoditi i bilo bi naivno očekivati da će se dogoditi, a kada bi se nekim čudom i dogodilo o tome ne bi odlučivao ministar kulture nego bi to bilo u sklopu sveukupne promjene strategije. A što se također neće dogoditi, a napisao sam i zašto se neće dogoditi.
Kada je već tome (na žalost) tako, tada je ipak bolje da se sa tim novcem barem ne radi šteta ovom jadnom narodu. I da se onda financiraju autori koji su antikomunističke orijentacije.
Ili barem kao minimum minimuma da se ne daju novci strukturama i kreaturama koje su otvoreno neprijateljske ovom narodu. Barem to.
Stoga ovo što ja pišem nije podrška SISTEMU nego je podrška OSOBI za koju sa razlogom očekujem kako to neće raditi. Možemo li se oko toga složiti?
Sviđa mi seSviđa mi se
Dobro ja nisam libertarijanac već konzervativni kapitalist. Iako mi je bliža libertarijanska ideja od socijaldemokratske teško da bih mogao prihvatit ideju prestanka državnog financiranja kulture. U smanjenom opsegu da, no ukidanje? Jer ukidanjem financiranja kulture ukidaju se i temelji nacionalne ideje. Što je hrvatski identitet bez nekih od temeljnih odrednica njegove kulture – Dioklecijanove palače, ZG katedrale, Šibenske katedrale, Dubrovačkih zidina i ostale hrvatske materijalne i nematerijalne baštine. A onda kad se sve sruši i zaboravi jer je netko odlučio sebi radije kupit iphone nego izdvojit za očuvanje baštine onda će neka sljedeća generacija na to gledat sa žaljenjem.
Sviđa mi seSviđa mi se
Non-sequitur.
Sviđa mi seSviđa mi se
@ART2
Ja se slažem sa tobom – POLITIČKI. Ali libertarijanski (kapitalistički/slobodnotržišni) ekonomski model uopće ne znači da kultura ne bi bila financirana. Ili bi barem količina novca koja bi išla direktno preko poreza/političara bila za red veličine manja. A glavnina sredstava bi se prikupljala i trošila na efikasnije načine nego što je to država ikada u stanju organizirati.
Ovako kada država sebi porezima uzme svu amortizaciju privatnika (a i debelo preko nje) jednostavno nema sredstava koja bi netko nezavisan odvajao za kulturu.
A primarna logika je u tome da kada ne postoji državni kišobran, odnosno kada je on usmjeren isključivo na neke ključne stvari koje ne mogu čekati na reakciju slobodnog tržišta, da se ljudi moraju samo-organizirati i pronalaziti tržišne (slobodne) načine da nešto sačuvaju-proklamiraju. I da na kraju od toga imaju i neke financijske koristi. Ustvari se stvara sinergija koja je uglavnom samo-održiva.
U ovakvim okolnostima je to izrazito otežano i sve se očekuje od svemoćne države. A vidjeli smo što se događa kada je na čelu tog ministarstva netko tko radi PROTIV Hrvatske i tim novcima hrani njene neprijatelje. Jednostavno nije uputno političarima davati prevelike ovlasti (novac) u ruke. Rizik je previsok….
Mislim da trebamo raditi na tome da se politički približe državotvorna i libertarijanska opcija. To bi bila dobitna kombinacija. Te dvije opcije su u prirodnoj sinergiji. Barem ja to tako vidim.
Sviđa mi seSviđa mi se
U mnogo stvari bi se složio. Kultura je postala sredstvo ljevice za širenje svojih ideja. Ne samo u Hrvatskoj. I to leži neobičan paradoks. Da nacionalna država financira one koji rade na njenom uništenju. No ako živimo u svijetu nacionalnih država onda je po meni posve logično da ista ta država radi na očuvanju kako sebe tako i sistema, u ovom slučaju kapitalističkog i demokratskog. I kroz ministarstvo kulture kao i kroz druga ministarstva, recimo obrazovanja. Naš nacionalni kurikulum održava tu perspektivu. U školama je stavljen naglasak i na nacionalnu povijest( pola svih sati nastave povijesti) i u geografiju – cijeli 8 razred i u književnosti – pola lektira čine hrvatski pisci. Iza svega toga postoji ideologija. Ona uvijek postoji. Pa ne vidim zašto država ne bi provodila istu politiku i preko kulture financirajući projekte koji bi među ostalim i išli za time da održe nacionalnu kulturu na površini budući da je kultura vezivno tkivo jedne nacije i bez nje ona teško da može opstati. Tu čini se dolazi do sukoba nacionalne države i libertarijanizma koji je nastao u sasvim drugačijim okolnostima. Čini mi se da preuzimanje libertarijanizma iz američkog konteksta, koji i tamo ima cijeli niz proturječnosti, a i čini mi se da se ne bavi baš svim društvenim pitanjima, u ovaj naš hrvatski baš najbolje ne funkcionira. Bar ne u svim segmentima društva.
Sviđa mi seSviđa mi se
Bez uvrede, molim te, ali ponekad kada pročitam ovakva razmišljanja od naših “konzervativaca” (a često se mogu naći), na trenutak mi ne bude nimalo žao što su kultura i obrazovanje postali, kao što sam kažeš, sredstvo ljevice za širenje svojih ideja, i za uništenje nacionalne države.
Sviđa mi seLiked by 1 person
Jel? A što je to sporno?
Sviđa mi seSviđa mi se
Dečki, sve je pitanje razumne mjere. Obadvojica ste u pravu. Ali ono što treba je naći mjeru (čitaj kompromis) koja će omogućiti sinergiju o kojoj pričam. U suprotnom pobjeđuje samo i jedino neprijatelj i jednih i drugih. Dokazano.
Ptanje za Galta. Misliš li da Pinochet nije provodio agresivnu politiku miješanja u društvo po svim aspektima? I što bi se dogodilo da to nije radio nego da je inicijativu prepustio KGB-ovim agentima i unutrašnjoj petoj koloni? Koliko bi se dugo zadržao na vlasti? I tko bi danas u Chile-u širio svoju “istinu” o mrskom “fašistu”? Pa pogledaj što rade danas i koliko pljuju po njemu.
Jednostavno je. Ili ćemo se složiti oko temeljnog zajednočkog interesa te odrediti zajedničku listu prioriteta ili pobjeđuje neprijatelj.
Potrebno je shvatiti da je većina institucija ove zemlje u rukama ljudi koji cijeli svoj život žive od proračunskog novca a ustvari šire propagandu marksizma, “regiona”, antihrvatstva, “antifašizma”, itd, i koji nikada nisu željeli Hrvatsku državu.
Ako se umjesto tih ljudi ne dovedu ljudi koji misle drugačije nikada nećemo uspjeti riješiti temeljni problem. A to neće ići preko noći. Pogledajte samo reakcije HND. Pogledajte taj orkestrirani i sinkronizirani napad medija, “nezavisnih intelektualaca”, “udruga” i svog ostalog protunarodnog šljama pa će Vam biti jasno o čemu se tu radi.
Mi nemamo situaciju da u ovoj zemlji imamo ljevičare i desničare koji svi vole Hrvatsku i žele dobro ovoj zemlji, ali se eto ne slažu oko načina kako to postići. Mi imamo petu kolonu kojoj je primarni cilj uništiti bilo kakvu Hrvatsku. To što su isti uz to i samoprozvani ljevičari (a ima i dosta četnika – “antifašista”) je samo šlag na tortu.
Sviđa mi seSviđa mi se
Ja se nergično protivim Tax-Free zonama. Čemu u istoj zemlji stvarati neku extra-teritoriju. Znači moraš zatvoriti firmu u Zagrebu i onda otvoriti u Vukovaru? Par zar to sve nije Hrvatska?
Zar onda ne bi bilo logično da je cijela Hrvatska Tax-Free zona, a neki otoci, dijelovi Like, Vukovar da uz to još imaju subvencionirane transportne, energetske i/ili slične troškove? Koliko god smo protiv subvencija. Čemu firmu koja je pravni subjekt vezati za teritorij? Onda je bolje subvencionirati LJUDE koji posluju i žive na tom teritoriju, jer ionako tamo žive kao fizikalna datost. A za firmu da bude svejedno gdje je u RH registrirana.
Čak i tada se otvara pitanje kako takva Tax-Free zona može jednostavno poslovati sa EU. Odgovor je – ne može. Zar nije onda bolje da zakonodavac predvidi Tax-Free firmu, tj. pravni subjekt koji neće poslovati sa EU direktno? Što se carinskih/necarinskih zona tiče to već postoji tamo gdje postoje prometni preduvijeti , pa nije potrebno izmišljati toplu vodu.
Ovako ispada da je cijeli sistem “broken” pa onda moraš tu i tamo omogućiti neki ventil za kompenzaciju. Kao što je Trst bio u Jugoslaviji…..
A drugo po meni još i gore time su USLUGE (izvoz) opet u podređenom položaju naspram ROBA (uvoza). Mi moramo stvar riješiti sistematski a ne nekim zakrpama.
Što se tiče manipulaciju tečajem (devalvacija) u uvjetima kada sudski sporovi (Kunski) traju desetljeće, tada je to čisto razbojništvo i još jedan vid extra poreza. Ustvari uvijek je to samo extra porez…..
Istina je da je održavanje visokog tečaja pogodovalo uvozu. Ali to nije problem samo po sebi, nego u kombinaciji sa drugim faktorima koji su legislativno diskriminirali konkurentnost domaćih proizvođača. A država je to namjerno stimulirala jer ju je bilo briga samo za novac od carina i poreza.
Uopće neću dodatno spominjati kriminalne skupine na razini države koje su privilegirano zaobilazeći taj sustav kojeg su same stvorile cijelo vrijeme profitirale od njega…. A sve ostale tržišne subjekte pretvorile u svoje vazale.
To je ključni problem. Sustav treba pojednostaviti i napraviti potpuno transparentnim. Jer je to jedini način da se iz igre izbace lovci u mutnom.
Zapamtite da polovica poreznog novca uvijek završi u rukama povlaštenih igrača. Zato taj kolač mora biti što manji jer je to jedini ne-nasilan način da se to u startu onemogući.
Sviđa mi seSviđa mi se
Porezi su u Hrvatskoj za nekoliko redova veličine previsoki i ako bi uvođenje tax free zone negdje u Slavoniji bilo korak prema smanjenju poreza i u ostatku zemlje, ja sam za. I općenito, to što su drugima ogromni porezi ne može mi biti argument protiv smanjenja poreza u Vukovaru. Primjedba bi možda imala smisla kada bi porezne stope bile tek tolike da financiraju par osnovnih državnih funkcija poput vojske i pravosuđa, ali danas su bar deseterostruko više, a država se bavi stvarima kojima se ne bi smjela baviti.
Sviđa mi seSviđa mi se
Inace za jednu stvar koju po meni preskaes je glupi fetish na izvoz koji imaju cak i mnogi ekonomisti. Znam da ne volis Austrians, ali evo nesto sto je po meni jasno kao dan:
The only reason that countries export is to import something else. You export to import what other people make more efficiently than you.
Takoder bitno je *kako* CB nariktavaju tecaj ako zele oslabiti valutu… Kradom kupovne moci od realne ekonomije, djelomicno je prebace izvoznicima koji sada imaju manje troskove za radnike ako su npr placeni u USD medunarodno, i naravno kupovna moc se salje potrosacima izvezene robe/drzavama koje obveznice kupuju… Naravno bankice su tu da uzmu malo, samo mrvicu. 😀
Npr zanimalo bi me da li znas neki strucan link o ovome:
http://useconomy.about.com/od/glossary/g/yen_carry_trade.htm
Ili o stotinama milijardi CHF koje je SNB strucno potrosila na beneficiju drzanja EU obveznica koje imaju negativan realni prinos.
Tako da nije da samo banke spuste malo valutu dolje, malo gore… Njihova krada kupovne moci osiromasuje ekonomiju jer izvlaci kapital iz ekonomije(ili u smjeru domace drzave i ili u smjeru strane drzave koju kao napadas 🙂 kupovanjem obveznica ) .
Sviđa mi seSviđa mi se
Slažem se za primjedbu oko “fetišizacije” izvoza. Mogao sam i to dodati u post, ali činilo mi se da bih nekako previše pošao na široko.
Nije točno da ja ne volim “Austrijance”, pa ja sam u više navrata ovdje ‘branio’ austrijsku metodologiju i njihovu teoriju ciklusa, samo mi nije baš bliska rothbardijanska frakcija unutar te škole, ekipa koju drugi uglavnom posprdno etiketiraju internetskim Austrijancima, a Selgin ih naziva “cartoon Austrians”.
Da, ali izvoznici imaju i veće troškove uvoznih inputa u kunskim terminima, tako da nije ni to baš jednoznačno.
Nisam siguran što želiš pitati. Samo bih u vezi ovog članka što sam preletio napomenuo da su zemlje koje imaju visoke prinose na obveznice u pravilu rizičnije zemlje ili se očekuje viša inflacija njihove valute, tako da to ne mora biti baš tako “low-risk profit”.
Sviđa mi seSviđa mi se
Za Austrijance sam ti rekao zasto su mi OK: jer nisu intelektualne prostitutke sto moras biti ako se hoces docepati nekog polozaja, a i generalno su u pravu. Sad to ne znaci da sve sto napise svaki Austrijanac je tocno ili smisleno.
Za link sam mislio nesto u ovom stilu:
SNB je prebacio 400 milijardi CHF kupovne moci ljudi koji su imali CHF EU drzavama cije je obveznice kupovao. Da teoretski SNB to moze predati pa vratiti kupovnu moc franku, ali budimo realni. 😀
Takoder BOJ vjerojatno drzi preko 1T US duga. PBOC vjerojatno i vise…
Nadalje tih 1T za Japan je samo kod BOJ, pretpostavljam da su dosta kupovne moci izvukli “investitori” preko cary tradea. Nadalje dosta potencijalnih prihoda FED je maznuo penzionerima koji su imali lovu u banci sa nekom bijednom(1%) ispod free market kamatom…
Pa me zanimalo da li je nekad nekom ekonomistu palo na pamet da pogleda koliko love su CB prebacile iz ruku gradana u ruke izvoznika, gradana drugih drzava, drugih drzava, vlastite drzave…
Ako te zanima zasto me to toliko zanima:
pa jer po meni ljudi nemaju osjecaj
a) kako CB kontroliraju magicno taj tecaj, valjda misle da samo neki slider pomaknu u kokpitu 😀
b) cisto zbog ogromne kolicine kapitala koja je u igri:
oko 3:30
Inace za “low-risk profit” – to bi naravno bila istina u kapitalizmu, u CB svijetu to bas nije tako.
Sviđa mi seSviđa mi se
“There is no Austrian economics – only good economics, and bad economics.” – M. Friedman 😉
Inače, nije mi sasvim jasno na što ciljaš kada pitaš:
S obzirom da ti pod prebacivanjem kupovne moći građana valjda podrazumijevaš svako povećanje ponude novca od strane CB, ako te to zanima mislim da nije toliko teško pronaći one statistike i grafove vezane uz kretanja monetarnih agregata za ove veće države.
Sviđa mi seSviđa mi se
Ma mislio sam vise jel netko nekada npr za Japan probao izracunati u kojem postotku je njihova manipulacija valutama pomogla izvoznicima( porast izvoza/profita) , koliko su gradani izgubili, a koliko banke i drzave profitirale…
Nekako mi se cini da bi omjeri bili tragikomicni, u smislu da se vise ne bi sheeple moglo prodavati da se to radi za ocuvanje konkurentnosti. 😀
Znam da ovo nije jednostavno jer bi zahtjevalo da se procjeni profit izvoznika u nekom alternativnom svemiru gdje je valuta jaca…, ali ekonomisti se bave tonom gluposti ( ne zelim mu davati pozornost navodenjem imena ali jedan ekonomist iz prosle vlade ima znanstvene radove na razini:”Sto sam radio proslog ljeta” sastavaka iz osnovne).. 😀
Sviđa mi seSviđa mi se
Da bi se moglo izračunati koliko kome pomažu i odmažu manipulacije centralnih banaka trebalo bi imati uvida u nekakav counterfactual scenarij free bankinga, a sumnjam da je to netko radio.
Sviđa mi seSviđa mi se
Oni stariji su sigurno čuli za izraz “Albanske svjećice”…. koji se koristio u pejorativnom smislu da bi opisao nečiju inteligenciju ili brzinu reakcije. Današnje Albanske svjećice očito pale puno brže i bolje od Hrvatskih:
http://digjitale.com/zero-taxes-for-startups-in-albania/
Kada se ti iznosi preračunaju prema bruto proizvodu i broju stanovnika to bi u RH iznosilo oko 100.000 EUR-a godišnje oslobođenih ikakvog poreza.
Kako ja stalno govorim da firme do 10 zaposlenih, ili barem obiteljske firme ne bi trebale plaćati nikakav porez za zarade do milion kn godišnje po zaposlenom, i da uz sve ne bi trebale voditi nikakvo knjigovodstvo onda ispada da nam Albanija može biti uzor….
Što je ustvari tragično samo po sebi jer pokazuje i gdje se nalazimo i gdje idemo.
Znam da će mnogima sljedeće tvrdnje izgledati nevjerojatno i potpuno suludo:
– Primarna uloga države NIJE prisilna masovna redistribucija tuđeg novca
– Primarna uloga vlasti NIJE da bude garant isplate dugova stranim kreditorima.
– Primarna uloga policije NIJE zaštita sustava od vlastitih građana
– Primarna uloga politike NIJE udovoljavanje željama i prohtjevima stranih državljana
Znam da su gornje tvrdnje nečuvene, i očito je da sam ih pisao u stanju potpunog duševnog rastrojstva stoga se unaprijed ispričavam za te nerazumne ludosti. Na svu sreću realnost je potpuno suprotna od mojih želja i budalaština pa stoga “hakuna matata” 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se
I to čak kod njih te mjere provode političari koji su deklarirani socijalisti: https://en.wikipedia.org/wiki/Edi_Rama
Sviđa mi seSviđa mi se
To sam potpuno previdio. Nevjerojatno. E sada, ili je ostavština Enver-a Hoxhe manje zavodljiva (toksična) nego Titoizam, ili su Albanci kao narod prilagodljiviji nego jedan dio građana Hrvatske. Moguće i oboje.
Sviđa mi seSviđa mi se
Možda se radi o tome da su Albanci ipak iskusili komunizam u dosta brutalnijem obliku nego stanovništvo ex. SRFJ, ali onda opet čudi da čest na izborima pobjeđuje socijalistička partija (doduše, očito reformirana).
Sviđa mi seSviđa mi se
Inace evo odgovori na linkana pitanja:
“How can Beijing artificially devalue the yuan without such devaluation causing the prices of Chinese exports eventually to rise?”
Uopce nije jasno sto je tu pitanje. Devaluation je vendor financing i kao takvo je ekonomski nelogicno, ali to ne znaci da drzavna pljacka mora dovesti do toga da cijene porastu.
Jedino gdje bi se moglo reci da ce to dovesti do cijena je to sto ce Kinezima(ljudima ne vlasti) ostati manje kapitala pa ce manje moci ulagati u povecanje produktivnosti pa to dovodi do manjeg pada cijena…
“Even if Beijing manages for a long time to keep the value of the yuan artificially low, because such an effect will necessarily raise Chinese producers’ costs of purchasing the many inputs that they buy on global markets, why are you so confident that China’s economic growth is fueled by currency devaluation?”
Kineski ekonomski rast je “fueled by” kapitalizam. Pretjeran izvoz je uzrokovan PBOC manipulacijama valute… koji stete rastu.
Nadalje za inpute: Za proizvodaca : dok god mu je dio inputa u lokalnoj valuti on profitira(na racin drugih naravno). Cinjenica da mu je 90% inputa u USD ne znaci da on ne koristi od devaluacije valute nego da koristi 3x manje nego da mu je 70% inputa u USD a 30% u lokalnoj valuti. Naravno radnici ce mozda zahtjevati vece place zbog vecih troskova zivota koje imaju sto opet ovisi o tome koliko oni uvoze za osobnu potrosnju, njihova moc pregovaranja naravno ovisi o tome da li im je ekonomski isplativije dati otkaz nego ostati raditi….
Komplicirano, ali generano devaluacija je transfer love od vlasnika valute(i buducih vlasnika zbog ugovorenih placa) prema vlasti, izvoznicima i stranim potrosacima.
“Even if Beijing manages through currency manipulation to artificially reduce the prices that Americans pay for exports from China, why is that bad, rather than good, for Americans?”
Bordoux radi glupu gresku tu na nacin da gleda stvari Ameri vs Kinezi. Zapravo kapitalisti iz Amerike bi trebali biti protiv currency manipulation jer
a) kao sto sam rekao: to nije pomicanje nekog slidera u kokpitu nego mehanizam koji omogucava masivne US deficite (djelomicno, ne u potpunosti) – dakle wealth transfer od kapitalista prema drzavi.
b) smanjuje ucinkovitost Kineske ekonomije, dakle da Kinezi se ne bave manipulacijom scarce resources bi se ucinkovitije alocirali i to bi dovelo do veceg ekonomskog rasta, sto je in the long run korisno za Amere, Kineze, Islandane i sve ostale koji sudjeluju u medunarodnom kapitalizamu.
From $1.2 billion in 1970 the U.S. trade deficit with Japan rose by a factor of 50, to $59.1 billion in 1995. From 2004 to 2014 the dollar similarly depreciated — note, not appreciated — against the yuan by about 25%. Over that decade the U.S. trade deficit with China soared — not fell — from $161.9 billion to $342.6 billion.
Ovo je tako losa analiza da je to smijesno. Mijesa se porast produktivnost Kineskon i Japanskog gospodarstva sa currency manipulation i tvrdi da je zbog toga ovo drugo nepostojece.
P.S. Ako ti se ne da objasnjavati mi zasto sam u krivu totalno te razumijem, da npr Bakic svakom tko mu melje nesto ide objasnjavati stvari ne bi mu 240 sati na dan bilo dosta.
Sviđa mi seSviđa mi se
Stvarno sam napisao već što mislim u tekstu. Izvoz i uvoz će ovisiti o realnom tečaju, na koji CB ne može utjecati u dugom roku. Devalvacija valute ne mora baš uvijek biti ekonomski nelogična, a centralne banke ne mogu “ne manipulirati” tečajem, tj. one manipuliraju vrijednošću novca samim svojim postojanjem. Stoga, ako nismo stvarno za free banking (ja jesam), besmisleno je optuživati ih za to. Kako bi to uopće u teoriji mogla postojati centralna banka koja ne manipulira valutom?
Sviđa mi seSviđa mi se
Mozda se ne razumijemo, ali ja se totalno ne slazem. Svakom je jasno da ako pljackas ljude da ce cijene usluga koje ti ljudi koriste pasti – dakle trajno je promjenjen tecaj.
Npr da Hr drzava poveca porez na place 10% i da tu lovu da Njemcima Njemci postaju bogatiji,
a Hrvati sada imaju beneficiju izvoza( vise Njemaca ce doci ljetovati u Hrvatsku) samo bi bili siromasniji.
Takoder jos jedna stvar koju nisi spomenuo a mislim da je bitna(kazem mislim jer nemam osjecaj je li to 1% utjecaj na cijene u Hr ili 5% ili 0.00001% ili nedao bog Marc Faber negativno ako sam u krivu…).
Hrvatska drzava se zaduzuje u stranim valutama i trosi to u kunama, sto vjerojatno daje kuni nerealno visoku vrijednost.
Inace za izvoz evo Austrijanska pricica 🙂
Some people that got stranded on an island, and I think it was 6 or 7 were Asians and there was one American and as soon as they were on the island they had to divide up the jobs.
And one Asian was given the job of fishing, the other one was hunting, one of them got the job of gathering fire wood. So they all had jobs, and the American was assigned the job of eating.
And so at the end of the day, they would all gather around and prepare this feast and the American would sit there and eat it. But he would´nt eat it all, he´d just leave enough crumbs so he could give to the 6 Asians so they could go on and repeat it again tomorrow, spend all day preparing a meal for the American to eat.
Now, the way modern economists would look at it, they would say “Well, this American is vital to the whole island economy. Without him nobody would have to fish, nobody would have to hunt, nobody would have to gather fire wood. He is creating all this employment on the island”.
Sviđa mi seSviđa mi se
Ne znam je li se ne razumijemo ili ne slažemo oko ovoga, ali izgleda da se vrtimo malo u krug, ja opet kažem da će izvoz/uvoz ovisiti o realnom tečaju, a centralna banka ne može u dugom roku utjecati na realni tečaj.
A čuj, isto tako može se reći da hrvatska država kuni daje nerealno visoku vrijednost samim time što je kuna legal tender u Hrvatskoj, ali onda i za svaku državnu fiat valutu možeš tako reći da ima “nerealno visoku vrijednost”. I, da ne bi bilo zabune, ja se s time slažem, ali meni je ta primjedba trivijalna, jer dok god centralne banke postoje, to će vrijednost valuta biti “nerealna” i “umjetna”.
Jedino kako bi možda imalo smisla govoriti o “precijenjenosti” ili “podcijenjenosti” vrijednosti neke valute je u kontekstu razina nominalne potrošnje koje one odražavaju. Mislim da je nedavno Sumner imao baš jedan dobar post o tome: http://www.themoneyillusion.com/?p=31407
Sviđa mi seSviđa mi se
OK ajde jednostavno pitanje:
u ovom mom prijmjeru gdje se porez od 10% u Hrvatskoj da Njemcima i onda oni vise trose u Hr dok Hrvati pristaju raditi za manje love.
a) jel to utjecanje na realni tecaj
b) jel to nesto sto danas rade CB, ali ne preko poreza ocitog nego poreza koji je neocit (devaluacije valute i transfera kupovne moci).
Procitao sam Sumnerov post, ali opet to nije ono sto ja tu pricam. Post se bori protiv neke mjere koja kao mjeri koliko su od stvarnosti tecaji i tvrdi da tecaji odrazavaju stvarnost… Sa cime sam ja vise manje ok jer sve sto kaze je da su FOREX trzista efikasna. No sht Sherlock. 😀
Ja samo kazem da banka moze utjecati na taj realni tecaj ( u primjeru je 15% skok CHF), i da nema nista short term oko toga.
Nevezano za ovo:
Jel po tebi ovo
https://www.kitco.com/commentaries/2015-11-25/The-Success-of-Irish-Austerity-The-Joke-is-on-Krugman.html
legit Austrijanska prica ili samo covjek cherry picks data da bi se isprdavao iz Krugmana.
Meni se cini legit, ali znam kako je lagano lagati sa statistikom. 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se
Porezima se može utjecati na realni tečaj, kao i nekim politikama koje će dovesti do povećanja/smanjenja sklonosti štednji i investiranju. Inflacija je svojevrsan porez na držanje valute, no ovdje bi razlika u odnosu na tvoj primjer s porezima bila ta što ona povećava razinu cijena u zemlji, a ne smanjuje. Ali, mislim da nije u tome poanta.
Ono što ja tvrdim je da monetarna politika u dugom roku može imati kontrolu samo nad nominalnim varijablama. Ako će se usmjeriti na stabilnost tečaja, tada neće moći istovremeno kontrolirati inflaciju, a ako krene obuzdavati inflaciju, izgubit će sidro s tečaja. S obzirom da onda u dugom roku centralne banke ne mogu utjecati na realni tečaj, efekt devalvacije u tom pravcu je upitan (pa, ima i empirijskih radova na tu temu koliko znam, čak i što se tiče HR). Također, tvrdim da sve centralne banke svojim postojanjem “manipuliraju” vrijednošću valute. To im je posao.
Što se tiče tog teksta, Krugmana treba isprdavati, samo nije u redu da govori u pozitivnom tonu o dizanju poreza (austerity mjere treba voditi kroz rezanje proračuna).
Sviđa mi seSviđa mi se
@tkojejohngalt i @Bender
Ako sam ja dobro shvatio Vašu raspravu (a iskreno nisam baš siguran da sam je uopće shvatio, a isto nisam siguran koliko je i drugi čitatelji “obični smrtnici” shvaćaju), opet se vaše nesuglasice svode na različito naglašavanje stvari koje imaju u biti imaju istu suštinu ali se drugačije zovu.
U suštini @Bender tvrdi da je manipulacija tečajem moguća na više različitih (i posrednih) načina osim neposrednim djelovanjem centralne banke. Ako je tako onda je to sigurno točno.
Ustvari i sustav centralnog bankarstva i svi ostali spomenuti utjecaji imaju isti izvor. A to je POLITIKA, tj. politički utjecaj i diktat. Samo postojanje centralne banke je politički čin jer je centralna banka prvenstveno politička a ne financijska institucija. Barem ja tako gledam na to.
Gledati odvojeno centralnu banku i poteze koje spominje @bender je suštinski pogrešno. Jer iza svih tih poteza stoje iste grupe ljudi sa povezanim a često i sa istovjetnim interesima.
@bender
Što se tiče duhovite usporedbe ekonomije i pustog otoka, samo treba zamijeniti izraz “Amerikanac” (jer je po Amerikancima/USA naravno uvijek dopušteno i moderno pljuvati i hračkati po volji), sa jednim drugim izrazom kojeg svakako nije politički uputno koristiti (jer ćeš trenutno biti optužen za neki “izam”), pa ćeš ustvari dobiti realnu istinu o “slobodnoj ekonomiji” današnjice.
A što je opet evidentno stvar politike a ne ekonomije. Ekonomija je u ovom slučaju samo “smoke screen” i način na koji se pokušava sanirati šteta i ono što je glavno racionalizirati cijelu unaprijed svršenu stvar kako bi istina ostala podnošljiva (nerazumljiva) masama 🙂
Realno gledajući sa strane (kao neupućeni promatrač) ja uopće ne vidim da Vi pričate o različitim stvarima. Mislim da je Vaše “neslaganje” bespotrebno i artificijelno….
Ali to je inače generalni problem komuniciranja preko ovakve vrste medija (forum/blog) koji dodatno potencira krive naglaske u komunikaciji.
Sviđa mi seSviđa mi se