Zašto se ne možemo svi slagati?

U čemu je stvar?

  1. Republikanski predsjednički kandidat Ted Cruz nedavno je prilikom propitivanja Fedove guvernerke Janet Yellen kritizirao američku centralnu banku zbog navodnog stezanja monetarne politike 2008. godine, što je po njegovom mišljenju dovelo do ekonomske krize.
  2. Sama drugarica Yellen ostala je pomalo zatečena takvom tvrdnjom, dok je Cruzov nastup očekivano oduševio kvazi-monetariste poput Davida Beckwortha i Scotta Sumnera: na vidiku je potencijalni protržišni konzervativac koji nije hard money fanatik (što nije baš tako uobičajena pojava).
  3. Očekivano, Robert Murphy nije oduševljen i osporava Cruzovu (tj. kvazi-monetarističku) tezu o restriktivnoj politici kao uzroku financijske krize i recesije. Murphy također vidi Fed kao glavnog krivca za recesiju, ali ne zbog stezanja monetarne politike, već zbog pretjerano ekspanzivne politike koja je navodno generirala neodrživi boom, a čije je puknuće bilo neizbježno.

No, za svojevrsni rule of thumb bilo bi dobro pročitati komentar Dr. Selgina:

The belief that one must must choose between “tight money did it” and “loose money did it” in accounting for the Fed’s role in the recent crisis (or its role in the Great Depression, for that matter), is one of the more obnoxious contaminants of rational debate on the question.

Central banks are central planners of money. And like all central planners, they aren’t up to the job. But that doesn’t mean that they only err in one direction: if it did, improving their performance would be a cinch! Though no one can deny an inflationary bias, central banks often err on the side of tight money. The Fed did so, notoriously, in 1937-8, when it doubled reserve requirements. And it did so in 2008–just as Ted Cruz suggested–even if Cruz’s explanation of how it did so is not coherent. Saying so does not mean denying that easy money contributed to the boom. That may also have been true – and I am pretty sure it was.

How did the Fed make money tight in 2008 despite all that “emergency” lending? Up through September of that year, it sterilized its loans, meaning that it took as many reserves away from sound banks, by trading Treasury securities for cash, as it lent to unsound ones. It did so even as spending started its downward-dive during 2008Q3. Then, when it ran out of Treasuries to sell in October, it started paying interest on reserves instead, with the same, avowed purpose, viz: that of making sure that its support for troubled institutions (and later large-scale asset purchases), wouldn’t result in any increase in bank lending that might cause the fed funds rate to drop below the Fed’s (then already hopelessly high) target. Again, this was when lending and spending were crashing!

A collapse in spending is ipso-facto evidence of a shortage of liquidity. That’s not a “Keynesian” proposition. Even classical economists “got” it. Good monetary systems don’t allow this to happen, but central monetary planners sometimes do, just as they sometimes create excesses of liquidity that translate into excessive lending and spending and, unless productivity is also rising, higher prices.

Good Austrian economists understood the dangers of deficient as well as of excessive money. Mises did. Hayek also. The version of “Austrian” monetary economics that pretends that money can be too loose but never too tight is just a comic-book version. Ted Cruz is no monetary theorist, Austrian or otherwise. But at least he “gets” one thing that cartoon Austrians don’t.

Kao i obično, profesor Selgin ovdje zvuči najrazumnije i ovome se nema što puno za dodati. Murphy je vjerojatno u pravu oko toga da je labava monetarna politika pridonijela puhanju nekih balona čije je puknuće izazvalo početak recesije, ali radikalno stezanje monetarne politike od ljeta 2008. je značajno pogoršalo situaciju i učinilo recesiju dubljom nego što bi inače bila, a to je propust centralnih banaka (i Feda i ECB-a). Nema tu ništa nekompatibilno ili kontradiktorno, niti ima razloga zašto bi tako objašnjenje ikome bilo neprihvatljivo.

Oglasi

32 comments

      1. “Republicans are like 900-number phone sex lines: they ask what you want, say how much they want it too, and tell you how good it’s going to be. But in the end, it cost more than you expected, it wasn’t as good as the real thing, and you realize they are never coming over.”

        Sviđa mi se

  1. Cruz se općenito čini kao najbolja opcija.
    Ali šta on može biti predsjednik ako je rođen u Kanadi? Nešto je bilo prije oko Obame gdje je rođen (Trump je to nešto spominjao davno nekad)… ne znam šta je s tim

    Sviđa mi se

    1. Cruz može biti predsjednik jer je “natural-born citizen”.

      Btw, što je s Random? Ne pratim detaljno baš, Trump mi izgleda malo preveliki krkan, a dosad sam sve računao da Carson jedini ima izgleda protiv Hillary.

      Sviđa mi se

  2. Ben Carson, neurokirurg koji ne priznaje evoluciju kao cinjenicu.😃 The beautiful thing about facts is that it’s true whether you like it or not.

    Sviđa mi se

    1. Da, postoje ljudi na ovom svijetu koji znaju razmišljati svojom glavom, a ne da kao papige samo napamet ponavljaju ono što su čuli od drugih. Znam da je to tebi potpuno nezamislivo, ali eto tako stoje stvari…..

      Sviđa mi se

      1. Tantor bi volio da se Darwin nikad nije rodio.😃 Isto kao sto bi socijalisti i marxisti volili da se Adam Smith nikad nije rodio.

        Sviđa mi se

        1. Ne lupetaj. Darwin (i ne samo on) je samo otvorio kutiju koju je prije li kasnije ionako trebalo otvoriti…. Ali nije zato Darwin kriv jer su mnogi ljudi ograničeni i što nacrtanu pič*u ne znaju razlikovati od “prave stvari”. Isto kao što niti Nietzsche nije kriv za to što ga mnogi jednostavno nisu u stanju razumijeti.

          Nije spoznaja dar namjenjen baš svakome. Užas nastaje kada se ograničeni umovi prihvate vlastitog tumačenja (kasapljenja) onoga što nisu u stanju shvatiti u jalovom pokušaju da stvar banaliziraju do vlastite intelektualne razine…..

          Sviđa mi se

  3. Molim nekog tko je pročitao novi zakon o porezu na dohodak da mi ga objasni,koliko posto se plaća na kraju,po kojoj osnovi,sto s gubitcima,rekli su da će promjeniti tako da osnovica bude razlika između dobiti i gubitka i dal jos uvijek nema plaćanja ako se dionice drze duze od tri godine???

    Sviđa mi se

    1. Ne znam, ali i ako ne stigne, ne bi smio biti nikakav problem ukinuti taj reket i ako stupi na snagu. Pitanje će biti samo političke volje, a nemam pojma što očekivati od Oreškovića. Znam samo da je moglo biti dosta gore, a s obzirom na hrvatsku realnost, ne znam koliko je moglo ispasti bolje.

      Sviđa mi se

      1. Ha, čovjek je nepoznanica no s obzirom da je formiran na Zapadu i to na korporativnom Zapadu, mogao bi donijeti dašak kapitalizma u ovu močvaru, nešto sasvim novo i drugačije. Ljevičari se već pjene, to je uvijek dobar znak.

        Sviđa mi se

          1. Da, to je nažalost ujedno i jedino što ja vidim kao dobar znak. Ovo nije normalna zemlja, sa stabilnim i korisnim institucijama pa da je može voditi nekakav “tehnomanager” bez jasno definirane političke platforme, ustvari da budem precizniji bez ikakve političke platforme.

            Ovoj je zemlji potreban jedan Pinochet koji bi se fizički obračunao sa komunističkim banditima. Jer će oni dok god su na slobodi nastaviti svoju kriminalnu rabotu kroz sve institucije sistema. I sabotirat će svaki pokušaj da ova zemlja postane stvarno samostalna i time se onda posljedično udaljiti od “regiona”…. Ekonomsko podrivanje je samo jedan vid specijalnog rata.

            Mi cijelo vrijeme imamo konstantnu petu kolonu koja sistematski podriva temelje Hrvatske državnosti. Ja ne znam niti jednu zemlju koja može ne prosperirati, nego uopće opstati sa takvima iza leđa. I onda nas još licemjerno uvjeravaju kako smo nesposobni, da imamo vlast kakvu zaslužujemo i slično.

            Pa pogledajte Istočnu Njemačku i Zapadnu Njemačku danas 25 godina nakon ujedinjenja. A to je ISTI NAROD, još su ovi na istoku PRUSKI Nijemci…. Tako da više maknemo te komunističke laži o tome kako je nama Hrvatima eto nešto jako loše biološki prirođeno, pa da smo zato takvi kakvi smo sada i da zato ne može biti bolje.

            Zanimljivo je kako komunistički banditi za koje su rasa, spol, nacija itd. sve društveni konstrukti koji se mogu mijenjati kao čarape po političkoj volji, odjednom postaju najžešći rasni eugeničari kada su urođene (loše) osobine Hrvatskoga naroda u pitanju. (nekakvo izmišljeno Ustaštvo, naš veliki lopovluk, neradništvo, nedisciplina, itd….). To nam je eto sve kao Hrvatima urođeno i ne može se mijenjati. Kažu komunjare.

            A njima naravno treba vjerovati. E baš su se pravi javili. Namjerno podmećeš požar u kući i onda se žališ da Hrvatski vatrogasci nisu dovoljno dobri…..

            I još se trudim biti umjeren u izjavama……

            Sviđa mi se

            1. Ma situacija ne može bit loša kao što je bila u zadnje 4 godine. Prvo, tržište radi svoje i ekonomija se mora počet oporavljat a ljudi će to pripisat mandataru i to mu može bit snažan vjetar u leđa. Druga stvar, ja ne znam jel to samo moj dojam ali Milanovićeva vlada je provodila prokomunističku propagandu kakvu Hrvatska nije vidjela od raspada Jugoslavije. Ni u vrijeme Račana, koji je valjda imao taj komunistički kompleks pa je bio puno umjereniji, nije bilo tako loše. E sad zašto je Milanović koji nije zatucani komunist to dopustio, ne znam. Možda se radilo o taktičkoj odluci da mu u obračunu s HDZ-om ta ultralijeva mašinerija silno koristi bez obzira što su i po njemu znali oplesti jer kad dođu izbori oni će uvijek bit prema njemu blaži nego prema “fašistima”. A možda i nije do njega već da se zadovolje ultralijevi elementi iz njegove stranke.
              Kako god bilo, Radman odlazi u povijest. Za mene je puno bitnije pitanje mjesta ravnatelja HRT-a nego tko će bit ministar. Jer se preko HRT i sličnih medija i stvara ovakva antikapitalistička klima koja vuče Hrvatsku na dno i ne dopušta pretvaranje Hrvatske u normalnu kapitalističku državu. Pa nek’ to počisti od vrha do dna. A oni nek’ skviče, što nas briga!

              Sviđa mi se

  4. Well ja se slazem sa Autrijancima iz ovih “mnogo” znanstvenih razloga:
    a) FED smanjuje k.s. kreiranjem novca. To ne bi bilo moguce bez fiat novca/central banksters.
    b) Iako bi netko mogao zakljuciti kao npr ako sam dobro shvatio tjjg da je Greenspan Maestro koji je magijom izbjegavao depresije ja bi rekao: moral hazzard

    P.S. muka mi je dosla kad sam vidio kako se Murphy intelektualno k*rva u zadnje vrijeme jer mi je prije bio super…


    Izgleda da je jedini nacin da nesocijalisti zarade na sadasnjem mjesovitom trzistu da odu full flaggot retard (AJones, Beck, sada i Murphy…)

    Sviđa mi se

    1. FED smanjuje k.s. kreiranjem novca. To ne bi bilo moguce bez fiat novca/central banksters

      Što ne bi bilo moguće?

      Iako bi netko mogao zakljuciti kao npr ako sam dobro shvatio tjjg da je Greenspan Maestro koji je magijom izbjegavao depresije ja bi rekao: moral hazzard

      Nikakva posebna magija… a moralni hazard je prisutan u svakoj državnoj instituciji gdje onaj koji donosi odluke ne odgovara za njihove posljedice.

      Anyway, ti “znanstveni razlozi” nemaju veze s time da je novac bio previše “tight”.

      Sviđa mi se

      1. FED ne bi mogao napraviti prakticki nista od ovoga sto radi danas u free market.
        Ali ono sto sam ja htio reci da ne vidim nista lose sa tight money kada krene kriza jer je US i prije FEDa imala tonu panika i svejedno je ekonomija rasla jako (u prosjeku)….

        Dakle ja ne vidim nikakve uvjerljive dokaze da bi cak neki mitoloski (dakle apoliticni, oracle predictions, ne kreira moral hazard) FED trebao se baviti korigiranjem k.s…
        Moguce da sam u krivu, ali ako uzmemo u obzir realni FED a na ovaj mitoloski gold standard i ukidanje FEDa bi bilo puno bolje od sadasnjeg sustava.
        Ako ste protivnici gold standarda kao totalni waste of resources sa tim bih se slozio, ali opet u idealnom svijetu jer politicarima ne mozes vjerovati da nece printati lovu iako su obecali da nece.

        Sviđa mi se

        1. FED ne bi mogao napraviti prakticki nista od ovoga sto radi danas u free market.

          Fed, kao ni bilo koja druga centralna banka, ne bi ni postojao u free market.

          Ali ono sto sam ja htio reci da ne vidim nista lose sa tight money kada krene kriza jer je US i prije FEDa imala tonu panika i svejedno je ekonomija rasla jako (u prosjeku)

          Ali, tight money uzrokuje ili produbljuje recesije. Da Fed nije stegnuo politiku sredinom/krajem 2008.-e ova recesija bi bila znatno blaža i kraća (isto se odnosi na ECB, naravno).
          Ako ne vidiš ništa loše s ‘tight money’, vidiš li išta loše u ‘easy money’ i zašto?

          Dakle ja ne vidim nikakve uvjerljive dokaze da bi cak neki mitoloski (dakle apoliticni, oracle predictions, ne kreira moral hazard) FED trebao se baviti korigiranjem k.s…

          Ne vidim ni ja i držim kako centralne banke definitivno treba ukinuti. Pisao sam o tome nekoliko puta. Međutim, dok postoje trebale bi pokušati održavati monetarnu ravnotežu i tako pokušavati imitirati tržišni ishod.

          Ako ste protivnici gold standarda kao totalni waste of resources sa tim bih se slozio, ali opet u idealnom svijetu jer politicarima ne mozes vjerovati da nece printati lovu iako su obecali da nece.

          Ja sam protivnik zlatnog standarda u smislu da država tu nameće neke standarde i regulacije u bankarstvu, obvezne rezerve, legal tender zakone, itd. Prepustimo stvari slobodnom tržištu, pa neka pojedinci na tržištu odaberu što žele koristiti kao novac.

          Doduše, istina jest da se zlatni standard često neopravdano ocrnjuje, bar u usporedbi s današnjim sustavom:
          http://www.alt-m.org/2015/06/04/ten-things-every-economist-should-know-about-the-gold-standard-2/

          Sviđa mi se

          1. Eh, oko toga da li tight money uzrokuje recesije ili ih pogorsava necemo se vjerojatno sloziti…
            Ako dobro razumijem Austrijance onda se slazem sa njima. Ako ne otvaram svoju skolu ekonomije. 😛

            Dakle sa cime se ja slazem: njihov stav je da je bust ok jer je neminovan zbog misalokacije resursa(.com stocks, housing) a ne nekakav monetarni fenomen. Dapace mislim da Austrijanci cesto kukaju protiv FEDa(poslije .com busta i poslije housing busta) jer FED sprjecava korisne efekte busta(rebalans ekonomije u neko “bolje” stanje sto se tice alokacije resursa) napuhavanjem novih balona ili dodavanjem zraka u puknute prethodne…

            Inace hvala za link za G.S. , ovo sto sam procitao se cini razumljivo i neekonomistu kao ja, ali naravno moram sarkasticno dodati da je danas mainstream mudrost da je G.S. trash zato sto mnogim ljudima prihodi i moc ovise o fiat sistemu, pa se onda to magijom preslikava u ekonomsku “znanost”. Dakle nije stvar u tome da su to neke honest academic mistakes nego

            Sviđa mi se

            1. Eh, oko toga da li tight money uzrokuje recesije ili ih pogorsava necemo se vjerojatno sloziti

              Ako dođe do viška potražnje za novcem, pojedinci se suzdržavaju osobne potrošnje, rastu zalihe neprodanih proizvoda, padaju zarade poduzeća, dolazi do otpuštanja… to je recesija.

              Ako dobro razumijem Austrijance onda se slazem sa njima. Ako ne otvaram svoju skolu ekonomije

              Među “Austrijancima” opet ima različitih likova, ali mislim da bi najvažnija podjela bila na one koji razumiju monetarni (dis)ekvilibrij i one koji ne razumiju.

              Dakle sa cime se ja slazem: njihov stav je da je bust ok jer je neminovan zbog misalokacije resursa(.com stocks, housing) a ne nekakav monetarni fenomen.

              Da bi realokacija resursa tijekom busta bila što bezbolnija, zato je važna monetarna stabilnost, a stezanje politike upravo otežava taj proces (pa o tome je govorio i sam Friedrich Hayek, koji je dobio “Nobelovu” nagradu za ABCT). Fed i ECB su mogli ublažiti proces realokacije nakon “neminovnog” busta da su olabavili monetarnu politiku tijekom recesije.

              Sviđa mi se

              1. Opet pitanje je da li je ta recesija losa ili ne:
                jer koliko se sjecam neke Austrijanske propagande kada je krenula GD bio je neki dogovor izmedu vlasti i poduzetnika da nece smanjivati placa i otpustati ljude kao u normalnoj krizi…
                Naravno za ovo ne mogu naci link jer je to neko predavanje od Woodsa od njih 1000, ali ako TJJG znas o cemu pricam onda znas o cemu pricam. 😀
                Takoder ne znam da li je 1946 nakon rata bila neka velika kriza jer se dogodila veliki shift u ekonomiji zbog promjena iz rata u mornodopsko stanje…
                No uglavnom ovo je hipotetsko pitanje, iskreno malo mi se tesko previse brinuti oko ovih teoretskih stvari dok imamo Lovrincevica i Merkel na vlasti 😀

                Sviđa mi se

                1. Opet pitanje je da li je ta recesija losa ili ne

                  Eh, pitanje je i što je objektivno loše ili dobro, i postoji li takvo nešto. Želim reći da slobodno tržište ne bi dozvoljavalo kolapse ekonomskih aktivnosti uzrokovane monetarnom nestabilnošću, bar ne u mjeri u kojoj to dozvoljavaju centralne banke. Propusti centralnih banaka učinili su krizu dubljom i dužom nego što bi inače bila.

                  jer koliko se sjecam neke Austrijanske propagande kada je krenula GD bio je neki dogovor izmedu vlasti i poduzetnika da nece smanjivati placa i otpustati ljude kao u normalnoj krizi

                  Da, Hoover je pokušavao zamrznuti nominalne plaće u vrijeme deflacije cijena, što je imalo negativan utjecaj na zaposlenost. Bilo je tu još jako štetnih strukturnih ekonomskih politika u njegovo vrijeme (a pogotovo još kasnije za vrijeme FDR-a i New Deala); pojačavanje moći sindikata, ogromno povećanje poreza i carina, javni radovi, uvođenje minimalne plaće, razne subvencije, itd. i sve je to, kao i sama “nesigurnost režima”, pogoršalo tadašnju situaciju.

                  Međutim, sve to ni na koji način ne osporava da je drastična monetarna kontrakcija 1930.-1933. bila veoma važan faktor u razvoju Velike Depresije.

                  Takoder ne znam da li je 1946 nakon rata bila neka velika kriza jer se dogodila veliki shift u ekonomiji zbog promjena iz rata u mornodopsko stanje

                  Nije bilo velike krize tada.

                  iskreno malo mi se tesko previse brinuti oko ovih teoretskih stvari dok imamo Lovrincevica i Merkel na vlasti

                  Misliš na Lovrinovića. Nije još na vlasti, ali nažalost, vjerojatno će uskoro biti.

                  Sviđa mi se

                  1. za 1946 znam da nije bilo krize, lose se izrazavam pismeno :).
                    Sto sam htio reci je da su stovatelji lika i djela Keynesa cak predlagali da se nastavi proizvodnja ratnih brodova i aviona da ne dode do krize. 😀 Ovo je bilo vezano uz to da li drzava treba pomagati u prelasku iz jednog stanja ekonomije u drugo(kada ljudi trebaju izgubiti poslove u sektoru X, biti nezaposleni, dobiti poslove u sektoru Y)

                    Za ostalo:
                    hvala na odgovorima, i daj stavi neki paypal ili btc za donacije, ako moze Lovrinović brati lovu kao dekan (ZOMFG) i kao strucnjak u saboru (ZOMFGWTFROTFLOMG) mozes i ti primati dobrovoljne donacije. 😀

                    Sviđa mi se

                    1. Sto sam htio reci je da su stovatelji lika i djela Keynesa cak predlagali da se nastavi proizvodnja ratnih brodova i aviona da ne dode do krize

                      Jesu, ali su bili u krivu. Stvar je u tome da BDP nije baš idealan indikator stvarnog ekonomskog blagostanja (pisao sam o tome ovdje), a taj primjer s Drugim svjetskim ratom je odličan primjer zašto je to tako. Tijekom nekih ratnih godina realni BDP je rastao zbog velikog rasta državne potrošnje i kontrola cijena koje su maskirale inflaciju, a nezaposlenost je opadala zbog mobilizacije, no to ne znači da se životni standard stanovništva povećavao u to vrijeme pa se onda krajem rata srozao.

                      Ovo je bilo vezano uz to da li drzava treba pomagati u prelasku iz jednog stanja ekonomije u drugo(kada ljudi trebaju izgubiti poslove u sektoru X, biti nezaposleni, dobiti poslove u sektoru Y)

                      Država će pomoći tako što se ljudima makne s puta, neka liberalizira tržište, smanji poreze i državnu potrošnju, ukine nepotrebne regulacije, itd. Ali, što se tiče centralne banke, to je institucija ima državni monopol na proizvodnju novca i onemogućava funkcioniranje tržišnog mehanizma na tom polju. Jasno, kao i svi drugi državni monopoli, centralne banke nisu dorasle svojem zadatku, tako da često uzrokuju monetarne nestabilnosti čije posljedice znaju biti vrlo gadne po ekonomiju, a kod ljudi stvore lažnu percepciju o kapitalizmu kao nečem lošem ili inherentno pokvarenom.
                      Zato, idealno i jedino stvarno slobodarsko rješenje bilo bi ukidanje centralnobankarskih monopola i prepuštanje stvari tržištu. Na slobodnom tržištu, privatni emitenti novca imali bi odgovarajuće podsticaje na mjestu koji bi ih usmjeravali ka monetarnom ekvilibrijumu. Stoga, s obzirom da centralne banke još uvijek nažalost postoje i nužno nešto rade, najmanju će štetu činiti ako budu nastojale održavati monetarnu ravnotežu, tj. stabilizirati nominalnu potrošnju u ekonomiji u skladu s očekivanjima agenata.

                      Sviđa mi se

  5. TJJG vezano za central banksters. Da li imas misljenje o Australskoj RBA?
    Naravno treba je ukinuti, ali sto mislim kakvi su u odnosu na druge centralne banke?

    Sviđa mi se

    1. Pa što ja znam, rekao bih da su vjerojatno bolji od većine… Australija nije zapravo imala recesiju od ’91., nisu imali neki veliki bust nekretninskog balona, nominalna potrošnja je ostala stabilna od 2008., tako da da, u svijetu centralnih bankara, čini se da su među manje lošima. Doduše, australska ekonomija je i općenito nešto više tržišno orijentirana od ostalih, pogotovo od EUSSR.

      Sviđa mi se

      1. Hvala na odgovoru, ispricavam se sto sam mutno pitao, nisam htio da imas bias u odgovoru. 😀 Nedavno je Marc Faber rekao nesto pozitivno o RBA pa nisam mogao vjerovati svojim usima, da on za neke central banksters kaze da nisu ludaci…
        Doduse rekao je da imaju housing bubble, ali da je to tesko bilo RBA kontrolirati bez da sjbu ostale sektore ekonomije.
        Inace za EUSSR: osim otoka kapitalizma koji je okruzen EUSSRom vecina okish zemalja su u Aziji…
        npr ovo:
        Australia’s economic freedom score is 81.4, making its economy the 4th freest in the 2015 Index

        Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s