Kapitalizam donosi sniženja

U tijeku je razdoblje zakonski dozvoljenih zimskih sezonskih sniženja u hrvatskim trgovinama, ali ono što je puno važnije od sezonskih sniženja su ona stalna sniženja, tj. permanentna smanjenja cijena koje pojedinac treba platiti kako bi si priuštio određeno dobro, a koja se kontinuirano događaju u kapitalističkim ekonomijama, zbog tehnološkog napretka, inovacija, rasta realnih plaća i tržišne konkurencije.

Koliko su danas puku dostupniji (u terminima potrebnih radnih sati) proizvodi široke potrošnje fino je grafički prikazano na nekoliko desetaka primjera na ovom linku u sklopu projekta instituta Cato (na istom portalu može se naći okupljeno još jako puno zanimljivih statistika iz područja globalnog ekonomskog razvoja). Gledajući trošak materijalnih dobara kroz cijene izražene u prosječnim satnicama američkih radnika, od 1975. godine do danas, cijena jednog televizora ili mikrovalne peći smanjena je za oko 90%, usisivača za oko 85%, perilica i sušilica za oko 55%, frižidera i električnih brijača za oko 70%, plinskih roštilja za oko 67%, tenisica za oko 50%, donjeg rublja za oko 35%, itd., no, te brojke čak i podcjenjuju stvarno “sniženje”, jer ne uzimaju u obzir značajno poboljšanje u kvaliteti kod većine proizvoda.

Ovi podaci se odnose na Sjedinjene Američke Države, koje realno gledajući nisu baš neki dobar primjer tržišne ekonomije, ali su nešto više orijentirani ka kapitalizmu od velike većine ostatka svijeta, tj. stupanj državnog intervencionizma u tržišne odnose, iako danas definitivno prevelik, tamo je još uvijek relativno niži u odnosu na većinu drugih zemalja. Hoću reći, ove brojke bi mogle biti i još znatno veće, a porast materijalnog blagostanja stanovništva još i viši, da su Amerikanci sve ovo vrijeme imali slobodniju ekonomiju s nižim porezima, manje regulacija i općenito manje prisustva države.

Svatko voli kada su stvari jeftinije i dostupnije, pa tako i ljevičari. Međutim, oni ipak i dalje trube kako u kapitalizmu “srednja klasa nestaje”.

I da, istina neka bude rečena, ljevičari su tu možda u pravu; srednja klasa nestaje. Postaje sve bogatija.

Osim što gornji grafikon ne uvažava bitna poboljšanja u kvaliteti i funkcionalnosti novih proizvoda, pa je na taj način pristran, treba još imati na umu i da je prosječna veličina kućanstva danas manja. Od 1980. do 2010. udio kućanstava u SAD-u koje se sastoje od samo jednog čovjeka ili žene narastao je s 26% na 33%, dok se udio onih koji uključuju vjenčani par smanjio sa 60% na 50%.

Oglasi

15 comments

  1. NHF ali zadnji graf mi izgleda krivo sto se tice nestajanja srednje klase. Stvar je u tome da se svi bogate(sto je ili nije tocno ovisno da li gledas inflaciju kao Austrijanci ili mainstream ekonomisti – jer ocigledno ako gledas kao Austrians ne mogu svi imati vise nego prije u constant 2014 dollars), ali afaik srednja klasa je definirana kao income range vezan za median, pa tako mislim da po tome se srednja klasa smanjuje u US zbog crony kapitalizma i socijalizma.
    Kao kapitalist nemam problema sa income inequality, samo kazem ne cini mi se “intelektualno posten” taj zadnji graf.

    Sviđa mi se

    1. Ne razumijem baš što govoriš, zašto bi ovakav grafikon izgledao krivo. Definicija srednje klase je arbitrarna, tj. gornje i donje granice dohotka koje ćemo uključivati unutra. Ovdje se nalaze zapravo dva grafikona, ovaj prvi bi onda trebao biti relevantniji ako definiramo srednju klasu kao između 2/3 medijana i 2x medijan (real median income kućanstava u USA je oko 53,000 $), ali stvar opet izgleda isto:

      https://www.aei.org/publication/charts-of-the-day-another-look-at-how-americas-middle-class-is-disappearing-into-higher-income-households/

      Svi se bogate, i bivša “srednja klasa” je sve bogatija, tako da je veći udio ljudi s većim realnim dohodcima. Čak i ako gledaš relativne pozicije, navodno smanjenje srednje klase je većim dijelom rezultat njihovog premještanja u viši rang, nego u niži. Distribucija danas čak izgleda ravnije nego početkom ’70ih, ovdje nađi animaciju iz FT:

      http://fee.org/anythingpeaceful/3-charts-on-the-disappearing-middle-class/

      tako mislim da po tome se srednja klasa smanjuje u US zbog crony kapitalizma i socijalizma

      Nije sporno uopće kako brojne socijalističke i intervencionističke politike u SAD-u, kao i po cijelom svijetu, imaju vrlo nepovoljan učinak na blagostanje i životni standard stanovništva. Neke od tih politika povećavaju nejednakost, dok neke druge smanjuju. No, unatoč tome, ljudi su sve bogatiji, pa i oni siromašni, a i “srednja klasa”, a svakako da bi bilo bolje kada bi bilo manje socijalizma i kronizma.

      Ono što me ipak najviše zbunjuje iz tvog komentara je ovo:

      ako gledas kao Austrians ne mogu svi imati vise nego prije u constant 2014 dollars

      Ne razumijem kako? Pa nije bogatstvo kolač.

      Sviđa mi se

      1. Dakle sto sam htio reci:
        imaju 2 nacina gledanja na inflaciju:
        gledamo 1 osobu:
        on 1990 zaraduje 100 dolara dnevno i tenisice kostaju 100 dolara. Ukupna kolicina novca(da znam da je ovo ocajno tesko izmjeriti 🙂 je 1M dolara(mala ekonomija 😛 )
        2000 on zaraduje 150 dolara i tenisice kostaju 120 dolara. Ukupna kolicina novca je 2M dolara.
        Postotno je on siromasniji(150/2M, prije je bilo 100/1M) nego prije iako mora raditi manje sati nego 1990 da bi kupio tenisice.
        To sam htio sa tim Austrijanskim gledanjem na inflaciju: oni bi rekli inflacija je bila 100%(1->2M)
        dok bi mainstream ekonomisti rekli da je inflacija 20%(recimo da su tenisice jedini proizvod u ekonomiji, 100->120).

        Vezano za tvoj link(hvala) 4% je iscurilo na donju stranu(doduse pitanje da li su to imigranti npr i sl.) a 7% na gornju stranu, tako da to nije bas neki super podatak. Naravno ovo ovisi o mojoj i tvojoj subjektivnoj ocjeni koliko vrednovati curenje na koju stranu srednje klase.

        Opet a) nejednakost nije nista lose b) za to su krivi socijalisticki idiotizmi, imigracija, cronies i slicno u US, a ne kapitalizam ali po meni objektivno je da u US se srednja klasa smanjuje i da raste nejednakost iako generalno svima raste kupovna moc.

        Dakle moje isprike 😀 : nije tvoj graf kriv, sam po sebi nego ja drukcije gledam constant 2014$ nego vecina.

        Sviđa mi se

        1. Zasto bi imigracija sama po sebi bila kriva? Kroz povijest imigranti su bili najveca snaga kapitalizma. Socijalisti su krivi jer sa stvaranjem welfare state-a privlace “krivu vrstu” imigranata.

          Sviđa mi se

        2. To sam htio sa tim Austrijanskim gledanjem na inflaciju: oni bi rekli inflacija je bila 100%(1->2M)

          Inflacija je povećanje opće razine cijena ili pojeftinjenje jedne jedinice novca u terminima košarice dobara. Ako bi netko kazao da je u tvom primjeru stopa inflacije iznosila 100%, taj bi bio u krivu i savjetujem iskreno da se na vrijeme distanciraš od takvih koji tako nešto tvrde.

          Ako voliš “Austrijance”, preporučam da čitaš npr. Horwitza ili Selgina.

          po meni objektivno je da u US se srednja klasa smanjuje i da raste nejednakost iako generalno svima raste kupovna moc

          Pa i ja tvrdim da se smanjuje, uglavnom zato što prelazi u višu “klasu”. Ako gledamo novčani dohodak, moguće je i da nejednakost unutar SAD-a raste, iako se globalno u svijetu smanjuje, a sigurno da su dobrim dijelom za to krive intervencionističke politike i imigracija.

          Sviđa mi se

          1. Ja cu nastaviti inflaciju racunati kako su to radili nasi stari jer mainstream definicija inflacije skriva koliko love kreiraju banke i vlasti ( tj banke i vlasti zajedno) jer se povecanja produktivnosti ekonomije koriste za fiktivno smanjivanje stope inflacije….

            Za Austrijance: Jesu Horwitz ili Selgin po tebi zaista vrhunski ekonomisti?
            Da ne budem previse zao reci cu ovako moj stav o Austrijancima i mainstream ekonomsitima:
            da budes ekonomist nije bas potrebno biti genije, a da budes mainstream ekonomist koji ce se uhljebiti negdje u akademiju ili vlast ili NYT 😀 bas moras biti blesav ili glumiti da si blesav.
            Zato su meni Austrijanci bolji: ne jer su genijalci, nego jer nisu bluepilled and or sellouts kao mainstream ekonomisti. Naravno govorim generalno:
            npr vidio si koje gluposti dila sada Murphy. 😦

            Sviđa mi se

            1. Ja cu nastaviti inflaciju racunati kako su to radili nasi stari jer mainstream definicija inflacije skriva koliko love kreiraju banke i vlasti ( tj banke i vlasti zajedno) jer se povecanja produktivnosti ekonomije koriste za fiktivno smanjivanje stope inflacije…

              Inflacija je, kao što sam gore rekao, povećanje opće razine cijena. Možda sam koncept inflacije nije toliko koristan, ali jedina smislena definicija je upravo ta.
              Nema tu nikakvog skrivanja ičega, ako koga zanima koliko se povećao koji monetarni agregat, može relativno lako pronaći.

              Jesu Horwitz ili Selgin po tebi zaista vrhunski ekonomisti?

              Što se tiče monetarne ekonomije, Selgin je IMHO jedan od najjačih živućih na svijetu, a Horwitz je također vjerojatno najbolje od suvremenih “Austrijanaca” (uz Garrisona i naravno Kirznera). Istina je doduše da “Austrijancima” fali danas nekog kvalitetnog kadra.

              Sviđa mi se

              1. Kad sam govorio o skrivanju nisam mislio na tebe, likove sa WS, ili Nenada Bakica… mislio dam da je lakse ljudima prodati inflaciju od 2% nego 4%. Pogotovo kada sheeple treba staviti lovu u banku uz 1% kamatu onda je puno bolje im reci daje inflacija 1.2% nego da se racuna kao povecanje kolicine love u opticaju (opet to je jako tesko mjeriti, govorim generalno).

                Za slabe snage Austrijanaca… istina, ali bez da meljavim previse o tome jer sam napisao gore zasto sam fan samo cu kratko reci da mozemo pogledati 2 pricice(iako generalno ne volim taj nacin – bolje su statistike od nekih glupih pricica koje svatko moze izvuci od milijona mogucih):

                1) BFF od Ayn Rand koji je dogurao do FED Chairman… Ne bi daleko dogurao da se nije intelektualno prokurvao.
                2) Academic Assassination of HH Hope… to je bio toliko jadno ocito montiran proces . 😦

                Sviđa mi se

                1. kada sheeple treba staviti lovu u banku uz 1% kamatu onda je puno bolje im reci daje inflacija 1.2% nego da se racuna kao povecanje kolicine love u opticaju

                  Kada netko stavlja lovu u banku zanima ga koliko će njegov novac vrijediti u budućnosti. Ne zanima ga “povećanje love u opticaju”. Kada govorimo o konstantnim dolarima iz neke godine, tj. deflatiramo nominalne vrijednosti kao u primjeru iz posta, zanima nas koliko se vrijednost tog dolara promijenila, odnosno cijena jedne jedinice USD, a cijena novca je 1/P.

                  Ako netko iz bilo kojeg razloga želi inflacijom nazivati “povećanje količine love u opticaju” (koje love? monetarne baze? kojeg agregata?), neka naziva što god hoće kako god hoće, ali onda opet mora naći neku naziv za smanjenje vrijednosti novca u vremenu (pojeftinjenje jednog dolara), jer to nam treba ako želimo govoriti u terminima konstantnih dolara.

                  Ovo tvoje bi bilo kao da ja kažem da pojeftinjenje automobila nije onoliko za koliko im se cijena smanjila, nego onoliko za koliko se broj automobila u opticaju povećao. Suludo i besmisleno.

                  Sviđa mi se

                  1. Ne bas. prije je u rijecniku definicija inflacije bila ovo sto ti ja govorim. ali je iz milozvucnih razloga koje sam objasnio promjenjena.
                    http://blogs.wsj.com/economics/2011/05/13/inflation-definitions-through-the-ages/
                    A za stavljanje novca u banke:
                    Kao sto sam rekao skrivanje prave stope inflacije je u interestu banaka i drzava, ali ovo je naravno tesko dokazati ili opovrgnuti.
                    Jer uvijek mozes naci 5000 ekonomista koji ce objasniti da ECB, BOJ i FED monetiziraju public debt kao slucajni sideeffect dok im je prava misija pomoci ekonomiji da se rijesi inherenthin kapitalistickih mana. 🙂

                    Sviđa mi se

                    1. Čini se da ne razumiješ što pokušavam reći pa izgleda kao da se igramo gluhog telefona.

                      Gle, sasvim je nebitno na kraju krajeva, kako ćeš ti definirati pojam “inflacija” ili kako je ona navodno nekad negdje bila definirana. Ono što nas u ovom slučaju zanima (za preračunavanje dolarskih iznosa u određenu godinu) je promjena vrijednosti novca. Ako ti ne želiš to nazivati inflacijom, onda nađi neki drugu riječ i koristi nju, no, u svakom slučaju, pogrešno je reći da su iznosi korigiranih dolara iz gornjeg primjera netočni zato što ti inflacijom nazivaš nešto drugo.

                      uvijek mozes naci 5000 ekonomista koji ce objasniti da ECB, BOJ i FED monetiziraju public debt kao slucajni sideeffect dok im je prava misija pomoci ekonomiji da se rijesi inherenthin kapitalistickih mana

                      Ako netko tvrdi da centralne banke to rade zbog inherentnih mana kapitalizma, onda ga treba demantirati ispravnim argumentima i pokazati kako to nisu nikakve mane kapitalizma, već centralnog planiranja (u monetarnoj ekonomiji), a inzistiranje na mijenjanju značenja nekih trivijalnih pojmova je bespotrebno i skroz kontraproduktivno.

                      Sviđa mi se

  2. Pa kao jedan kriterij tko spada u srednju klasu bi trebali uzeti što je povijesno smatrano srednjom klasom. Mislim primarno na zapadni svijet od 20′ tih do danas. Nisam siguran (ali možda griješim) da su prihodi jedino što je određivalo srednju klasu. Mislim da je društveni status koji je pratio određene profesije ili vještine bio također jedan od važnijih kriterija.

    Mene bi zanimalo kada bi postojala neka usporedbe strukture prihoda “srednje klase” kroz vrijeme. Dakle na koji je način srednja klasa zarađivala za život onda a na koji zarađuje sada. Mislim da bi to bilo jako zanimljivo za razumijevanje društvenih procesa i trendova. Tako bi se vidjelo kako se pojam onoga što doživljavamo kao neku društvenu grupaciju mijenjalo kroz vrijeme.

    I ne samo za srednju klasu nego općenito dijagram koji pokazuje ovisnost prihoda prosječne obitelji srednje klase kroz vrijeme o konkretnim vrstama poslova i aktivnosti. Nisam nigdje vidio takvu usporedbu. Postoje doduše usporedbe za pojedina zanimanja ali to nije to.

    Sviđa mi se

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s