Mostogradnja i EFZG

Valutna klauzula je sredstvo djelomičnog očuvanja vrijednosti potraživanja tijekom vremena, jedna metoda kojom vjerovnici mogu pokušati zaštititi svoju privatnu imovinu od nemilih događaja uzrokovanih zloupotrebljavanjem državnog monopola nad proizvodnjom i emisijom novca od strane centralnih planera, i kao takva je vrlo zgodna stvar. U suštini, ugovor između dvije strane kao i svaki drugi, što bi u slobodnoj zemlji odrasli ljudi uvijek imali neotuđivo pravo sklapati kada im se prohtije, bez da ikome trećemu trebaju obrazlagati kako i zašto.

Ivan Lovrinović je čovjek koji želi ljudima onemogućiti takav oblik zaštite svoje imovine (potraživanja) i nasilno zabraniti ljudima dobrovoljno sastavljanje takvih ugovora, što ne bi bio neki poseban problem da dotični nije ekonomski guru Mosta nezavisnih lista, te istovremeno redoviti profesor na EFZG-u.

Da bi ukidanje valutne klauzule (odnosno, prebacivanje tečajnog rizika na štediše i deponente) imalo ozbiljne štetne posljedice po hrvatsko gospodarstvo razumije i njegova kolegica s fakulteta dr. sc. Marijana Ivanov, s kojom je dotični u koautorstvu objavio nekoliko znanstvenih radova, pa čak i jednu knjigu. No, eto, po ovom pitanju se očito razilaze.

Osim što želi zabraniti valutnu klauzulu, profesor Lovrinović je glasni kritičar aktualne monetarne politike HNB-a i naglašava nužnost monetarne reforme, što je ubačeno i u ekonomski program Mosta. Međutim, nije potpuno jasno što točno želi. Jedino što je definitivno jasno da reforme koje zagovara profesor ne uključuju ukidanje centralnobankarskog monopola i prepuštanje monetarnog sustava slobodnom tržištu.

Naime, profesor Lovrinović u nedavnom obraćanju javnosti jasno je dao do znanja da Most ne zagovara devalvaciju kune, što zapravo jest u skladu s nekim njegovim starijim izjavama o nepoželjnosti devalvacije. Ali, s druge strane, govorio je i o pogrešnoj tečajnoj politici koja “desetkuje hrvatski izvoz”, čime valjda želi insinuirati kako navodno precijenjeni tečaj kune pogoduje zlom uvoznom lobiju (što zapravo nije baš točno, ali na stranu sad to), a u ovom razgovoru za Globus kazao je kako bi HNB umjesto ciljanja tečaja trebao usvojiti politiku ciljanja stope inflacije.

Profesor ne navodi koju točno stopu inflacije bi on htio da centralna banka cilja (znamo samo da je za njega inflacija danas opasno niska), ali:

1) ciljanje stope inflacije je vrlo loša politika (čak i kada je ta stopa vrlo niska), jer ne uvažava pozitivne šokove produktivnosti, tj. svaki pritisak na razinu cijena tretira kao da dolazi sa strane potražnje, što dovodi do neravnoteža

2) HNB ionako već indirektno provodi takvu politiku jer cilja tečaj u odnosu na valutu čija centralna banka cilja stopu inflacije

Znam da se profesoru Lovrinoviću i ekipi iz nekog razloga ne sviđa to što HNB na taj način “uvozi” monetarnu politiku, ali činjenica je da su hrvatski građani sami, svojom voljom, odabrali da im EUR bude de facto sredstvo obračuna (a i većina štednje, kredita i javnog duga su vezani uz EUR) i za to ipak nije kriv niti Vujčić, niti komercijalne banke, niti strani centri moći, već su za to najviše krivi komunisti i njihove epizode hiperinflacija, a nekakva prisilna (i prilično skupa) “deeurizacija” i dizanje sidra s tečaja sada bi samo još više poljuljala povjerenje u kunu i dovela do rastuće inflacije, viših kamatnih stopa i bijega kapitala. Iako nisam pobornik cijelog eksperimenta s uvođenjem eura općenito, i slažem se da je jedinstvena politika ECB-a naštetila mnogim perifernim zemljama u recesiji, dok god hrvatski građani prihvaćaju euro kao medium of account, i dalje ćemo biti ovisni o ECB-u.

Nego, da rezimiram, Lovrinović je definitivno protiv devalvacije i kaže da to ne dolazi obzir, ali istovremeno misli da nam treba promjena deviznog tečaja, da bi HNB trebao ciljati inflaciju i zalaže se za ekspanzivniju monetarnu politiku (tako piše u programu Mosta)! Iako je moguće konstruirati takav teorijski scenarij, teško je shvatljivo kako istovremeno držati ta stajališta. Ne znam što točno za profesora predstavlja pojam devalvacije, ali ekspanzivnija politika uz dizanje sidra s tečaja i ciljanje viših stopa inflacije dovesti će do rušenja vrijednosti kune u odnosu na druge valute, ceteris paribus, što će vjerojatno imati puno više štete nego koristi (doduše, možda je imalo smisla 2008. ili 2009. godine).

No, pogledamo li malo dublje u ekonomski program Mosta, oni očito ekspanzivniju monetarnu politiku zapravo vide kao jedan alat za stimuliranje investicija i posljedično zaposlenosti putem nižih kamatnih stopa. Kako navode:

Učinci ekspanzivnije MP: osjetno niže kamatne stope, veća likvidnost, povećanje kreditiranja, potrošnje, investicija, konkurentnosti izvoza… BDP-a.

S obzirom da je Lovrinović sveučilišni profesor monetarne politike i morao bi biti upoznat s radovima Miltona Friedmana i Irvinga Fishera, prilično je čudno da su ovakve stvari dospjele u program (doduše, sada je jasnije zašto je htio koalirati sa Živim zidom).

1) Kamatne stope su vrlo loš i nepouzdan pokazatelj stava monetarne politike. Općenito, gledanje monetarne politike primarno kroz kamatne stope je pomalo naivan keynesijanski običaj koji proizlazi iz pogrešnog poimanja kamatnih stopa kao “cijene novca”. Monetarna politika nisu kamatne stope, monetarna politika su očekivanja i vrući krumpiri.

2) To budi rečeno, ekspanzivna monetarna politika u pravilu snižava kamatne stope samo u (vrlo) kratkom roku, dok ih dugoročno povećava, zbog očekivanja povećanja razine cijena u budućnosti.

3) To budi rečeno, niske kamatne stope su vjerojatnije odraz restriktivne monetarne politike, a ne ekspanzivne.

Stoga, oslanjanje na kamatni kanal putem kojeg bi se povećanim printanjem stimuliralo gospodarstvo će teško dati rezultata. Dapače, u kombinaciji s ukidanjem valutne klauzule i povećanjem tečajnog rizika, učinak će biti upravo suprotan. Osim toga, navedena teza kako ekspanzivna monetarna politika sama po sebi vodi povećanju BDP-a je sasvim neutemeljena, a učinak na “konkurentnost izvoza” je također prilično klimav, pošto izvoz ovisi o realnom tečaju (nominalni tečaj * razina cijena u zemlji / razina cijena u inozemstvu) na koji centralna banka ne može baš utjecati u dugom roku.

S obzirom da je jedan od najvažnijih uzroka relativno visokih kamatnih stopa u Hrvatskoj upravo rizik zemlje, ako Mostovci žele hrvatskim građanima i poduzećima omogućiti lakše dizanje kredita, onda bi trebali raditi na tome da država poveća svoj kreditni rejting, a do toga će doći sređivanjem javnih financija, rezanjem deficita i smanjenjem javnog duga, dakle – rezanjem državne potrošnje i privatizacijom, a ne provođenjem eksperimenata koji bi još dodatno ubrzali odljev kapitala iz zemlje i osnivanjem novih državnih “agrobanaka” preko kojih bi porezni obveznici subvencionirali kreditiranje određenih povlaštenih subjekata (da, ima i toga).

U programu se čak dobro i navodi kako je Hrvatska zemlja mrtvog kapitala, ogromne količine neiskorištene imovine još su u državnom vlasništvu i spominje se mogućnost privatizacije, i općenito se govori o smanjenju troška javne uprave, ali, s druge strane se govori i o potrebi povećanja državnih ulaganja u kapitalne projekte, što je u sukobu s fiskalnom odgovornošću i tržišnom ekonomijom općenito. Također, profesor Lovrinović spominje i povećanje minimalne plaće na 3,500 kuna, što bi dovelo do izvjesnog povećanja nezaposlenosti, a obećava i garantirane otkupne cijene za poljoprivredne kulture.

Država nije tu da investira, stimulira, zapošljava ili kreditira. Država je tu samo da se makne s puta.

Općenito, ako Mostovci žele olakšati investiranje i poslovanje u Hrvatskoj, onda moraju bezkompromisno zagovarati smanjenje (ili ukidanje) svih poreza i drugih državnih nameta, ukidanje parafiskaliteta, liberalizaciju tržišta rada, dekomorizaciju gospodarstva, smanjenje birokracije i deregulaciju, izbjegavanje državnih intervencija u gospodarstvo, itd.

U suprotnom, neće biti ništa različiti od socijalista iz HDZSDP-a.

most

Most koji ulijeva sigurnost

Oglasi

4 comments

  1. Bas kao sto smo nedavno konstatirali da je FFZG pretvoren u leglo marksista, to isto vazi, i to u puno vecoj mjeri, za EFZG. Mnogi sadasnji i bivsi profesori EFZG i znanstveni savjetnici s ekonomskog institura su prilicno odani marksizmu. Govorim o Maricu, Lovrinovicu, Baleticu, Kulicu, Kalogjeri, Santiniju i Lokinu.
    Kao sto ti je poznato, osnovna premisa marksisticke ekonomije jest da drzava mora kontrolirati gospodarstvo, sto ukljucuje i “suzbijanje” i “poticanje” i planirati stvari umjesto prepustanja svojim gradjanima da slobodnom voljom sklapaju poslove u skladu sa svojim potrebama i interesima. Isao bih cak tako daleko da monetarizam prikazem kao jos jedan oblik etatizma, doduse nesto suptilniji od grubog planiranja petoljetki, ali nista manje etatisticki.
    Lovrinovica se sjecam iz vremena kada se na televiziji natjecao za rektora sveucilista u Zagrebu, koje je i moja alma pas mater. Dojam koji je tada ostavio na mene je bio onaj agrarnog intelektualca, kakve su Rimljani nazivali agricola, koji ne govori strane jezike i koji odgovara kliseu “partijskog intelektualca” poznatog iz nekih proslih vremena. Covjek si je profesurom na EFZG-u znacajno popravio zivotni standard i cijeli radni vijek je proveo kao uhljeb. Tvoja konstatacija da bi Lovrinovic trebao znati za radove Friedmana i Fishera je vjerojatno netocna, jer od stranih jezika Lovrinovic govori samo bosanski, a radovi znacajnih svjetskih ekonomista se obicno ne prevode na bosanski. Drugim rijecima, Lovrinovic je tipicna marksisticka seljacina, izrasla i odgojena u komunistickom okruzenju. Covjek je izrazito pragmatican i, bas kao sto djeca sanjare o radu u slasticarni kada odrastu, tako i Lovrinovic sanjari o drzavnoj kontroli ekonomije, s njim kao ministrom financija. Oprosti mu blogeru, jer ne zna sto cini. Citajuci tvoje clanke, rekao bih da si daleko obrazovaniji i potkovaniji u ekonomiji od prof. Lovrinovica.
    I da, MOST je ono sto se dogadja kada socijalizam zapadne u krizu. Socijalisticki politicari se skupe i odluce da nam treba vise kapitalizma, ali bez ispustanja drzavne kontrole iz ruku. Ukratko, sumnjam da mozemo ocekivati bilo kakve promjene osim kozmetickih.

    Sviđa mi se

    1. Nisam (srećom?) upoznat sa svim tim likovima s EFZG-a koje si nabrojao, ali znam da su tamo (bar su donedavno bili) još i marksist Medić, kao i onaj tip iz Radničke fronte. Za Lovrinovića je možda pretjerano reći baš da je marksist u smislu ekonomske teorije, ali je svakako žestoki etatist.

      Btw, bacio sam oko na neke njegove radove i moja konstatacija je ipak točna da je upoznat s radovima M. Friedmana i Fishera, ali skloniji je keynesijanskim pogledima (da budem jasan, nisam ni ja najveći fan Irvinga Fishera, mislio sam ovdje konkretno samo na Fisherovu jednažbu kamatnih stopa).

      Sviđa mi se

      1. slušao sam lovrinovića na jednom kolegiju pds i moj je dojam da je on jako slabo upoznat sa teorijom, odnosno ako si dojam o njemu vadio iz radova koje je objavio lako je moguće da ih je supotpisao ali da ih nije pisao, nego njegovi puno bolje upućeni studenti.
        čovjek je u teorijama zavjere i u predmetu financijskih tržišta priča o teorijama urote i globalizacijskim politikama velikih vojnih sila. amerike naravno. i polako srlja u marksizam.
        tako da je moje viđenje bliže ovom od mgogala.

        no nisam čitao radove i vjerujem ti na riječ da je čuo za M.Friedmana 🙂

        Sviđa mi se

        1. Ako tako kažeš, vjerujem i ne čudi me uopće. Na kraju krajeva, tip je donedavno podržavao Živi zid.

          Nego, ovo su izgleda zahtjevi Mosta:

          http://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-most-predlaze-sdpu-i-hdzu-smanjiti-namet-na-place-ukinuti-placanje-clanarina-hgka-i-hoku/856450.aspx

          Ne spominje se nikakva monetarna reforma, dobro je što traže neko smanjenje poreza, ali čini se da i dalje ustraju u ukidanju valutne klauzule.

          Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s