Nešto je trulo u državi Danskoj

Ne, ne mislim na Hamleta, nego mislim na uhljebe.

Ako kojim slučajem ne razumijete danski jezik, evo prilike da nešto naučite.

Bacimo pogled na sljedeću tablicu. Izvor je inače ovaj rad čiji je naslov 2,9 MILLIONER PERSONER ER ENTEN PÅ OVERFØRSELSINDKOMST ELLER OFFENTLIGT ANSAT, a što u slobodnom prijevodu znači 2,9 MILIJUNA LJUDI ŽIVI NA TROŠAK POREZNIH OBVEZNIKA (Danska ima ukupno oko 5,6 milijuna ljudi, uključujući djecu).

U prvom retku tablice naveden je broj zaposlenih u javnom sektoru (Offentligt ansatte) u 1970. godini, kao i u 2013. i 2014.

U drugom retku tablice je naveden ukupan broj primatelja proračunskih transfera (koja krasna riječ Overførselsmodtagere) u istim godinama.

U trećem retku je, kao što vidimo, zbroj ovih prvih i ovih drugih.

U četvrtom retku se nalazi ukupan broj stanovništva starijeg od 18 godina (Befolkning: +18 årige) u odnosnim godinama.

I u zadnjem redu je udio ovih iz trećeg retka u ovima iz četvrtog retka, i ono što možemo vidjeti iz toga jest da je u 45 godina broj ljudi koji žive od države povećan s jedne trećine stanovništva na više od dvije trećine.

Ako gledamo kretanje apsolutnog broja ljudi koji žive na teret poreznih obveznika kroz vrijeme:

Usporedimo li njihovo kretanje s kretanjem zaposlenih u privatnom sektoru:

Znači, od 1970. do 2013., iako je broj stanovnika rastao, broj zaposlenih u privatnom sektoru se smanjivao po prosječnog godišnjoj stopi od 0,2%, dok se broj “zaposlenih” u državnom sektoru povećavao prosječno za 1,8% godišnje, a broj primatelja socijalnih transfera za 2,2% godišnje.

Oko 57% danskog BDP-a se odnosi na državnu potrošnju, imaju jednu od najskupljih birokracija na svijetu, stope poreza su također među najvišima na svijetu, ukupno porezno opterećenje je ogromno, itd.

No, ono što je najžalosnije od svega toga jest da je takva Danska, kažu, treća najslobodnija ekonomija u EU, te, zamalo u TOP 10 najslobodnijih ekonomija svijeta (navodno, imaju najfleksibilnije tržište rada u Europi i visok stupanj lakoće obavnjanja biznisa).

Jedino što može biti još žalosnije od toga je da vas netko pokušava uvjeriti da je Europa u neoliberalnom kapitalizmu.

Ups, kod nas postoje i takvi.