Savez Komora

Savez Komora (fra. Union des Comores) mala je otočna država u Indijskom oceanu, koja je dom oko 800 tisuća ljudi. Nezavisnost je stekla 1975. godine, a od tada do danas imali su više od dvadeset pokušaja državnog udara. Glavni i najveći grad zove se Moroni.

img-1-

Međutim, postoji jedna druga, također relativno mala država, kojoj bi taj naziv još bolje pristajao.

Naravno, Hrvatska.

Šimun je većinu već pobrojao ovdje, ali da se podsjetimo:

  1. Hrvatska javnobilježnička komora
  2. Hrvatska komora arhitekata
  3. Hrvatska komora dentalne medicine
  4. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora
  5. Hrvatska komora fizioterapeuta
  6. Hrvatska komora inženjera elektrotehnike
  7. Hrvatska komora inženjera građevinarstva
  8. Hrvatska komora inženjera strojarstva
  9. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije
  10. Hrvatska komora inženjera tehnologije, prometa i transporta
  11. Hrvatska komora medicinskih biokemičara
  12. Hrvatska komora medicinskih sestara
  13. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije
  14. Hrvatska komora poreznih savjetnika
  15. Hrvatska komora primalja
  16. Hrvatska komora socijalnih radnika
  17. Hrvatska komora zdravstvenih radnika
  18. Hrvatska lječnička komora
  19. Hrvatska ljekarnička komora
  20. Hrvatska obrtnička komora
  21. Hrvatska odvjetnička komora
  22. Hrvatska poljoprivredna komora
  23. Hrvatska psihološka komora
  24. Hrvatska revizorska komora
  25. Hrvatska veterinarska komora

Ne treba zaboraviti niti majku svih komora – Hrvatsku gospodarsku komoru.

Svaka od ovih navedenih komora je legalni kartel koji uz pomoć centralne vlasti nasilnim putem suzbija konkurenciju, otežava ulazak u granu, onemogućava tržišnu utakmicu, te umjetno povećava cijene dobara za potrošače, dok kvalitetu smanjuje.

Primjerice, službeni cjenik najnižih dozvoljenih cijena zdravstvenih usluga u Hrvatskoj može se naći ovdje, za stomatološke usluge minimalne cijene imate ovdje, Pravilnik o cijenama usluga u arhitekturi je ovdje, za inženjere strojarstva ovdje, službene tarife za odvjetničke naknade su ovdje, za cijene polaganja autoškole ovdje, itd. Prema tome, jasno je zašto je u ovakvom okruženju teško uopće govoriti o nekoj tržišnoj ekonomiji. Ovo je borba protiv tržišta.

Također je zanimljivo kako država s jedne strane donosi antitrustovske zakone i osniva nekakve Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u nekim segmentima gospodarstva, a s druge strane izravno podupire formiranje kartela u drugim segmentima. Tko je tu lud?

Dakako, i donošenje tih antitrustovskih ili “antimonopolskih” zakona i propisa je borba protiv tržišta, i treba ih ukinuti, baš kao i Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja. Tržište se štiti samo od sebe.

 

25 comments

    1. Pa zar to ne postoji već odavno?

      Btw, postoji još i čitav niz ovakvih povlaštenih paradržavnih udruženja koje se ne zovu “komora” nego su “udruga” ili nešto slično, ali uloga i učinak je praktički isti.

      Sviđa mi se

    2. Kad su u pitanju računovodstveni servise, imate li možda kakvu ideju za zaustavljanje bagatelizacije struke? Danas se tim poslom bave osobe sa osnovnom školom, u fušu ga odrađuju nastavnici iz škola i sl. Na taj način snažno se ruši cijena usluge. U državi u kojoj borba protiv sive ekonomije ne postoji, kako bi pošteni računovođe trebali preživjeti? Da ne govorim o etiketi “knjigovođe” koja ih slijedi na svakom koraku.

      Sorry, ali očito jedini način za zaštiti struku danas je nažalost regulacija i kojekakve komore. Naravno, komora ne smije imati monopol na cijene i izbor tko se određenom djelatnošću smije baviti.

      Sviđa mi se

      1. U državi u kojoj borba protiv sive ekonomije ne postoji

        Reci mi koja je to država, da se znam odseliti.

        očito jedini način za zaštiti struku danas je nažalost regulacija i kojekakve komore

        Od čega bi se to struka trebala štititi regulacijama i komorama? Od tržišta? Smiješno.

        Sviđa mi se

      2. Pa kako ce onda komora prodavati zastitu, ako nema monopol na cijene i izbor tko se smije baviti odredjenom djelatnoscu? Kakvi su rezultati za knjigovođe? Nisam knjigovodja pa ne znam, a i radim u struci koja nema camorru, tako da ne znam.

        Sviđa mi se

  1. Rjesenje u osnivanju komore hrvatskih komora, kao krovne udruge koja bi koordinirala i uskladjivala rad svih komora, naravno na racun poreznih obveznika. A kako drugacije? Ponekad mi se cini da su tvorci nase male demokrature ideje krali od Iljfa i Petrova.

    Sviđa mi se

  2. Da, ima ih i pod drugim imenima, recimo postoji nekakva komora nekretninskih agenata, samo se ne zove komora nego nekako drukcije. Pa zamislite koji bi to kaos bio da se BILO TKO moze baviti prodajom nekretnina, heeeej.

    Onda licencirani energetski certifikatori, isto nekakva komorolika organizacija sve sa ispitima, upisnicima i slicnim, samo se ne zove komora nego nekako drukcije.

    Sviđa mi se

      1. Hmmmm, ja sam u nezgodnoj situaciji: em sam Hrvat, em sam stranac (imam i americku putovnicu). Kad odem u grad, da li sam ja neovlasteni turisticki vodic koji vodi stranca kroz grad? Mislim da cu hitno poslati upit relevantnoj camorri.

        Liked by 1 person

  3. A naziv njihovog glavnog grada bi takodjer bolje pristajao nasim gradjanima, koji pasivno sve to trpe i dozvoljavaju bez ikakvog otpora.

    Sviđa mi se

      1. Ja iskreno nemam pojma kako ce izbori proci. Milanovica licno nemogu smislit. No bez obzira na izbore, ovakva birokracija i nepotizam i uhljebljivanje postepeno i neprimjetno raste. Bez otvorenih referenduma, proziva politicara, prosvjeda, osuda, optuznica, razmjernih kazni i konstantnih pritisaka na drzavu, ova ‘demokratska’ farsa svake 4 godine ne mijenja mnogo. Nema kod nas desnice, kapitalizma i otvorenog trzista. Tu su dvije klase: oni brojniji, organiziraniji i glasniji koji prazne proracun i oni malobrojni i tihi i pasivni koji ga pune.

        Sviđa mi se

  4. A akreditacije? Hrvatska akreditacijska agenicja:
    HAA je osnovana radi provedbe tehničkog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj s kojim će se podupirati jamstvo kvalitete, smanjiti rizici poslovanja i povećati konkurentnost na nacionalnom i međunarodnom tržištu.

    😀

    Sviđa mi se

  5. Ukinuti agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja? Nismo li prečesto svjedoci da se veliki lako dogovore, pa i udružuju? Time de facto “ovladaju” tržištem, imaju ekonomiju skale, snagu i moć spriječiti challengere da im ugroze tržišni monopol. Apsolutno smatram da je tržišna samoregulacija dominantna “uređivanju” od strane bilo kojeg pojedinca, a posebno političara, no činjenica je da je snaga samoregulacije na malom, zatvorenom tržištu poput ovog u RH ograničena. Da ne spominjemo utjecaj na razne drzavne dotacije koje nisu nužno pravedno raspodijeljene, čime ulazak novih igrača postaje još teži. Država, kao i suša ili skakavci, jeste neizbježan čimbenik jer je dovela tržište u takvo stanje.

    Sviđa mi se

    1. Da, AZTN treba ukinuti. Dovoljno je već o tome napisano i argumentirano, pa mi se ne da ponavljati.

      Na slobodnom tržištu nije moguće da “veliki” lakim dogovaranjem “ovladaju” tržištem, prema tome, ako je nekoga strah od velike moći “velikih”, onda bi trebao podržavati liberalizaciju tržišta, a ne dodatni državni intervencionizam.

      Što se tiče državnih dotacija, naravno da sve to treba ukinuti.

      Sviđa mi se

      1. To je po meni utopijski pristup, jer govori samo o konačnom cilju “kada je sve idealno”, a do tamo nema puta. Da, na slobodnom i DOVOLJNO VELIKOM trzistu je tako, ali nismo na slobodnom trzistu. Između regulatora koji određuje cijenu (npr HAKOM) ili AZTN-a u primarnoj funkcji zabrane trzisnog monopola mislim da postoji razlika., Ako ne postoji opasnost od monopola, onda AZTN ne bi niti smetao. Da ilustriram- nije problem medija u americi, ali jeste problem medija u RH (sad je sa portalima situacija bolja upravo iz razloga lakšeg pristupa tržištu) ali prije 15 godina je Jutarnji sa nakladom od 200.000 bio sve…upravljao javnim mijenjem ovako male drzavice.
        Slažem se za dotacije, posebice ove usmjerene Business modelu zasnovanom na dozivotnoj stipendiji nedostajuce konkurentnosti 🙂

        Sviđa mi se

        1. Da, na slobodnom i DOVOLJNO VELIKOM trzistu je tako, ali nismo na slobodnom trzistu.

          Ne znam što znači “dovoljno veliko tržište”, niti je to bitno. Nismo na slobodnom tržištu, no ne vidim opravdanje da AZTN postoji. Ukidanje AZTN-a je korak prema slobodnijem tržištu, jer AZTN onemogućava tržištu da funkcionira.

          Neki od “kolega” su već pisali o toj parazitskoj štetočini:

          Ukinimo AZTN

          Zašto Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne goni Apple?

          https://strasilo.wordpress.com/2012/10/03/agencija-za-zastitu-trzisnog-natjecanja/

          Zabranjene minimalne cijene – osim kada ih propisuje država!

          Između regulatora koji određuje cijenu (npr HAKOM) ili AZTN-a u primarnoj funkcji zabrane trzisnog monopola mislim da postoji razlika., Ako ne postoji opasnost od monopola, onda AZTN ne bi niti smetao.

          Tržišni monopoli ne postoje, opasnost od monopola dolazi od državnih regulacija i intervencionizma. Po tome, državna “agencija za zaštitu tržišnog natjecanja” trebala bi svoje djelovanja usmjeravati isključivo protiv organa vlasti, protiv intervencija u tržište, dizanja poreza, regulacija ekonomije, itd.
          Btw, zašto AZTN ne goni sindikate?

          Sviđa mi se

  6. Što se tiče komora kao takvih, problem je samo jedan- same sebe biraju, i reguliraju sve ostale. Kao Dinamo, liječenička, odvjetnička..ista ekipa zasjedne, donese pravlnik kojim drži stvari pod kontrolom i ne dozvoljava promjenu. Strukovna udruženja kao takva su oduvijek postojala…

    Sviđa mi se

    1. Ne. Problem je što se radi o državnim oligopolima koji imaju moć nasilno ograničavati konkurenciju, povećavati cijenu i smanjivati kvalitetu proizvoda i usluga, sve na štetu potrošača.

      Sviđa mi se

Komentiraj