Plodnost

Tportal.hr izvještava o plodnoj 2014. godini za hrvatske poduzetnike, koji su lani ostvarili (čak) 9,8 milijardi kuna neto dobiti, što je 139,5% bolji rezultat nego godinu prije.

Kao što vidite ispod teksta, komentator “kvasac40” na to dodaje kako su nekada takve zvali robovlasnicima.

Istu vijest prenosi i socijalistički Novi list tvrdeći kako hrvatskim poduzetnicima “ne ide loše”.

Na službenim stranicama Fine mogu se naći nešto detaljniji podaci o poduzetnicima u Hrvatskoj u protekloj godini.

To izgleda nekako ovako:

fina

Dakle, konsolidirana neto dobit oko 104 tisuće poduzetnika (od kojih je 62,6% ostvarilo dobit) u Hrvatskoj u 2014. godini iznosila je oko 9,8 milijardi kuna na oko 618,8 milijardi kuna prihoda, što nam daje profitnu maržu od…  1,58%.

Istina, s obzirom da je službena inflacija u Hrvatskoj lani iznosila oko 0%, bavljenje poduzetništvom u Hrvatskoj ipak izgleda financijski nešto privlačnije od držanja novca ispod madraca (ali, ne baš i od oročene štednje na banci, pogotovo kada se uzme u obzir rizik).

Istovremeno, isti ti zločesti kapitalisti su u 2014. godini zapošljavali preko 830 tisuća ljudi, te im je od bruto dobiti oduzeto više od 4 milijarde kuna na ime “poreza na dobit”, naravno mimo svih drugih poreza, doprinosa, parafiskaliteta, renti, harača raznim HGK-ima, HTZ-ima, HRT-ima, ZAMP-ovima, i svih drugih vrsta legalnog reketa. A tih 9,8 milijardi kuna neto dobiti koje su ostvarili je iznos znatno manji od hrvatskog godišnjeg proračunskog deficita, koji Vlada RH inače potroši u manje od mjesec dana.

Još nisu izašli podaci o uspješnosti poduzeća po veličini, no, lako je moguće da ovu brojku od 1,58% zapravo uljepšavaju velika poduzeća od kojih je nemali broj svoju poziciju stekao putem izravnih i neizravnih državnih poticaja i privilegija.

Primjerice, u 2013. godini, “konsolidirana” profitna marža hrvatskih poduzeća iznosila je 0,58%, no, ako promatramo samo mikro, mala i srednja poduzeća, njihova je profitna marža bila 0,37% (mikro: -4,61%, mala: 1,18%, srednja: 0,18%, stopa inflacije: 0,3%), dok je za velika poduzeća iznosila čak 1,61% (podaci dostupni ovdje).

Što hoću reći, uistinu jako plodna godina.

Nego, ljevičarsko fantaziranje o enormnim profitima koje zločesti kapitalisti gomilaju na grbačama obespravljene radničke klase me podsjetilo na jedno nedavno istraživanje iz zločeste neoliberalno-kapitalističke Amerike u kojem su ispitanici u anketi između ostalog upitani što misle koliku profitnu maržu prosječna kompanija ostvaruje na svaki uloženi dolar nakon plaćanja poreza.

U anketi iz 2013. godine, prosječan odgovor ispitanika je bio oko 36%, što je u skladu i s rezultatima anketa iz prethodnih godina kada je prosječan odgovor varirao od 28% do 37%.

Istina je, ako koga zanima, da je prosječna profitna marža američkih kompanija u zadnjem kvartalu iznosila oko 6,5%, a u niti jednoj pojedinoj industriji nije iznosila tih percepiranih 36%.

Zanimljivo, zar ne?

Ako ljudi stvarno misle da prosječna kompanija ostvaruje profitnu maržu od 36%, zašto ne ulože sve što imaju u dionice tih tako profitabilnih kompanija ili, još bolje, otvore svoje poduzeće koje će ostvarivati “samo” 20-25% profitabilnosti i tako brzo pomesti konkurenciju ispred sebe?

Oglasi

11 comments

  1. Prodaš stan i milijun kuna uložiš u vlastiti posao. Nakon godine dana muke dobit ti je oko 16 000 kuna. Sav sretan odustaješ od biznisa, rasprodaješ što možeš, prijavljuješ se na burzu te u centar za socijalnu skrb. Iznos socijalne pomoć koju dobivaš je oko 16 000 kuna godišnje.

    Sviđa mi se

  2. Pošto su libertarijanci protiv javnog sektora i državne potrošnje da li bi otpuštanje 400,000 ljudi koji rade za državu i privatnom sektoru olakšalo ? Pa se onda vraćamo ko je ”kreator poslva”, ne ne bi uopšte drastično pala agregatna tražnja to bi nevidljiva ruka regulisala.

    Sviđa mi se

    1. Ljudi u državnom sektoru žive na račun privatnog sektora. Da bi se “zaposlenima” u državnom sektoru isplatile plaće prvo se neki novac mora ukrasti od onih koji su ga zaradili. Za svakog “zaposlenom” u državnom sektoru barem jedan radnik u privatnom sektoru izgubi posao. Ti to očito ne razumiješ.

      S razlogom sam ti rekao da pročitaš Hazlitta.

      Pokušaj barem ovo shvatiti: https://www.youtube.com/watch?v=erJEaFpS9ls

      Sviđa mi se

  3. Zar budžet ne pune svi građani ne samo privatni sektor? Kroz poreze na plate , akcize, PDV…Ok, privatni sektor plaća porez na dobit, neke takse… U Srbiju svake godine od ogromne dijaspore stigne 4 milijarde $ godišnje što se prelije i u privatni sektor, i Hrvatska ima ogromnu dijasporu koja šalje novac rodbini. Samo, mit da privatni sektor jedini puni budžet nije istinit. A javni sektor moramo da odvojimo ; vojsku, policiju, zdravstvo, socijalu…od birokrata koji sede po agencijama. Stvara se utisak da privatni sektor jedini zarađuje, a da država parazitira na njihovom radu. Ako potrošač kupi proizvod koji nije proizveden u državi već negde u Italiji kako onda da privatni sektor puni budžet. PDV i akcize čine 70% budžeta. Zaposleni u privatnim ili državnim firmama svojim radom odvajaju od bruto plate, a porez na dobit koji plaća poslodavac npr u Srbiji je 6%, koji i ne plaća ako zaposli novog radnika, ili ako otvoriš pogon u nerazvijenim delovima države, ili ako uloži u proizvodnju…Doprinos privatnika onih koji rade legalno je u Srbiji na budžet je oko 5%. A, da ne računam koliko privatnika tesno sarađuje sa državom preko tendera, javnih nabavki…Stvarno nije utemeljena priča o poslodavcima koji jedini pune budžet, ne želim da njih omalovažavam ali kad se pogleda šira slika drugačije je stanje.

    Sviđa mi se

    1. Zar budžet ne pune svi građani ne samo privatni sektor?

      Ne, samo privatni sektor. “Zaposleni” u državnom sektoru ne odvajaju od svoje bruto plaće ništa, nego to za njih plaća privatni sektor (kao što im plaća i neto plaću). Sve što netko tko je “zaposlen” u državnom sektoru prima dolazi od oduzetog novca privatnom sektoru. U privatnom sektoru ekonomije su porezni obveznici, a u državnom porezni konzumenti.

      Istina je da mnogo privatnika surađuje s državom, zato i želimo da se država makne iz ekonomije i da se tržište liberalizira.

      S druge strane, ti to podržavaš i inzistiraš na još više sprege države i korporacija, za veći udio državnog intervencionizma u ekonomiji, više centralnog planiranja, više oduzimanja tuđe imovine i što manje slobode pojedinaca.

      Sviđa mi se

  4. Zar i privatne firme ne posluju na bazi određenog centralnog planiranja? Postoji centralno mesto odlučivanja(vlasnik), strategije, planovi…
    Zašto se centralno planiranje državi ne prašta, a slično postupaju i privatne firme? Tako isto i M.Fridman nikad nije osudio vladqvinu dikatora Pinočea u Čileu a kao tobože se zalagao za ”slobode”, samo zato što je srušio Aljendea socijalistu.

    Sviđa mi se

    1. Ti očito ne razumiješ što je centralno planiranje u ekonomiji. U kapitalizmu, privatne firme posluju na bazi tržišnih signala, a kakva će biti organizacijska struktura unutar firme se ne tiče nikoga, to je stvar vlasnika firme.

      Centralno planiranje od strane države vodi pogrešnoj alokaciji resursa, nestašicama, siromaštvu i padu životnog standarda. Osim toga, najvažnije, ono podrazumijeva zakidanje sloboda pojedinaca i otimanje tuđe imovine. Privatna firma na slobodnom tržištu nikome ne može protiv njegove volje oteti dio dohotka, dok država to uvijek može.

      Da, Milton Friedman zalagao za slobode, jedan je od najvećih promotora slobodarske misli u povijesti. Mislim da bi trebao pročitatu koju njegovu knjigu ili poslušati par video uradaka, pa možda nešto i naučiš i prestaneš laprdati besmislice.

      Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s