Nešto je trulo u državi Danskoj

Ne, ne mislim na Hamleta, nego mislim na uhljebe.

Ako kojim slučajem ne razumijete danski jezik, evo prilike da nešto naučite.

Bacimo pogled na sljedeću tablicu. Izvor je inače ovaj rad čiji je naslov 2,9 MILLIONER PERSONER ER ENTEN PÅ OVERFØRSELSINDKOMST ELLER OFFENTLIGT ANSAT, a što u slobodnom prijevodu znači 2,9 MILIJUNA LJUDI ŽIVI NA TROŠAK POREZNIH OBVEZNIKA (Danska ima ukupno oko 5,6 milijuna ljudi, uključujući djecu).

dan

U prvom retku tablice naveden je broj zaposlenih u javnom sektoru (Offentligt ansatte) u 1970. godini, kao i u 2013. i 2014.

U drugom retku tablice je naveden ukupan broj primatelja proračunskih transfera (koja krasna riječ Overførselsmodtagere) u istim godinama.

U trećem retku je, kao što vidimo, zbroj ovih prvih i ovih drugih.

U četvrtom retku se nalazi ukupan broj stanovništva starijeg od 18 godina (Befolkning: +18 årige) u odnosnim godinama.

I u zadnjem redu je udio ovih iz trećeg retka u ovima iz četvrtog retka, i ono što možemo vidjeti iz toga jest da je u 45 godina broj ljudi koji žive od države povećan s jedne trećine stanovništva na više od dvije trećine.

Ako gledamo kretanje apsolutnog broja ljudi koji žive na teret poreznih obveznika kroz vrijeme:

dan1

Usporedimo li njihovo kretanje s kretanjem zaposlenih u privatnom sektoru:

UntitledZnači, od 1970. do 2013., iako je broj stanovnika rastao, broj zaposlenih u privatnom sektoru se smanjivao po prosječnog godišnjoj stopi od 0,2%, dok se broj “zaposlenih” u državnom sektoru povećavao prosječno za 1,8% godišnje, a broj primatelja socijalnih transfera za 2,2% godišnje.

Oko 57% danskog BDP-a se odnosi na državnu potrošnju, imaju jednu od najskupljih birokracija na svijetu, stope poreza su također među najvišima na svijetu, ukupno porezno opterećenje je ogromno, itd.

No, ono što je najžalosnije od svega toga jest da je takva Danska, kažu, treća najslobodnija ekonomija u EU, te, zamalo u TOP 10 najslobodnijih ekonomija svijeta (navodno, imaju najfleksibilnije tržište rada u Europi i visok stupanj lakoće obavnjanja biznisa).

Jedino što može biti još žalosnije od toga je da vas netko pokušava uvjeriti da je Europa u neoliberalnom kapitalizmu.

Ups, kod nas postoje i takvi.

Oglasi

83 comments

  1. Ako pročitamo knjigu koja doduše nije neka visoka književnost ali jeste životopisan opis života u Danskoj sa strane naše perspektive:

    https://webknjizara.hr/index.php?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=258&vmcchk=1&option=com_virtuemart&Itemid=28

    I još malo o knjizi:

    http://www.jutarnji.hr/ne-zele-nenamjenske-kredite-i-ne-ljute-se-ako-ostanu-bez-posla–oni-su-s-drugog-planeta/1143394/

    Možemo primijetiti sljedeće:

    – Imaju najveće poreze na svijetu
    – Radne navike su im gore nego što su bile one u bivšoj Jugoslaviji
    – Djecu im zamalo prepuštaju na odgoj vukovima (što nije nužno loše) – ali čemu onda porezi?
    – Jedu sirovu hranu jer im je kuhana preskupa i jer su lijeni kuhati
    – Starci bježe iz zemlje jer ne mogu preživjeti od penzije
    – Međuljudski odnosi su praktički nepoznati pojam
    – Škrti su do bola, ali kada imaju priliku troše kao sumanuti i onda to skrivaju……

    Dakle očito je nešto jako trulo u državi Danskoj….

    Ali ipak oni NEMAJU nešto što mi imamo, pa uspijevaju ne propasti. NEMAJU političku petu kolonu udruženu sa mafijom na vrhu države koja desetljećima sistematski dislocira kapital i namjerno uništava i sve što bi čak i u ovakvim našim uvjetima nekako preživjelo.

    NEMAJU “pravosuđe” koje je najbitniji dio opstanka te mafije i koje sistematski štiti kriminal, počevši od glavnog državnog odvjetnika pa na niže….

    Kada bi Danci još i to imali, a uz takvu socijalnu državu kakvu sada imaju ne bi opstali niti 5 godina. OPET ZA RAZLIKU OD NAS.

    To je ujedno i odgovor na to što se kod nas mora prvo promijeniti da bi sve ostalo uopće dobilo ikakvu šansu…..

    Imali li netko tko smatra da bi javno i KRATKO suđenje, a potom stroga i pravična kazna za na primjer Premijera i cijelu vladu (i kao jasna opomena idućoj vladi) bila prestroga kazna za sve ono što su napravili ili nisu napravili? Mislim da dokaznog materijala ima i više nego dovoljno.

    I nije točno da to nije u skladu sa zakonom. Jer se zakon u IZNIMNIM okolnostima može donijeti sa RETROAKTIVNIM učincima. To je već predviđeno u sadašnjem zakonodavstvu kako bi se mogli maltretirati obični građani.

    Zašto to ne iskoristiti protiv političara za jednu izvanrednu okolnost kao što je UROTA I VELEIZDAJA? Mislim da od toga nema iznimnije okolnosti. Što Vi mislite?

    Sviđa mi se

    1. Europa je definitivno pod jakim socijalnim(socijalistickim) regulativama. Dovoljno je porazgovarati sa prosjecnim amerikancem koji je posjetio europu. Ili pogledati Dobro jutro Hrvatska i sto se uvjek istice kao “pozitivno”. Razne udruge uhljeba, zastita potrosaca kao da potrosac nema svoj mozak koji funkcionira, predlaganje da se poduzetnici prijavljuju drzavnim inspekcijama za bilo kakvu glupost a kad je o poduzetnistvu rijec onda ce naci mali obrt u kojem vlasnik rucno plete kosare ili nakit i to je tako slatko ali kad bi malo prosirio svoj biznis, otvorio proizvodne trake za izradu kosara ili nakit, stvorio nova radna mjesta, onda to vise ne bi bilo simpaticno i onda bi voditelji na TV bili zabrinuti za radnike na proizvidnoj traci.

      Sviđa mi se

      1. Ne samo to. Nego bi tražili da svaki model košare mora prije stavljanja u upotrebu imati certifikat pouzdanosti.

        Zatim bi tražili da se uvedu posebne sigurnosne mjere protiv zloupotrebe šiba. Jer se svaka šiba nažalost može upotrijebiti i za zlostavljanje djece. Stoga bi osobe koje rukuju šibama morale biti zavedene u registar osoba koje ne smiju raditi ili biti same sa djecom.

        Zatim bi se kod nabave svake pošiljke (vrbovih) šiba trebalo izdati uvjerenje o porijeklu tako da iste ne budu iz ugrožene Amazonske prašume (ako tamo uopće ima vrba).

        Najsigurnije je da onaj koji proizvodi košare ne smije sam dobavljati pruće, nego da kupuje samo od države licenciranog dobavljača….

        U proizvodnji je potrebno ispuniti posebne sigurnosne propise za koje je potrebno prethodno napraviti elaborat, i zatim proći dugotrajni postupak licenciranja.

        Potrebno je da obrt ima zaposlenu barem jednu osobu visoke stručne spreme sa diplomom “Diplomirani Inženjer za pletiva od specijalnih materijala”, sa barem 15 godina iskustva na sličnim poslovima.

        Ako se košare misle izvoziti uz certifikat pouzdanosti potrebno je ishoditi mišljenje SSNO iz Beograda (u duhu suradnje u “regionu”) da se takve košare ne mogu koristiti za prijenos ratnih potrepština uključno i hranu terorističkim skupinama.

        Isto tako ako se košare izvoze tamo gdje se prodaje droga (znači u cijelom svijetu), a droga se sasvim lijepo može nositi u košarama, potrebno je uključiti i tijela za suzbijanje opojnih droga. O švercu duhana i rizicima koje to nosi da ne govorim….

        S obzirom da usprkos fiskalnim blagajnama postoji opasnost da se košare prodaju za “keš”, potrebno je uz suradnju sa stranim partnerima uključiti u nadzor i ured za sprečavanje pranja novca.

        Mislim da u ovom trenutku nije potrebno zahtijevati ispunjavanje ISO protokola u proizvodnji, ali ako proizvodnja naraste preko 100 košara godišnje, tada bi i to trebalo zahtijevati.

        Međutim prije toga bi ipak trebalo osnovati vladinu agenciju za koordinaciju svih tih aktivnosti, jer dosta je bilo “divljeg zapada”.

        Reda mora biti, ali mislim da bi to bio dobar Business i da bi država od toga na kraju imala koristi.

        Liked by 1 person

        1. A sto ako se deklaracija odljepi od kosare zbog nezgodnog dizajna? Potrosac onda nece znati nista o kosari i postoji opasnost da je proba koristiti u svrhe za koje nije namijenjena kao npr. Letece sredstvo na relaciji Zagreb – Frankfurt, sredstvo za poliranje auta itd.

          Liked by 1 person

  2. Vidim propala Danska 🙂
    A kratka radna nedelja od 38h, a 5 nedelja godišnjeg i ostali socijalni benefiti nikom ništa.
    Dok u kapitalističkom Brazilu i Meksiku toga nema, ili Gruziji, Čileu:) Ajmo da okupiramo Skandinaviju jer ne vode neo-liberalnu ekononsku doktrinu koja je svuda propala i dala slabe rezultate.

    Sviđa mi se

    1. Bojim se da nisi shvatio. Skandinavci su imali dovoljno kapitalizma kroz povijest da bi si danas mogli “priuštiti” takve destruktivne politike, koje ipak plaćaju kroz niži standard i oportunitetni trošak.

      U dugom roku, ustrajanje na takvom sustavu ima i puno opasnije posljedice, npr: http://www.nytimes.com/2013/04/21/world/europe/danes-rethink-a-welfare-state-ample-to-a-fault.html?_r=0

      Skandinavci ne vode “neoliberalnu ekonomsku doktrinu”, ali u tome je i poanta teksta. Ne vodi je praktički nitko na svijetu, dapače, zar nije ironija onda da su te skandinavske zemlje redovito ocijenjene čak među ekonomski najslobodnijim (“nejneoliberalnijim”) državama, visokim porezima i socijali usprkos? To ti je samo pokazatelj koliko je zapadni svijet zaokrenuo put socijalizma. Pogledaj samo koliko se u zadnjih pola stoljeća povećao udio državne potrošnje, intervencionizma, socijalnih davanja, itd.

      A Čile je razvijenija zemlja Latinske Amerike, iako u zadnje vrijeme imaju skoro stalno socijaliste na vlasti, no ipak su pro-tržišne reforme imale nekakav utjecaj.

      Ti spominješ Brazil kao kapitalističku zemlju, dok su tamo marksisti na vlasti, i tamo traju prosvjedi liberala i konzervativaca protiv socijalističke vlade i državnog upravljanja ekonomijom:
      https://foreignpolicy.com/2015/03/16/greasing-the-path-to-dilma-rousseff-downfall-brazil-protests-petrobras/

      Sviđa mi se

  3. Par pitanja za libertarijance offtopic :

    1) Da li je Reganova ”trickle down” ekonomija ”prelivanje nadole” dala rezultate u periodu 1980-2008, i zašto su bogati posle tog eksperimenta postali još bogatiji, a do prelivanja nije došlo? Zar na tom utemeljenom empirijskom primeru cela libertarijanska ekonomska misao pada kao kula od karata?
    2)Zašto Čile sa tržišnim reformama u nazad skoro 50 godina nema jake rezultate? Da im nema bakra gde bi oni bili danas sa strogo fridmanovskim modelima?
    3)Da li je Singapur za libertarijance dobar primer slobodarskog društva gde ako te uhvate sa džointom ode glava, ili ako pljuneš na ulicu platiš ogromnu kaznu. Zašto je Singapur najskuplje mesto za život na svetu?
    4)Ako verujete u ekonomske slobode i povezujete ih sa standardom kako objašnjavate primer Mauricijusa koja je u Top 10 po ekon. slobodama?
    5)Kako Slovenija koja je sprovodila anti-liberalnu politiku stoji bolje od Čilea koji su u tržišnim reformama od 1970ih?
    6)Da li američke kompanije investiraju u zemlje trećeg sveta zbog toga što su te zemlje regulisane/sređene ili deregulisane?
    7)Zašto u Australiji koja ima minimum wage 16AU$ ima nezaposlenost 5,5% a libertarijanska je teza da je to pogubno? Primer Sijetla, Nemačke, Danske…
    8)Da li je nejednakost u prihodima dobra za ekonomiju ili ne?
    9)Zašto radnici u McDonaldsu nemaju 20$ satnicu kad bi to poskupelo burger za samo 10 centi, zašto se ”ne preliva na dole profit”?
    10)Da li poslove kreira 1% ili srednja klasa?

    Sviđa mi se

    1. Asked what she tought of Reagan, Ayn Rand replied: “I don’t think of him, and the more I see him the less I think of him.”

      Sviđa mi se

    2. 1) Prvo, ne postoji nešto kao “trickle down” ekonomija. Reagan je možda imao i nekih nazovimo “uspjeha”, ali sveukupno je bio zapravo veliko razočaranje, jer se nije baš držao slobodno-tržišnih principa. I ne znam o kakvim eksperimentima tu govoriš, a pogotovo ne što to ima veze s “libertarijanskom ekonomskom misli”. Trebaš biti precizniji.

      2) Čile je najrazvijenija država Latinske Amerike, a to što govoriš o “strogo friedmanovskim modelima” je najobičnija glupost, tako da sramotiš sam sebe sa svojim izjavama. Koliko si ti upoznat uopće s likom i djelom Miltona Friedmana, i po čemu si zaključio da Čile provodi takav model? Čile ima socijaliste na vlasti, Michelle Bachelet je u drugom svom mandatu.

      Da, u usporedbi s još radikalnijim kolektivistima u “susjedstvu” tipa Argentina, Venezuela, Bolivija, Brazil, i sl., Čile stvarno izgleda kao liberalna ekonomija, zato i jest najrazvijenija na tom kontinentu, ali u apsolutnom smislu je daleko od toga.

      Zašto si ne uzimeš kao primjer baš Argentinu, koja je nekad bilo vrlo “laissez-faire” orijentirana i bila jedna od 8 najbogatijih zemalja svijeta, dohodak po stanovniku bio gotovo jednak američkom, da bi danas, nakon raznoraznih kolektivističkih režima morali lažirati podatke o BDP-u i hiperinflaciji?

      Zašto si kao primjer “empirijskog eksperimenta” ne uzmeš Hong Kong, usporedbu istočnog i zapadnog bloka, Bocvane i Zimbabwea, Kinu nekad i danas, i sl?

      3) Singapur nije baš dobar primjer libertarijanskog društva, no ekonomski je jedna od najliberalnijih država svijeta. Singapur je možda najskuplje mjesto za život na svijetu, ali i jedna od najatraktivnijih emigrantskih destinacija za zaposlenje.

      “For high wage earners, Singapore presents one of the most attractive expat destinations in the world. According to the latest HSBC Expat Explorer survey, a whopping 45 percent of expats in Singapore earn over SGD 250,000 (around 200,000 USD) per annum (the global average is just 21 percent)”

      4) Mauricijus je najrazvijenija afrička država, uz Bocvanu (koja je ne tako davno bila među najsiromašnijim državama svijeta, prije nego su proveli neke tržišne reforme). Tako da bi ti to trebao biti kontra-primjer. Gotovo sve ostale afričke države su u samom dnu po ekonomskim slobodama.

      Zašto ne proučiš empirijski eksperiment između Bocvane i Zimbabwea pa pogledaš rezultate:
      http://www.cato.org/publications/commentary/botswana-zimbabwe-tale-two-countries

      5) Kao što rekoh, Čile nije u tržišnim reformama od 70-ih, Čile ima socijaliste na vlasti i to ne prvi put. Ako gledamo Sloveniju od 70-ih, onda je očito da je od 70-ih do danas i Slovenija imala “tržišne reforme”.
      Drugo, to što ti pokušavaš pokazati je cherry-picking. Ne možeš očekivati da će neka zemlja trećeg svijeta sutra odmah postati najbogatija ako pokrene tržišne reforme. Da bi došlo do rasta blagostanja, mora doći do akumulacije kapitala, a to se ne događa preko noći. Osim toga, ljudi trebaju biti sigurni da se radi o trajnim reformama, da postoji vladavina prava, itd. ne postoji neki čarobni štapić koji će zaostalu kolektivističku zabit pretvoriti u Novu Švicarsku.
      Međutim, ono što znamo je da će im s tržišnim reformama biti bolje nego bez njih, ceteris paribus. Empirijskih eksperimenata tu imaš koliko hoćeš.

      6) Kompanije investiraju tamo gdje očekuju viši povrat na kapital.

      7) Australija ima visoku minimalnu plaću i jedna je od najskupljih zemalja za život. Nije “libertarijanska teza” da je to pogubno, nego je to ekonomski zakon. I opet krive primjere navodiš, Danska nema minimalnu plaću, kao ni Austrija, Švedska, Norveška, Švicarska, Finska, Island, Lihtenštajn, itd. U Njemačkoj je tek nedavno uvedena. U europskim zemljama bez propisane minimalne plaće prosječna nezaposlenost je oko 5,5%, a nezaposlenih mladih 12%, dok je u onima s najvišom minimalnom plaćom (UK, Francuska, Belgija, Irska, Nizozemska, Španjolska, Portugal) prosječna nezaposlenost 11,2% a kod mladih 26%.

      Ovdje sam stavio nekoliko grafova na kojima se jasno vide učinci minimalne plaće po one najslabije kvalificirane: https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/04/12/gubljenje-tla/

      Pisao sam o tome i ovdje: https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/09/19/zakon-o-minimalcu-povecava-nezaposlenost/

      A imaš i masu empirijskih radova:
      http://www.nber.org/papers/w0846.pdf ;

      http://www.nber.org/papers/w12663.pdf ;

      http://www.cato.org/sites/cato.org/files/pubs/pdf/PA701.pdf ;

      http://consultingbyrpm.com/blog/2013/02/i-get-empirical-on-minimum-wage.html

      http://americanactionforum.org/research/how-minimum-wage-increased-unemployment-and-reduced-job-creation-in-2013 ;

      http://www.heritage.org/research/reports/2013/12/unprecedented-minimum-wage-hike-would-hurt-jobs-and-the-economy ;

      https://ideas.repec.org/p/pra/mprapa/25296.html ;

      http://economica.econo.unlp.edu.ar/documentos/20081127041822PM_Economica_538.pdf

      http://www.econlib.org/library/Enc1/MinimumWages.html

      http://townhall.com/columnists/walterewilliams/2013/02/27/inority-viewby-walter-e-williamsrelease-wednesday-february-27-2013-n1519819/page/full

      http://townhall.com/columnists/thomassowell/2013/09/17/minimum-wage-madness-n1701840/page/full

      Onda spominješ Seattle u kojem se sve više poslova zatvara nakon povećanja minimalca:
      http://www.westernjournalism.com/15-minimum-wage-looms-seattle-restaurants-close-doors/ ;
      https://shiftwa.org/more-seattle-restaurants-close-doors-as-15-minimum-wage-approaches/
      http://www.nfib.com/article/bnew-seattle-restaurants-closing-their-doors-ahead-of-minimum-wage-increase-68463/

      Ako je povećanje minimalnca dobra stvar, zašto ga ne povećati na 15 tisuća dolara?

      8) Nebitna je.

      9) Zašto bi imali 20$ satnicu? Očito njihova produktivnost nije tolika. I ti ne možeš znati koliko bi buger poskupio.

      Pokušaj razumjeti ovo: https://www.youtube.com/watch?v=Ct1Moeaa-W8

      10) Poslove kreira tržište.

      Sviđa mi se

  4. Baš sam pratio regionalnu libertarijansku scenu i ima tu mnogo nelogičnosti, nekako mi je to sve utopija. Primer, libertarijanci se zalažu za slobode, ajde, ali oni su protive da na primer radnici imaju slobodu da se organizuju u sindikate i tako se makar malo zaštite, dok preduzetnicima daju svu moguću slobodu da rade šta god žele. Kad poslodavac ne prijavi radnika, kad ne isplaćuje redovno plate, kad ne plaća prekovremeno šta je to nego ”laissez faire”tj. pustite ljude da rade i to se sve opravdava? I, onda odgovor pa ako je radniku loše nek’ nađe drugog poslodavca, on ima slobodu da dobrovoljno ode, a šta ako taj radnik izdržava porodicu, otplaćuje kredit pa zar on ne gubi slobodu? To je kao kad antilopa ima ”slobodu” da slobodno korača džunglom sa leopardima, gepardima, lavovima…nema tu slobode. Zašto ne bi svi bili slobodni pa da ne brinemo kad nam zatreba lekar, zašto mladi ne bi imali slobodu da im ne treba paprena školarina ako žele da studiraju? Kod jebenog Broza pre 50 godina običan čovek je imao sve to, zar nije smešno da je danas imati svoj stan nemoguća misao? Pa mi nazadujemo, na svim poljima, manje ljudi može da ode na more/zimovanje, da dobije stan kroz solidarnost, ima pun frižider, putuje, ima 5 nedelja odmora…Da, dobro živi 10% stanovništva ostatak krpi kraj s krajem. Uzmite Nemačku prava radnika na nivou automatski produktivnost raste. Ja sam za kapitalizam ali regulisan, ne divlji, gde i onaj koji prevrće burgere može da dobije svoj deo pa da ne prima food stamps ili neki drugi benefit od države. Srednja klasa je motor ekonomije oni stvaraju poslove, ali ako plate stagniraju a sirotinja postaje zavisna od države jer 1% izrabljuju radnike na duži tok tu nema sreće.

    Sviđa mi se

    1. Primer, libertarijanci se zalažu za slobode, ajde, ali oni su protive da na primer radnici imaju slobodu da se organizuju u sindikate

      Radnici moraju biti slobodni organizirati se u sindikate. Ono što ne bi smjeli jest pomoću nasilja pokušavati ostvarivati svoje interese.

      Kad poslodavac ne prijavi radnika, kad ne isplaćuje redovno plate, kad ne plaća prekovremeno šta je to nego ”laissez faire”tj. pustite ljude da rade i to se sve opravdava?

      Laissez-faire znači da je država minimalna i vrlo ograničena, da se ne miješa u ekonomiju. Ako netko ne poštuje ugovor (npr. poslodavac) onda je to ekvivalent pljački i treba odgovarati za to. Ne opravdava nitko neisplatu plaću, a što se tiče “prijavljivanja”, to bi trebao biti dogovor radnika i poslodavca.

      I, onda odgovor pa ako je radniku loše nek’ nađe drugog poslodavca, on ima slobodu da dobrovoljno ode, a šta ako taj radnik izdržava porodicu, otplaćuje kredit pa zar on ne gubi slobodu?

      Moraš shvatiti da su poslodavci oni koji štite radnike. Na slobodnom tržištu, gdje ima puno poslodavaca i gdje je konkurencija među njima, tu je niska nezaposlenost, i radnici imaju puno više izbora, pa lakše davaju otkaz i nalaze drugi posao.
      Upravo razlog zašto je danas ljudima u “regiji” teško otići dobrovoljno od poslodavca je to što nema veliki izbor drugih poslodavaca, nema puno poslova, a veliki je broj nezaposlenih kojima ih poslodavac može zamijeniti.

      Razmisli: https://www.youtube.com/watch?v=9431mgtp1co

      Zašto ne bi svi bili slobodni pa da ne brinemo kad nam zatreba lekar, zašto mladi ne bi imali slobodu da im ne treba paprena školarina ako žele da studiraju?

      Ne razumiješ. Freedom or free stuff. You can’t have both.

      Nije zdravstvo ni studiranje besplatno, netko ti to treba omogućiti, netko te treba liječiti i školovati te. A pretpostavljam da ne misliš valjda da bi doktori i profesori trebali volontirati.

      Kod jebenog Broza pre 50 godina običan čovek je imao sve to, zar nije smešno da je danas imati svoj stan nemoguća misao?

      To je jednostavno laž. Upravo zbog tih vremena bravarove diktature nam i jest tako loše još danas. Sustavno upropaštavanje ekonomije i uništavanje tolikih generacija.

      Pogledaj npr.
      http://katalaksija.com/2014/02/24/ekonomija-titove-jugoslavije-odlaganje-neminovnog-kraha/

      http://predragrajsic.blogspot.ca/2014/01/mit-o-zdravoj-jugoslovenskoj-ekonomiji.html

      http://www.fizzit.net/drustvo/povijest/4836-bolji-zivot-jugoslavija-u-brojkama

      https://usporedbe.wordpress.com/2012/01/07/tko-je-industrijalizirao-hrvatsku-i-kada/

      Pa mi nazadujemo, na svim poljima, manje ljudi može da ode na more/zimovanje, da dobije stan kroz solidarnost, ima pun frižider, putuje, ima 5 nedelja odmora…

      Ovo nije baš istina, bar ne za Hrvatsku, ali ti i dalje ne razumiješ da se mi nismo ni odmakli nešto previše od socijalizma. Uglavnom neke kozmetičke izmjene.

      Ja sam za kapitalizam ali regulisan, ne divlji, gde i onaj koji prevrće burgere može da dobije svoj deo pa da ne prima food stamps ili neki drugi benefit od države.

      Onaj koji prevrće burgere će dobiti svoj dio na slobodnom tržištu. Ti poslovi ionako nisu ni namijenjeni da budu nekome karijera, time se bave studenti i tinejdžeri za džeparac da steknu malo neke radne navike.

      Srednja klasa je motor ekonomije oni stvaraju poslove, ali ako plate stagniraju a sirotinja postaje zavisna od države jer 1% izrabljuju radnike na duži tok tu nema sreće.

      Realne plaće radnika ovise o njihovoj produktivnosti, a ona opet ovisi (između ostalog) i o akumulaciji kapitala. Izrabljivanje radnika nema veze s “divljim” kapitalizmom. Radnicima je bolje tamo gdje ima više konkurencije, više poslova i imaju veći izbor, a to će biti tamo gdje je tržište slobodnije, manje regulirano, porezi niži i manje petljanje države u ekonomiju.

      https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/11/06/izrabljivanje/

      Sviđa mi se

  5. Po meni poenta nije da ‘minimum wage” bude tako prejedan pogotovo za nekog ko živi u skupom Njujorku ili Los Anđelesu ako to nije dovoljno za život? Ljudi su izračunali da radnici u McDonaldsu mogu da imaju komotno 30$/h uz neznantno povećanje cene hrane po restoranima pa se sad bore za 15$ ni to ne mogu da dobiju. I onda država mora da socijalizuje njihovu politiku kroz federalne programe jer očigledno je da sa minimalcem u USA ne možeš da preživiš jer su korporacije bahate. Verovatno znaš za ”Reaganomics” tj. ”supply- side ekonomiju, smanjio je gomilu poreza:” federal income tax”, ”capital gains tax”, forsirao je smanjenje regulacija..libertarijanci se zalažu da se maksimalno olakša 1% pa će posle svi profitirati, očigledno je da ta ekonomska politika nije donela rezultate. Zar čikaška škola nije sprovela fridmanovske ideje, ako je Čileu dobro posle tržišnih reformi zašto ljudi glasaji za socijaliste? Poenta da ne postoji nijedna država koja počiva na strogo libertarijanskim modelom pa samo može da se komentariše šta bi bilo kad bi bilo. Šta misliš da li bi ljudi prihvatili tu ideju da se : privatizuju; sve državne firme, putevi,železnice, šume, banje, hoteli, da se ukinu carine, privatizuju fakulteti, zdravstvo, školstvo, ukinu subvencije, i svi socijalni programi…ta stranka ne bi dobila ni 1% to ljudi ne žele, ni na Balkanu ni na Zapadu to je činjenica. Valjda je to demokratija.

    Sviđa mi se

    1. Po meni poenta nije da ‘minimum wage” bude tako prejedan pogotovo za nekog ko živi u skupom Njujorku ili Los Anđelesu ako to nije dovoljno za život?

      Zašto ne pročitaš radove i statistike koje sam ti dao? Ovako se besmisleno ponavljaš. Povećanje minimalca šteti najviše onim najsiromašnijim i najslabije kvalificiranim radnicima.

      Ljudi su izračunali da radnici u McDonaldsu mogu da imaju komotno 30$/h uz neznantno povećanje cene hrane po restoranima pa se sad bore za 15$ ni to ne mogu da dobiju

      Visinu plaće određuje tržište, ako radnici nisu toliko produktivni da imaju 15 dolara po satu, onda nisu. A kakve bi bile cijene hrane u restoranima da ima se udupla plaća, to ne možemo znati, ali vidimo da se restorani zatvaraju kad im se tako povećaju troškovi. Da je istina da su ti radnici toliko produktivniji, našli bi bolje plaćeni posao negdje drugo.

      I onda država mora da socijalizuje njihovu politiku kroz federalne programe jer očigledno je da sa minimalcem u USA ne možeš da preživiš jer su korporacije bahate.

      Korporacije u USA su bahate, a radnici u USA imaju skoro najviše plaće u svijetu. Bravo, bravo. S minimalcem u USA se ne može preživjeti, a tamo preko 95% ljudi živi bolje nego netko tko radi ovdje za prosječnu hrvatsku plaću. Pa je li ti čuješ sebe što govoriš?

      Verovatno znaš za ”Reaganomics” tj. ”supply- side ekonomiju

      Čini mi se da ti baš ne znaš. Prouči to malo bolje.

      libertarijanci se zalažu da se maksimalno olakša 1% pa će posle svi profitirati, očigledno je da ta ekonomska politika nije donela rezultate

      Libertarijanci se zalažu za slobodu od prisile, što bi olakšalo posao svima, i očigledno je da slobodno-tržišna ekonomska politika donosi izvanredne rezultate. U kojim zemljama se bolje živi, onima s više tržišta ili onima s manje?

      Poenta da ne postoji nijedna država koja počiva na strogo libertarijanskim modelom pa samo može da se komentariše šta bi bilo kad bi bilo

      Ne postoji, i evo komentiramo.

      Šta misliš da li bi ljudi prihvatili tu ideju da se : privatizuju; sve državne firme, putevi,železnice, šume, banje, hoteli, da se ukinu carine, privatizuju fakulteti, zdravstvo, školstvo, ukinu subvencije, i svi socijalni programi…ta stranka ne bi dobila ni 1% to ljudi ne žele, ni na Balkanu ni na Zapadu to je činjenica. Valjda je to demokratija.

      Točno, većina ljudi ne bi odabralo tu ideju, pogotovo u zemlji poput Hrvatske gdje još toliko dominira socijalistički mentalitet, ali ovdje ne pričamo o tome koje ideje bi ljudi prihvatili.

      Sviđa mi se

    2. Ljudi su izračunali da radnici u McDonaldsu mogu da imaju komotno 30$/h uz neznantno povećanje cene hrane po restoranima pa se sad bore za 15$ ni to ne mogu da dobiju.

      Odlično!

      Sada ti ljudi koji su napravili izračune mogu otvoriti svoj lanac brze hrane i u njemu davati tim radnicima plaču od 30$/h uz neznatno povećanje cijene hrane. Možda bi im mogli davati plaču od 20$/h uz nižu cijenu hrane i još bi i zaradili. Radnici bi imali veću plaču, kupci bi imali jeftiniju hranu, a ovi sposobni ljudi koji su računali bi bili nagrađeni za svoj trud i brigu za radnike.

      Sve što je potrebno je malo dobre volje da se sa vlastitim kurcem lupi po gloginjama. Jednostavno, zar ne?

      Sviđa mi se

    3. Za sto bi se radnici borili kad im poduzetnik ne bi stvorio radno mjesto? To je ta ogromna razlika koju socijalisti nikako ne zele shvatiti. Onaj koji iz nicega stvori radno mjesto valjda zasluzuje malo postovanja a onaj koji dobije mogucnost zaradjivati na tom radnom mjestu valjda duguje malo zahvalnosti.

      Sviđa mi se

      1. Socijalista i zahvalnost “klasnom neprijatelju” ?? 🙂

        Nažalost ima mnogo ljudi kojima ionako nije do rasprave radi saznanja i sukoba argumenata radi učenja. Niti imaju kapacitete za to…..

        Oni kad se raspravljaju samo iznose svoje zabetonirano stajalište, a kad se sukobljavaju čine to radi sukoba sa svojim neistomišljenicima.

        Činjenica je da libertarijanska scena ne daje konačne odgovore. Činjenica je da nije riječ o zapakiranom političkom programu. Činjenica je da su neke stvari utopističke. Sve su to činjenice.

        Ali osnovnu činjenicu koja je zajednička SVIM libertarijanskim autorima, a ta je da SVI do jednoga zagovaraju TEMELJNO NAČELO dobrovoljne suradnje, bez nasilja države ili bilo koga, neki uporno uspijevaju zaobići ili zanemariti.

        A ti i takvi istovremeno nemaju baš nikakav problem ZAHTIJEVATI nekakva svoja “prava” na račun nekoga drugoga. Dakle za sebe zahtijevati takva prava koja bi silom (države) oduzeli drugima. Naprosto fantastičan mentalni sklop. (ali ne u pozitivnom smislu)

        Marko je jedan od tih likova. Nakon što mu se na sva njegova “pitanja” suvislo odgovori, pri čemu neće shvatiti niti 10% od onoga što mu je rečeno, on će pitati “Zašto su libertarijanci protiv liberalizacije graničnih prelaza”? Ili će pitati a zašto Vi ne podržavate bjelorepe vjeverice?

        Uopće nije bitno, samo da u svojoj glavi diskreditira sugovornika. Dovoljno puta već viđeno.

        Dovoljan dokaz je to što valjda 90% tih sugovornika i dalje “misli” da libertarijanci podržavaju korporatizam time što se zalažu za slobodno tržište ?!?!?!?!?

        Iako je beskrajno puta jasno rečeno (dapače nacrtano) kako isti nedvosmisleno svrstavaju u modernu varijantu socijalizma-fašizma. Nevjerojatna je ta potreba za negiranjem očitoga. Baš onako kako socijalisti (svih boja) najviše vole.

        Sviđa mi se

  6. Zašto su libertarijanci protiv liberalizacije graničnih prelaza? Da lepo pustimo pola Južne Amerike da ode bez problema u Severnu Ameriku da radi pa da vidimo šta će se desiti?
    Zar to nije malo licemerno, to sam primetio, zar to nije nekakvo slobodno tržište? To kad bi se dozvolilo tj. liberalizacija graničnih prelaza ceo razvijeni svet bi propao u kratkom roku. Regulacija graničnih prelaza štiti jednu državu/poslove i stanovništvo te države. Zar je vozač autobusa iz Osla 20x produktivniji od vozača iz nekog grada iz Afrike pa ima 20x veću platu, ne nego njegovo država njega štiti kroz regulaciju graničnih prelaza.

    Sviđa mi se

    1. Ne znam što ti znači “liberalizacija graničnih prelaza”, samo znam da ne možeš imati istovremeno otvorene granice i welfare state. Možda vozač autobusa iz Osla nije 20x produktivniji od vozača iz Afrike, ali ljudi oko njega jesu kojima trebaju njegove usluge, pa su ga voljni plaćati toliko više.

      Sviđa mi se

      1. osim što Marko ne razumije baš najbolje o čemu priča, vidim ne razumije se baš niti u ekonomiju.
        Evo Marko besplatna škola. ako te muči zašto okretač burgera u zurichu zarađuje duplo o okretača burgera u recimo mexicu pa misliš da su to urote čikaške škole. evo

        http://en.wikipedia.org/wiki/Balassa-Samuelson_effect

        The effect in more detail[edit]

        A typical discussion of this argument would include the following features:
        Workers in some countries have higher productivity than in others. This is the ultimate source of the income differential. (Also expressed as productivity growth.)
        Certain labour-intensive jobs are less responsive to productivity innovations than others. For instance, a highly skilled Zurich burger flipper is no more productive than his Moscow counterpart (in burger/hour) but these jobs are services which must be performed locally.
        The fixed-productivity sectors are also the ones producing non-transportable goods (for instance haircuts) – this must be the case or the labour intensive work would have been off-shored.
        To equalize local wage levels with the (highly productive) Zurich engineers, McDonalds Zurich employees must be paid more than McDonalds Moscow employees, even though the burger production rate per employee is an international constant.

        Sviđa mi se

  7. Amerikanci i njihove plate stagniraju. Prema istrživanju WSL/Strategic Retail 90% Amerikanca kaže da prosečnoj američkoj porodici treba 150.000$ godišnje da bi preživela kako bi im ta
    količina novca bila dovoljna da zadovolje
    osnovne životne potrebe, da si priušti nekakvo
    sitno zadovoljstvo i nešto uštedi. A 52% je izjavilo da jedva preživljava, a prosečan prihod domaćinstva je 50.000$ – zdravstveno osiguranje dolazimo do 40.000$ neto/3.300$ mesečno, međutim 50% američkih domaćinstava zarađuje manje od 3k$, srednja klasa odumire zadnjih 30 godina. A 40% Amerikanaca će raditi do smrti bez penzije, 50% ljudi u starosti od 25-75 nije sigurno da će uspeti da uštedi za penzije. Uspeh?

    Sviđa mi se

    1. prosečnoj američkoj porodici treba 150.000$ godišnje da bi preživela kako bi im ta količina novca bila dovoljna da zadovolje osnovne životne potrebe

      I ti stvarno vjeruješ tome? Hoćeš mi reći da se s ispod 12000 dolara (što je preko 80 tisuća kuna) mjesečno ne može preživjeti? Pa što misliš kome prodavaš maglu? Kako onda objašnjavaš da milijuni ljudi iz drugih zemalja godišnje pokušavaju ilegalno ući u SAD? Po tvojoj teoriji Amerikanci bi trebali bježati iz SAD trbuhom za kruhom negdje vanka.

      I zašto ne napišeš koliko su Amerikanci zaglibili u socijalizam?
      Pročitaj ova dva posta bar:
      https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/10/11/socijalisticke-americke-drzave/

      https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/04/12/gubljenje-tla/

      Sviđa mi se

      1. Ma pusti ga. On ne razumije da u te “osnovne životne potrebe” koje je moguće pokriti sa 150.000 $ ulazi sljedeće:

        – Kredit za kuću sa tri spavaće sobe i tri kupaone
        – Dva automobila
        – Troškovi za troje djece (ipak nešto “malo” veći standard nego onaj u RH)
        – Privatno osiguranje (zdravstveno koje uključuje i stomatologa)
        – Privatno osiguranje (nesreća, bolest, …)
        – Još puno, puno toga

        Drug-gospodin ne shvaća da sa u USA možeš kupiti 3 LITRE benzina za cijenu JEDNE u RH
        Drug-gospodin ne shvaća da sa u USA možeš na rasprodaji kupiti KVALITETNE stvari za 1/3 cijene, ako samo malo pričekaš, planiraš i paziš (dakle ako nisi budala)
        Drug-gospodin ne shvaća da se u USA za dolar može kupiti puno više nego u RH.

        Drug-gospodin nema pojma, ali zato uporno propagira socijalizam. Jer je to očito njegov partijski zadatak. Drugo, uostalom i ne zna raditi.

        Uostalom Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska (na tome drugovi naporno “rade”)

        Sviđa mi se

  8. @ yodin svjedok

    Poslodavci ne kreiraju poslove već to radi tražnja. Nema napretka bez srednje klase, a srednja klasa je motor ekonomije. Kada poslodavac zapošljava nove radnike? Kada ljudi kupuju njegove proizvode i usluge tj. skoči tražnja. Poslodavcima trebaju ljudi koji mogu da kupuju, ne trebaju im socijalni slučajevi. Nick Hanauer milijarder, jedini govori zdravorazumski o ekonomiji koju posmatra kao jedan ekosistem, sve mora da bude u balansu. Zbog toga ne vidim poentu i forsiranju stranih investicija na ovim prostorima, em dobijaju subvencije i postaju nelojalna konkurencija domaćim firmama, em plaćaju radnika 250€ koji kad plati račune može da se slika, a kad kupi nešto to je gomila uvozne robe a novac odlazi preko. Tu nema razvoja, to je zatvoren krug siromaštva, nema tu potrošnje, a kad nema potrošnje nema ni proizvodnje, pa nema ni punjenja budžeta. I poslodavci nikako da ukapiraju da mora da postoji nekakv red da je siva ekonomija loša, neizdavanje fiskalnih računa isto. Novac mora da uđe u sistem. Jedino tako svima može da bude dobro.

    Sviđa mi se

    1. Poslodavci ne kreiraju poslove već to radi tražnja. Nema napretka bez srednje klase, a srednja klasa je motor ekonomije.

      Ma da, a kako nastaje srednja klasa, tj. odakle ta potražnja?

      Nick Hanauer milijarder, jedini govori zdravorazumski o ekonomiji koju posmatra kao jedan ekosistem, sve mora da bude u balansu.

      Hanauer nema pojma što govori, tj. možda on i ima pojma nešto, ali je profesionalni prodavač magle.
      Pogledaj: https://www.youtube.com/watch?v=aZ4ErpJTb6c

      Zbog toga ne vidim poentu i forsiranju stranih investicija na ovim prostorima,

      Bez investicija nema ni gospodarskog rasta, jednostavno. Investicije povećavaju zaposlenost, dolazi do povećanja dohotka i plaća, veća akumulacija kapitala, što vodi većoj produktivnosti, itd.

      em dobijaju subvencije i postaju nelojalna konkurencija domaćim firmama, em plaćaju radnika 250€ koji kad plati račune može da se slika, a kad kupi nešto to je gomila uvozne robe a novac odlazi preko

      Subvencije treba ukinuti svima, to svakako, a što znači “nelojalna konkurencija”, nemam pojma.

      Plaće radnika će biti više, što bude više investitora i investicija. Kako ne razumiješ to?

      Tu nema razvoja, to je zatvoren krug siromaštva, nema tu potrošnje, a kad nema potrošnje nema ni proizvodnje, pa nema ni punjenja budžeta

      To je potpuno pogrešno, upravo investicije dovode do razvoja i zapošljavanja, porasta životnog standarda, pa pogledaj svijet oko sebe. Pogledaj kako su se istočno azijske zemlje razvile zadnjih desetljeća. Kako zamišljaš da će biti potrošnje ako nema investiranja?

      I poslodavci nikako da ukapiraju da mora da postoji nekakv red da je siva ekonomija loša, neizdavanje fiskalnih računa isto.

      Opet si potpuno u krivu. Nema ništa loše sa sivom ekonomijom, ljudi se upuštaju u sivu ekonomiju kada zbog restriktivnih državnih nameta i barijera ne mogu svoj posao obavljati “legalno”. Pročitaj: http://predragrajsic.blogspot.com/2013/02/pet-zabluda-o-radu-na-crno.html

      Ista stvar je i s izdavanjem računa. Nije svrha ekonomije platiti porez državi. Što su porezi veći, ljudi imaju veći incentive da ih izbjegavaju, kada bi svatko prijavio i platio svaki porez, imali bismo puno goru situaciju, manje poslodavaca i manje radnih mjesta, niže plaće, viša nezaposlenost.

      Sviđa mi se

  9. Ogroman rast u SAD u 19. veku nije imao ništa sa slobodnim tržištem i neregulisanom ekonomijom. Od 1830 do početka WW2 SAD je bila najprotekcionističkija ekonomija na svetu, ne samo SAD već svaka industrijska država je baš sa državnim intervencijama, regulacijom i protekcionzmom neverovatno napredovala. Amerikanci nemaju najviši standard života već je to Norveška, država sa velikom državnom potrošnjom i socijalnim davanjima, a SAD je danas zemlja sa najvišom nejednakošću u prihodima u razvijenom svetu, sa 46 miliona ljudi koji živi u siromaštvu, sa FEMA kampovima, gde 50% populacije zavisi od državnih benefit programa.

    Sviđa mi se

    1. Ogroman rast u SAD u 19. veku nije imao ništa sa slobodnim tržištem i neregulisanom ekonomijom. Od 1830 do početka WW2 SAD je bila najprotekcionističkija ekonomija na svetu, ne samo SAD već svaka industrijska država je baš sa državnim intervencijama, regulacijom i protekcionzmom neverovatno napredovala

      Niti jedna država nikad u povijesti se nije razvila zbog protekcionizma, nego isključivo usprkos protekcionizmu. Protekcionističke politike štete gospodarskom rastu i razvoju, to su osnovne ekonomske zakonitosti. Prouči malo zakon komparativnih prednosti.
      Pogledaj npr. ovdje: https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/09/25/komparativne-prednosti-i-protekcionizam/

      i ovdje: https://usporedbe.wordpress.com/2011/09/27/metoda-pomicnih-granica-i-njena-primjena-u-peradarstvu/

      SAD su se razvile zbog vrlo ograničene vlasti, i relativno slobodnog tržišta u to vrijeme. Do početka 20. stoljeća udio državne potrošnje u BDP-u je bio oko 5%, a poreza na dohodak nije ni bilo do 1913.

      Amerikanci nemaju najviši standard života već je to Norveška, država sa velikom državnom potrošnjom i socijalnim davanjima

      Norvežani imaju naftu, a još važnije imali su prilično dug period u povijesti relativno slobodno tržište, kada su akumulirali dovoljno kapitala i obogatili se, a visoka socijalna davanja ih sprečavaju da budu još razvijeniji. A još veću razinu državne potrošnje od njih imaju i Hrvatska, Srbija, BiH, Grčka, Slovenija, Mađarska, Portugal, Cipar, Ukrajina, i mnogi drugi, pa zašto onda oni nisu toliko razvijeni?
      Zapravo, Norveška je u relativnim terminima još i pri vrhu ekonomski slobodnih zemalja.
      O skandinavskim zemljama sam isto pisao: https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/10/04/mit-o-uspjesima-skandinavskog-socijalizma/

      A imaš i ovdje nešto: http://www.theguardian.com/world/2014/jan/27/scandinavian-miracle-brutal-truth-denmark-norway-sweden

      SAD je danas zemlja sa najvišom nejednakošću u prihodima u razvijenom svetu, sa 46 miliona ljudi koji živi u siromaštvu, sa FEMA kampovima, gde 50% populacije zavisi od državnih benefit programa

      Istina je da skoro polovica stanovništva prima državna transferna plaćanja, što ti pokazuje kako su Amerikanci zaglibili u socijalizam.

      A to kako 46 milijuna Amerikanaca živi u “siromaštvu” može biti točno samo ako “siromaštvo” definiraš onako slično kao u tvom gornjem komentaru po kojem obitelj s manje od 13 tisuća dolara mjesečno ne može preživjeti.
      Pa od tih “siromašnih”, oko polovica su vlasnici svojih domova, 90% ih ima kablovsku ili satelitsku TV, računalo, mikrovalnu pećnicu, klima uređaj, smartphone, itd.
      Pogledaj ovdje podatke za 2005. godinu: http://www.heritage.org/research/reports/2011/07/what-is-poverty

      Danas su svi ti brojevi znatno viši. I ti to nazivaš “siromaštvom”?

      Sviđa mi se

  10. Heritidž fondacija i lista ekonomskih sloboda rangira Čile, Mauricijus, Estoniju u prvih 10, a mnogo lošije rangirane od njih su; Nemačka, Holandija, Finska, Belgija? Pa onda paradoks Bocvana 36.na listi a Belgija 40.? I onda Kipar bolje rangiran od Španije na listi? Kako sad da ekonomske slobode povežem sa standardom života. Ima mi tu nelogičnosti čak i ako upoređujem samo evropske zemlje. A Belorusija na dnu liste a ljudi guraju solidno ako uzmemo ukupnu ekonomiju, BDP po glavi stanovnika…Pa ako je razlika između Čilea i Argentine 7. vs 169. zar ne bi Čile trebao da ima 10 puta jače ekonomske performanse? I onda Slovenija 88. na listi? Ekonomske slobode na kraju nisu ni toliko bitne. Ako je Norveška bogata naftom onda je i Čile bakrom, zar ne?

    Sviđa mi se

    1. Heritidž fondacija i lista ekonomskih sloboda rangira Čile, Mauricijus, Estoniju u prvih 10, a mnogo lošije rangirane od njih su; Nemačka, Holandija, Finska, Belgija?

      Tako je. Čile je najbogatija latinoamerička zemlja, Mauricijus je najbogatija afrička zemlja (uz Bocvanu i Gabon), Estonija je najuspješnija tranzicijska zemlja istočne Europe. Što je tu nelogično? Njemačka, Nizozemska i Finska su lošije rangirane (ali ne baš “mnogo lošije”), jer su to zemlje koje su se obogatile već davno i akumulirale ogroman kapital, prije više od 50 godina, a to su ostvarilo zato što su u povijesti imale relativno liberalnu ekonomiju. Pa si onda danas mogu “priuštiti” takvu rastrošnost, ali to plaćaju kroz niži standard i oportunitetni trošak. Sve ti je to već odgovoreno.

      Pa onda paradoks Bocvana 36.na listi a Belgija 40.? I onda Kipar bolje rangiran od Španije na listi? Kako sad da ekonomske slobode povežem sa standardom života

      Da, Bocvana je jedna od ekonomski najslobodnijih i najrazvijenijih afričkih zemalja, dok je prije par desetljeća bila jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Već sam ti dao link na tu temu a ti nisi ni pogledao nego se opet ponavljaš: http://www.cato.org/publications/commentary/botswana-zimbabwe-tale-two-countries

      Usporedi Bocvanu i Rodeziju/Zimbabwe onda i danas, pa promisli što je uzrok čemu.

      Da, Belgija je danas rastrošna kvazi-socijalistička zemlja, no nije zbog toga razvijena, nije se obogatila socijalizmom, nego su se obogatili dok su imali slobodnije tržište i manje intervencionizma.
      Pogledaj ovdje kakva je državna potrošnja i socijala bila nekad: https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/04/12/gubljenje-tla/
      A slična stvar sa Španjolskom, da, oni su danas vrlo neslobodni i zato i imaju nezaposlenost od preko 20% i sve lošije žive.

      A Belorusija na dnu liste a ljudi guraju solidno ako uzmemo ukupnu ekonomiju, BDP po glavi stanovnika

      Bjelorusija je komunistička zemlja, stoga im mjera BDP-a ima i manje smisla. Što je veaća državna potrošnja, to je BDP manje pouzdana mjera: http://www.econlib.org/library/Columns/y2010/HendersonGDP.html#
      A i po tome stoji lošije od Hrvatske, Rumunjske i Kazahstana, stoga ne znam kako je onda to Bjelorusima “solidno”, dok jadni Amerikanci jedva preživljavanju (po tebi).

      Pa ako je razlika između Čilea i Argentine 7. vs 169. zar ne bi Čile trebao da ima 10 puta jače ekonomske performanse?

      Ne razumiješ i ne čitaš uopće što ti se govori. Shvaćaš li ti da je Argentina nekad bila 8. najbogatija zemlja na svijetu, nacionalni dohodak po stanovniku je iznosio oko 85% dohotka SAD-a po stanovniku, ta je država početkom 20. stoljeća u vrijeme dok su imali još nekakav liberalni kapitalizam još bila razvijenija od Francuske, Njemačke, Italije i Japana, da bi danas bila na razini Hrvatske i to još s lažiranim statistikama od BDP-u i inflaciji. Kako je moguće da se jedna zemlja ekonomski tako srozala? Pa upravo zato što su imali čitav niz raznih kolektivističkih režima i postali iznimno neslobodna i represivna ekonomija. Kako ne razumiješ da je ekonomija dinamički proces, trebaš gledati trendove što se događa.

      Ekonomske slobode na kraju nisu ni toliko bitne. Ako je Norveška bogata naftom onda je i Čile bakrom, zar ne?

      Ekonomske slobode u iznimno bitne, zapravo su najbitnije! Ekonomske slobode vode k razvoju i prosperitetu, najrazvijenije zemlje svijeta su se razvile zbog ekonomskih sloboda, dok su one represivne ostale nerazvijene. Zar ti ne vidiš razliku u ekonomijama Kine i Indija danas u odnosu na njihovo socijalističko razdoblje? Zar ti stvarno nisi u stanju razumjeti razlike u performansama zemalja zapadnog i istočnog bloka? Zar ti usporedba npr. Čilea i Venezuele, ili Bocvane i Rodezije, ili Južne i Sjeverne Koreje ne znači ništa?

      Ako je Norveška bogata naftom onda je i Čile bakrom, zar ne?

      Svaka je zemlja bogata “nečim”, na kraju krajeva i svatko ima komparativnu prednost u nečemu. Hrvatska je bogata prekrasnom obalom, pa eto, nismo još razvijeni ko Norveška, niti ćemo ikad biti blizu tome dok imamo socijaliste na vlasti. Venezuela je naftom najbogatija zemlja na svijetu, bogata je i ugljenom, pa ljudi svejedno nemaju toalet papira, stalno nestašice mesa, mlijeka, žitarica, brašna, šećera, pelena, čega sve ne.

      Sviđa mi se

  11. Nama zapadnjaci samo podmeću ideje kako da se razvijamo i šta da radino, a oni rade sve suprotno. Kina se nije razvila kroz slobodno tržište, čak su i blokirali sve delatnosti/investicije i kapital koji niie mogao da razvije zemlju a to su; maloprodaja, telekomunikacije ili finansije
    (samo 3% bankarskog sektora drže stranci;
    kako kažu Kinezi ”Mi i sami znamo da našim
    ljudima pozajmljujemo novac”). Kina ima ogromno tržište i automatski ekonomiju obima, jaku državu/oružanu silu, a od Zapada samo gledaju da uzmu naprednu tehnologiju (to je radio SSSR, kao i
    Francuska i Nemačka tokom 18 i 19.veka, a
    ekonomska špijunaža cveta širom sveta i
    danas). Pored toga, spremnost i sposobnost
    da se štedi preko dve petine nacionalnog
    dohotka, odnosno da se investira duplo više
    nego što je svetski prosek pokazuje
    neverovatnu mogućnost odricanja kineskog
    naroda zarad budućnosti (kineske projekcije
    su da će ta zemlja biti svetski hegemon
    2049).

    Sviđa mi se

    1. Nama zapadnjaci samo podmeću ideje kako da se razvijamo i šta da radino, a oni rade sve suprotno.

      Ne podmeću nama zapadnjaci ništa. Zapadnjaci su zadnjih nekoliko desetljeća uglavnom zagrezili u etatizam/kvazi-socijalizam, što ti treba biti jasno. A “mi” iz tog etatizma/socijalizma nismo zapravo nikad ni izašli.

      Kina se nije razvila kroz slobodno tržište

      Kina se razvila kroz liberalizaciju tržišta, to je bila potpuno komunistička zemlja s gotovo potpunim državnim vlasništvom i planskom ekonomijom koja se u zadnjih dvadesetak godina prilično liberalizirala i otvorila stranim ulaganjima, pa je zato danas toliko razvijenija nego prije, stanovništvo je drastično bogatije i perpektivnije. Upravo je Kina vrlo tužna priča, s obzirom da su Kinezi svugdje gdje su otišli vrlo brzo napredovali, osim kod sebe doma.

      Kad smo već kod toga, zašto ne usporediš NR Kinu i Hong Kong ili Tajvan? Kako to da se u Hong Kongu živi toliko boljim standardom i toliko su veće plaće i gospodarski razvoj nego u samoj Kini?

      Kina ima ogromno tržište i automatski ekonomiju obima, jaku državu/oružanu silu

      Sve je to Kina imala i 1970.-e pa su umirali od gladi. Nema veze veličina stanovništva s razvojem ekonomije neke zemlje.

      Pored toga, spremnost i sposobnost da se štedi preko dve petine nacionalnog dohotka, odnosno da se investira duplo više nego što je svetski prosek pokazuje neverovatnu mogućnost odricanja kineskog naroda zarad budućnosti

      Znači, shvatio si značaj štednje i investiranja za ekonomski prosperitet?

      Sviđa mi se

  12. Estonija je kao dobar primer uspelih tržišnih reformi? Samo 2006.godine dve godine posle ulaska u EU Estoniju je napustilo 6% stanovništva, pa onda u periodu ulaska do krize nezaposlenost im je skočila sa 9,6 % na 12,5% + bežanje iz države najviše u VB, Irsku, Finsku i uglavnom su radili u uslužnim delatnostima, preko 50% emigranata je bilo uzrasta 24-31g, a razlog je većina navela socijalne probleme. Rast siromaštva u Estoniji 2003. 5% na 17,5% 2010, znači više nego 3 puta. Samo u Helsinkiju živi 50k Estonaca.

    Sviđa mi se

    1. Estonija je kao dobar primer uspelih tržišnih reformi?

      Najuspješnija je zemlja tranzicije, imaš li neki bolji primjer? Jedino možda Češka. Estonski BDP po stanovniku je početkom devedesetih bio prilično manji od hrvatskog, mađarskog, poljskog, pa je danas viši, a o usporedbi s npr. Srbijom ili BiH da ne govorim. Od svih zemalja tranzicije danas Estonija ima najnižu nezaposlenost, s izuzetkom Češke (koja je opet imala tržišne reforme i danas spada među relativno slobodnije ekonomije), a prosječna neto plaća mjesečno je oko 830 eura, što je za oko 100 eura više od Hrvatske i Poljske, 130 eura više od Slovačke, 70 eura više od Češke, 320 eura više od Rusije, 310 eura više od Mađarske, 280 eura više od Litve, 470 eura više od Srbije, 400 eura više od Rumunjske, 480 eura više od Bjelorusije, 290 eura više od Turske.

      Također, javni dug Estonije iznosi 10% BDP-a, usporedi to s Grčkom (177%), Španjolskom (94%), Italijom (oko 133%), Srbijom (72%), Hrvatskom (oko 80%), Mađarskom (oko 80%), Slovenijom (oko 72%), Češkom (46%), Poljskom (57%), Litvom (40%), itd.

      Samo 2006.godine dve godine posle ulaska u EU Estoniju je napustilo 6% stanovništva

      Ovo je najobičnija laž, bar provjeri ovako neki podatak prije nego ga ovako izbaciš. Estonija ima 1,3 milijuna ljudi, a 6% od toga iznosi 78 tisuća, koliko ti tvrdiš da je napustilo Estoniju 2006. godine.

      Ipak, stvarnost kaže da je 2006. godine Estoniju napustilo 5537 ljudi (to je oko 0,4% stanovništva, tj. oko 15 puta manje nego ti tvrdiš), dok je u Estoniju imigriralo 2234, dakle, neto emigracija je bila 3293 stanovnika, i da, to je bila najgora godina prije krize. A ni u najgoroj kriznoj godini, u 2011. neto emigracija nije bila viša 2505 ljudi. Najveći broj estonskih imigranata su low-skilled mladi muškarci koji ne mogu lako naći dobar posao u Estoniji, što i ne čudi toliko s obzirom na njihov minimalac od 390 eura, a upravo takvima on najviše šteti.

      Najveće imigracije iz Estonije su bile početkom devedesetih nakon raspada SSSR-a, uglavnom iz drugih razloga.

      onda u periodu ulaska do krize nezaposlenost im je skočila sa 9,6 % na 12,5%

      U najgoroj kriznoj godini (2010.) je Estonija imala oko 18% nezaposlenosti, da bi u 2012.-oj već palo ispod 10%, i danas stoji na oko 6,2%.

      Rast siromaštva u Estoniji 2003. 5% na 17,5%

      Vjerojatno je to “siromaštvo” slično onom “siromaštvu” 46 milijuna Amerikanaca koji ne mogu preživiti bez 10 tisuća dolara mjesečno.

      Samo u Helsinkiju živi 50k Estonaca.

      Ovo je još jedna neistina s tvoje strane, u Helsinkiju živi oko 10k Estonaca, što me zapravo čudi da ih nije više, s obzirom da je Helsinki na 2 sata brodom od Tallinna, a tamo bi mogli vjerojatno lako dobijati nekakve socijalne benefite na račun finskih poreznih obveznika. Osim toga, vjerojatno je dobar dio od tih 10k tamo emigrirao još za SSSR-a.

      Sviđa mi se

  13. Estonski reformtor je bio istoričar, premijer u dva mandata, čovek koji je o ekonomiji pročito jednu knjigu Fridmnovu ”Slobodu izbora”, i sproveo je jednu od najrdiklnijih najkonzistentnijih
    neoliberalnih reformi – privatizacija svega
    postojećeg, liberalizacija, proporcionalne i
    jedinstvene poreske stope. Tokom reformi Baltik je prošo kroz katastrofu. Primanja
    su smanjena za oko dve trećine, a u potrošnji
    domaćinstava troškovi ishrane su porasli sa
    34 na oko 62 odsto. Životni vek muškaraca se
    početkom devedesetih smanjio za 4 godine,
    dok je mortalitet novorođenčadi porastao za
    60 procenata. Tu kreće spin, što su reforme teže. i bolnije kasnije stope rasta izgledaju impresivo kad se mere sa niskom bazom, to se desilo krajem XX veka. Baltik je u poslednjih 20 godina napustilo 20% populcije to je činjenica.
    Sad, ko želi da sprovodi šok terpije u regionu nek kandiduje svoju ideju i demokrtski pokuša da uradi nešto fridmnovski pa da vidim da li će proći.

    Sviđa mi se

    1. Očekivani životni vijek je u Estoniji, dok su bili u komunizmu, stagnirao od 60-ih na nekoj razini od 69-70 godina, krajem osamdesetih je počeo padati do 1994. kada je bio oko 67 godina, a od tada do danas raste do 77 godina.

      Ovo za stopu mortaliteta novorođenčadi si jednostavno izmislio, stopa opada konstantno još od osamdesetih. 1990. je bila 16,3, pa 1991. je bila 15,7, onda 1992. je 15,0, pa 1994. je na 13,4, da bi do danas pala ispod 2,8. To je ako gledamo podatke Svjetske banke.

      što su reforme teže. i bolnije kasnije stope rasta izgledaju impresivo kad se mere sa niskom bazom, to se desilo krajem XX veka

      Ne, ne, gledaj onda samo razinu BDP-a. Hrvatska i Mađarska su imali viši BDP po stanovniku još 2002. godine, da bi danas imali niži, uz višu razinu državne potrošnje i veći javni dug.

      Baltik je u poslednjih 20 godina napustilo 20% populcije to je činjenica.

      Estonija je samo jedna (najmanja) baltička zemlja i njeno stanovništvo čini svega oko 21% ukupnog stanovništva baltičkih zemalja. U zadnjih 20 godina (dakle, od 1995.) je Estoniju napustilo oko 7,5% populacije (pad s oko 1,46 mil. na oko 1,35 mil.) i to je najveći pad bio u devedesetima kada su odlazili najvećim dijelom Rusi, Bjelorusi i Ukrajinci.

      Sad, ko želi da sprovodi šok terpije u regionu nek kandiduje svoju ideju i demokrtski pokuša da uradi nešto fridmnovski pa da vidim da li će proći.

      Ti se nemaš što bojati, takve ideje neće “u regionu” proći i ti ćeš i dalje uživati u svom socijalizmu.

      Sviđa mi se

  14. U prvom mandatu liberlnih reformi (1992-1994g) kada je neoliberlni reformator Laar bio hvaljen bruto plata je bila 72€(preračunto preko DM), u drugom Lavrovom mandatu (1999-2002g) bruto plata je bila 310€ stvarno uspeh nema šta. Posle su plate rasle što je činjenica sa padom u kriznim godinama 2009. i 2010. godine, na kraju je Estonija došla do neto plate od 760€(bruto oko 960€). Bruto plata u Sloveniji je 50% veća od estonske ali Slovenija nije čudo. Ja ne želim da poričem da Estonci imaju jak IT sektor, telekomunikcije , solidno uređena zemlja od 1.5 miliona stnovnika.

    Sviđa mi se

    1. Ja ne govorim da je Estonija idealna zemlja, na kraju krajeva, nisu nešto puno liberalniji od Danaca, Nijemaca, Britanaca ili Nizozemaca, to je razlika u 2-3 poena na onoj listi koja je opet dosta arbitrarna. Samo kažem da je najuspješnija zemlja tranzicije.

      Sviđa mi se

  15. Marko ja te u potpunosti razumijem ovi ovdje nikako da shvate tvoje cinjenice i argumente tako je i samnom pa sam se odlucio preselit u Venezuelu pa te pozivam da podes samnom jer tamo je zadnja oaza neiskvarenosti, postenja i svega onoga spiritualnog kojeg ovi ovdje ljudi gusteri ne poznaju dok te bombardiraju sa svojim podacima koji samo ptedstavljaju neke tamo brojeve. Tamo cemo zivjet u skladu s prirodom i necemo prljat nase guze s WC papirom napravljenim od nekih kemikalija na kojima jos netko ostvaruje EKSTRA profit.

    Sviđa mi se

    1. Bravo Robert ja vam se pridružujem.

      Galt uporno gura nekakvu priču oko stvaranja nekakvih novih vrijednosti, dugogodišnjeg mukotrpnog rada i odgovornosti. Ne mogu vjerovati da Galt ističe dugove država kao nešto negativno. Javni dug je zapravo motor razvoja. Tko je lud da radi umjesto da jednostavno digne kredit, evo kako rade Japanci, čak niti ne moraju sami dignuti kredit, jednostavno država izda obveznice pa onda temeljem toga plasira lovu i et voilà – MMT je odgovor na sve naše nedaće. Bitno je samo da se lova vrti, cijene idu gore ali koga briga kada i plaće idu gore, imamo državne čarobnjake koji sve drže pod kontrolom i nema brige. Neka radi ko je lud, a ko je lud ne budi mu drug.

      Sviđa mi se

  16. Estonija gde nastavnik zarađuje 500€, medicinska sestra 600€, prosečna penzija 320€, i eto malog javnog duga. A 1/3 stanovništva živi u Talinu, gde i oni koji zarađuju 800€ jedva sastavljaju kraj s krajem. Pad nataliteta + emigracija i sad Estonija ima manje od 1.3 miliona stanovnika. Zaboravio si da kažeš da je Estonija jaka reeksportna država dosta ruskog izvoza za Zapad ide preko nje nje pa se šminkaju podaci da Estonija izvozi čak i naftu. Tako Estonija 7 puta više izvozi od Srbije iako imaju 6 puta manje stanovništva. Naravno da to nije istina. Pozitivan rast, mala inflacija, mala nezaposlenost ne mogu da porekni da je kupovna moć Estonaca prilično slaba, pogotovo u ostalim gradovima osim Talina. . Bili su kroz istoriju 300 godina pod Dancima, bliski su sa Fincima, drugačiji mentalitet, ali ipak, pre bih živeo u Sloveniji nego u Estoniji.

    Sviđa mi se

    1. Plaće nastavnika (bruto) u državnom sektoru su 70% estonskog prosjeka, što je problem s time? Medicinske sestre zarađuju otprilike prosječnu plaću.

      Zaboravio si da kažeš da je Estonija jaka reeksportna država dosta ruskog izvoza za Zapad ide preko nje nje pa se šminkaju podaci da Estonija izvozi čak i naftu.

      Sasvim je nebitno što i kako Estonci izvoze. Nije izvoz sam sebi svrha niti nekakva sveta krava.

      Pozitivan rast, mala inflacija, mala nezaposlenost ne mogu da porekni da je kupovna moć Estonaca prilično slaba, pogotovo u ostalim gradovima osim Talina

      Uspoređujem Tallinn sa Zagrebom (http://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_cities.jsp?country1=Croatia&country2=Estonia&city1=Zagreb&city2=Tallinn), cijene su tu negdje, čak su namirnice prilično jeftinije u Tallinnu, iako imaju značajno manju nezaposlenost i više neto plaće. Jedino su rente stanova dosta skuplje, i zato izgleda da je Tallinn sveukupno “skuplji”. Usporedimo li Zagreb s Tartuom, vidimo da je Zagreb skuplji (http://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_cities.jsp?country1=Estonia&country2=Croatia&city1=Tartu&city2=Zagreb).

      Bili su kroz istoriju 300 godina pod Dancima, bliski su sa Fincima, drugačiji mentalitet, ali ipak, pre bih živeo u Sloveniji nego u Estoniji.

      To je istina svakako da mentalitet igra vrlo važnu ulogu, tako je i u Sloveniji, zato Slovenija stoji i dosta bolje od Hrvatske, Srbije, BiH, itd., ali bi im moglo biti i još dosta bolje da se liberaliziraju.

      Sviđa mi se

  17. Sloboda je vrlo rastegljiv pojam. Tako libertarijanska misao uvek unapred stanovnike pojedinih država proglašava neslobodnim? Ne znam da li su kod Broza ljudi bili neslobodni, ono išlo se na Goli otok, ali kad pogledaš ukupan broj stanovnika to je smešan procenat. Ili, pitanje da li su Kubanci neslobodni ili Belorusi. Samo u kapitalizmu i na slobodnom tržištu pojedinci mogu biti slobodni. Na slobodnom tržištu paor ima slobodu da može da proizvede hranu ali pošto je njegova pametna država ukinula carine i subvencije on nije konkurentan pored uvoza mesa iz Brazila ili jabuka iz Poljske. Libertarijanci kažu; batali poljoprivredu i resurse usmeri na drugom mestu. Ovaj paor prodaje sve seli se u grad i otvara prodavnicu, krene on da radi kad eto 1km od njegove prodavnice otvara se Tesco super-market i on ne može da bude profitabilan čak iako radi na crno. On prodaje prodavnicu i resurse usmerava u posao sa prevozom, postaje taksista. Lepo on krene da radi kad eto ga Uber sa 40 milijardi € vrednosti a 50% jeftiniji…itd
    U praksi to tako ide…

    Sviđa mi se

    1. Tako libertarijanska misao uvek unapred stanovnike pojedinih država proglašava neslobodnim?

      Pa gle, čim postoji država, ne postoji apsolutna potpuna sloboda, ali postoje različite razine slobode, shades of grey.

      Ne znam da li su kod Broza ljudi bili neslobodni, ono išlo se na Goli otok, ali kad pogledaš ukupan broj stanovnika to je smešan procenat.

      Za vrijeme Brozove diktature, ljudi su bili itekako neslobodni, i to ne samo oni koji su bili ubijeni i porobljeni, već i svima kojima je onaj sistem onemogućio održivi razvoj i prosperitet.

      Na slobodnom tržištu paor ima slobodu da može da proizvede hranu ali pošto je njegova pametna država ukinula carine i subvencije on nije konkurentan pored uvoza mesa iz Brazila ili jabuka iz Poljske.

      Pa što, zato će proizvoditi nešto drugo u čemu ima komparativno prednost.

      Libertarijanci kažu; batali poljoprivredu i resurse usmeri na drugom mestu.

      Ne govore libertarijanci nikome što da radi, samo da se ljude ne pljačka i ne tjera silom na nešto.

      Ovaj paor prodaje sve seli se u grad i otvara prodavnicu, krene on da radi kad eto 1km od njegove prodavnice otvara se Tesco super-market i on ne može da bude profitabilan čak iako radi na crno. On prodaje prodavnicu i resurse usmerava u posao sa prevozom, postaje taksista. Lepo on krene da radi kad eto ga Uber sa 40 milijardi € vrednosti a 50% jeftiniji…itd
      U praksi to tako ide…

      I što je loše s Tescom i Uberom? Potrošači dobivaju ono što žele, dobivaju uslugu koju hoće po nižim cijenama, i ostaje im više dohotka za potrošnju na druge stvari, dakle, postaju bogatiji. Pa to je i poanta tržišne ekonomije.

      Sviđa mi se

  18. Oko investicija: činjenica je da zapadne kompanije investiraju u zemlje trećeg sveta jer su ekstremno neregulisane. Ok, neke zemlje možda imaju jaku vojsku i skidaju glave zbog korupcije ali su raj za investiranje. Bitno je da zdravorazumski shvatimo kako stvari idu. Zapadne kompanije u Kinu mogu da presele svoju zastarelu tehnologiju, da zagađuju okolinu i tako uništavaju lokalnu zajednicu, jeftina radna snaga, prava radnika ne postoje, dečiji rad(fabrika H&M postoji dokumentarac), onda dokmentarni film ” Let’s Make Money” sve objašnjava. Sve u svemu neće on da investira tamo gde je sve regulisano, nego baš suprotno.
    Na primeru Španije iz 2012.g kada je od janura do avgusta povučeno kapitala u vrednosti od 250 milijardi € upozorava kapital dođe-kapital ode, jako su rizične te investicije i onda se ti nezaposleni kače na budžet jer država posle mora da socijalizuje njihovu politiku. Kod nas je FIAT prevara veka, ljudi su od 2008.g dobili milijardu € od države kroz subvencije, a uvoze repromaterijal, u fabrici se samo sklopi tzv. šrafciger industrija, FIAT ne plaća struju, vodu, godišnje subvencije oko 60 miliona € , ne plaća ni plate, doprinose…posao totalni promašaj.Jer oni kad dolaze u neregulisane države uopšte ne donose svoj model iz matičnih zemalja već se prilagođavaju u rasulu i stvarno su loši poslodavci. Trenutno na svetskom investicionom tržištu glavni je uslov gle; da je zemlja van EU analiza londonskog ”Ekonomist intelidžens instituta”. Jer EU je puna pravila i regulacija bolje otići u Kambodžu ili Vijetnam pa raditi šta hoćeš.

    Sviđa mi se

    1. Oko investicija: činjenica je da zapadne kompanije investiraju u zemlje trećeg sveta jer su ekstremno neregulisane.

      Netočno, većina zemalja trećeg svijeta je iznimno neregulirana, neslobodna ekonomija i nema poštivanja vlasničkih prava. Zašto ne pogledaš opet listu Heritage fondacije na koju se ti sam pozivaš? Kompanije ulažu tamo gdje očekuju veći povrat na kapital.

      Zapadne kompanije u Kinu mogu da presele svoju zastarelu tehnologiju, da zagađuju okolinu i tako uništavaju lokalnu zajednicu, jeftina radna snaga, prava radnika ne postoje, dečiji rad(fabrika H&M postoji dokumentarac), onda dokmentarni film ” Let’s Make Money” sve objašnjava.

      Čovječe, je li ti razumiješ koliko se drastično životni standard stanovništva u Kini i Indiji drastično povećao zadnjih decenija otkako su se otvorili investicijama i liberalizirali malo tržište?? Pa kineske radnice već danas zarađuju skoro koliko i hrvatski prosjek, pogledaj samo koliko se npr. potrošnja mesa tamo povećala po glavi stanovnika u usporedbi s vremenom dok su bili u komunizmu. Naravno, Kina je još uvijek izrazito regulirana i represivna ekonomija (i dalje je Partija na vlasti), ali pogledaj trend, oni se sve više otvaraju i kreću u tom smjeru tržišne liberalizacije, pa zato žive sve bolje i bolje.

      I objasni, zašto je tamo radna snaga jeftinija, zašto negdje još uvijek djeca rade, što je uzrok tome? Zašto u Njemačkoj i Švicarskoj djeca ne rade i zašto u Kanadi nema tako jeftine radne snage?
      Taj dokumentarac nisam gledao, ali sam siguran da ne objašnjava ništa, ono što bi tebi moglo nešto objasniti je npr. ovaj klip: https://www.youtube.com/watch?v=S7Qf0ey-pOo

      Na primeru Španije iz 2012.g kada je od janura do avgusta povučeno kapitala u vrednosti od 250 milijardi € upozorava kapital dođe-kapital ode, jako su rizične te investicije i onda se ti nezaposleni kače na budžet jer država posle mora da socijalizuje njihovu politiku

      Kada država provodi socijalističke politike (visoke regulacije biznisa, visoki porezi, birokracija, rigidno radno zakonodavstvo) normalno je da će kapital odlaziti, bit će manje investicija i veća nezaposlenost, time i niže realne plaće.

      Kod nas je FIAT prevara veka, ljudi su od 2008.g dobili milijardu € od države kroz subvencije, a uvoze repromaterijal, u fabrici se samo sklopi tzv. šrafciger industrija, FIAT ne plaća struju, vodu, godišnje subvencije oko 60 miliona € , ne plaća ni plate, doprinose…

      Sve subvencije treba ukinuti, to nema veze sa slobodnim tržištem, nego s državnim intervencionizmom.

      Trenutno na svetskom investicionom tržištu glavni je uslov gle; da je zemlja van EU analiza londonskog ”Ekonomist intelidžens instituta”. Jer EU je puna pravila i regulacija bolje otići u Kambodžu ili Vijetnam pa raditi šta hoćeš.

      Ne može se ni u Vijetnamu ni u Kambodži sigurno raditi što su hoće, to su još uvijek prilično represivne ekonomije. U Vijetnamu je još uvijek jednopartijska komunistička diktatura na vlasti. Ali, logično je da će korporacije ako imaju priliku odlaziti u zemlje gdje mogu zbog nižih troškova ostvarivati veću profitabilnost, i time se smanjuje nejednakost između zemalja, a povećava se standard stanovništva u siromašnijim zemljama koji sama mogu lakše naći posao, imaju veći izbor, itd.

      Sviđa mi se

  19. Liberalizacija stvara dobitnike i gubitnike kao i slobodno tržište. Ako Volmart otvori objekat u nekom gradu pa uništi sve lokalne prodavnice sve je jasno kao dan. Ili neki evropski lanac hotela na obalama Meksika izgradi hotel koji uglavnom posluje tako što turistima pruža sve u okviru hotela na bazi AI pa nema potrebe da turista izlazi van hotela u neki lokalni meksički restoran od kojeg živi možda jedna porodica, očigledno je da neko dobija a neko gubi. U hotelu radi lokalno stanovništvo ali za 150$. Kako na slobodnom tržištu kad Nemac proizvodi automobile, a neko ima komparativne prednosti u uzgajanju trske, ko će biti bogatiji? Normalno da će bogate države da forsiraju slobodno tržište kad su se razvili, to je kao kad bi neko čekao da postane najjači u kraju pa onda zvao sve da obaraju ruke ili da se rvaju. I jeftina radna snaga je komparativna prednost. Ako je komparativna prednost neke države poljoprivreda ona može da se slika sa tom prednošću, jer koja je zemlja postala bogata zahvaljujući poljoprivredi gde je koeficient obrta uglavnom 1.

    Sviđa mi se

    1. Liberalizacija stvara dobitnike i gubitnike kao i slobodno tržište.

      Slobodna trgovina je win-win situacija, ekonomija nije igra sa sumom nula! Upravo razlog zašto ljudi trguju je što očekuju povećanje vlastitog blagostanja nakon razmjene, da nije tako, ne bi trgovali.

      Ako Volmart otvori objekat u nekom gradu pa uništi sve lokalne prodavnice sve je jasno kao dan.

      Ma što je jasno? Jasno je da je kupovna moć stanovništva tog grada porasla, jer mogu kupiti namirnice puno jeftinije i ostaje im više dohotka za trošenje na druge stvari, znači da su građani postali bogatiji dolaskom Walmarta!

      Ili neki evropski lanac hotela na obalama Meksika izgradi hotel koji uglavnom posluje tako što turistima pruža sve u okviru hotela na bazi AI pa nema potrebe da turista izlazi van hotela u neki lokalni meksički restoran od kojeg živi možda jedna porodica, očigledno je da neko dobija a neko gubi.

      Ako hotel turistima pruža “sve” za to “sve” mora zaposliti neke ljude, iskoristiti neke resurse, investirati nešto, povećava se potrošnja, itd., a to ima opet multiplikativan efekt. Moraš razumjeti da ekonomija nije igra sa sumom nula, bogatstvo nije jedan kolač fiskne veličine nego se stalno nanovo stvara.

      U hotelu radi lokalno stanovništvo ali za 150$

      Zašto radi za toliko, za koliko bi trebali raditi i zašto ne zarađuju više negdje drugo? Visinu plaća određuje tržište. Kako ne razumiješ da si kontradiktoran sam sebi, s jedne strane ti ne odgovara da lokalnom stanovništvu raste dohodak, a s druge strane ne valja ni kada su im niske plaće.

      Kako na slobodnom tržištu kad Nemac proizvodi automobile, a neko ima komparativne prednosti u uzgajanju trske, ko će biti bogatiji?

      Ne znamo tko će biti bogatiji, kako to možemo znati a priori?

      Normalno da će bogate države da forsiraju slobodno tržište kad su se razvili, to je kao kad bi neko čekao da postane najjači u kraju pa onda zvao sve da obaraju ruke ili da se rvaju.

      Ne, nego potpuno suprotno. Bogate države ne forsiraju nikakvo slobodno tržište, je li ti razumiješ uopće koliko su u zadnjih pola stoljeća bogate države zaokrenule u državni intervencionizam, državna potrošnja drastično raste u zapadnim zemljama, pogotovo socijalni transferi, porezno opterećenje je sve više, itd. Kako možeš izjavljivati takve neistine?
      Bogate države su se upravo obogatile zbog slobodnog tržišta, da bi se do danas nažalost sve više udaljavale od toga.

      I jeftina radna snaga je komparativna prednost.

      Ti očito ne razumiješ uopće što pojam “komparativna prednost” znači. Hajde bar pokušaj razumjeti: https://usporedbe.wordpress.com/2011/05/16/sardine-u-srbiji-o-komparativnoj-prednosti/

      Sviđa mi se

  20. Galt , nemoj vise molim te mucit Marka s podatcima on to ionako sigurno nece procitat, jer da ima zdravog razuma.u glavi nebi ovakve gluposti pisao i bio covjek koji ne voli logiku- socijalist. Mozda je i obicni provokator sto je u biti dobro jer monda ne vjeruje u svoje infatilne poglede nego samo provicira. Mozda je i dobronamjerni covjek opijen opijumom socijalizma, takva ih je ipak vecina sto je opet dobro jer kad tad moze doc sebi. Mozda je i jednostavno samo glup.

    Sviđa mi se

  21. Nisam provokator samo testiram svoje stavove. Vraćam se na prosto pitanje; da li autor i ostali libertarijanci podržavaju slobodno tržište radne snage? Primer, da radna snaga iz trećeg sveta može bez problema da ode u neku zemlju da radi? Možemo da pretpostavimo šta bi se desilo, ceo Zapad bi propao kao žeton, jer bi cena rada bila spuštena toliko nisko da bi to bila katastrofa.
    Vreme najvećeg ekonomskog prosperiteta u SAD 1955-1970g kad porez na prihod fizičkih lica bio 82,3%, Regan je to spustio duplo na 39, 3% 1981g.
    Tada(1955-1970) su prihodi federalnog budžeta bili 18% BDPa, rast BDP po glavi stanovnika 2,2%,, rast zaposlenosti 1,8%, nezaposlenost 4,9%, manja nejednakost, smanjivanje siromaštva, rast plata muškaraca od 2,8%, inflacija 2,3%, mali deficit. Drugi deo 1971-1980 karakteriše doba stagflacije. Onda Reganovo vreme liberalizma 1980-2010g. Smanjio je poreze na visoke prihode 50%, ograničio federalne rashode, veću deregulaciju i predaju ključnih državnih funkcija privatnom sektoru…Da uporedimo; porez na prihod 40%, prihod federalnog budžeta sličan, rast BDPa 2,7%,rast BDPa po stanovniku 1,7%, rast zaposlenosti 1%, porast nezaposlenosti na 6,1%, 1% građana sa najvećim dohotkom je porastao na 10% vs -2,0% 1955-1970g, skok siromaštva sa 1955-1970g -9,8% ka -0,3% 1980-2010g, onda rast plata muškaraca je bio bedan 0,3%, deficit -3,1% , inflacija 3,2%. Drugo, u vreme neoliberalizma 1980tih stopa rasta svetske privrede je bio 1,4%, 1990tih 1,1%, a pre neoliberalizma 2,5% 1970tih. Svaki put kada 1% Amerikanca išlo u ruke 1/4 ukupnog dohotka SAD izbile su dve svetske globalne krize 1929-2008g. nije to slučajno. Bogatašima treba više uzimati i stvarati balans. Sede na trilionima, ne investiraju, zašto? Spekulišu na finansijskom tržištu, ne troše, ne kupuju 100 vila, 300 automobila…Jer, koncentracija bogatstva u uskom krugu ljudi 1% je jako loše za ekonomiju, jer pravednija raspodela bi dovela do povećane tražnje za proizvodima i uslugama, jer jedino tako se dolazi do privrednog rasta i zapošljavanja. Država može da školuje siromašne pa da posle mogu sami da guraju, plati treninge tj.uloži u ljudski kapital na gomilu načina.

    Sviđa mi se

    1. Teško mi je povjerovati da nisi neki provokator, s obzirom da konstantno iznosiš netočne i izmišljene podatke, postaviš neko pitanje na koje ti se odgovori, a ti se opet ponavljaš po istom bez obaziranja.

      Zapad ne bi propao kao žeton da se dozvoli slobodan protok radne snage, samo treba razlikovati radnu snagu od neradne. Ako će nešto dovesti do propasti Zapada poput žetona, to je ovo drugo i nema veze s cijenom rada.

      Vreme najvećeg ekonomskog prosperiteta u SAD 1955-1970g kad porez na prihod fizičkih lica bio 82,3%, Regan je to spustio duplo na 39, 3% 1981g.

      Miješaš kauzaciju s korelacijom i ne razumiješ ni sam o čemu govoriš. Ta stopa poreza od 80% koji spominješ je bila marginalna stopa na najviše iznose dohodaka koja je zahvaćala vrlo mali broj ljudi uopće i bilo ga je lako izbjeći.

      Pročitaj: http://almostclassical.blogspot.com/2011/03/90-tax-rate-myth.html

      Ali, zašto, zašto ne pročitaš link koji sam ti bar već dva puta stavio da vidiš o čemu se tu stvarno radi: https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/04/12/gubljenje-tla/

      Zar ti ne razumiješ uopće koliko se drastično povećala državna potrošnja i prvenstveno socijalna davanja na Zapadu od kraja 60-ih do danas?

      Evo ovdje za UK: http://www.economicshelp.org/blog/6817/economics/the-growing-size-of-the-welfare-state-in-the-uk/

      Što se tiče Reagana, opet griješiš, lik nije bio nikakav liberal, nego razočaranje. Povećao je državno trošenje u svakoj godini svog mandata i imao deficite, efektivno je povećao poreze u nekoliko navrata i davanja za Social Security, provodio protekcionističke politike (https://mises.org/library/ronald-reagan-protectionist), povećao broj ministarstava, itd.

      Zato nemoj pričati gluposti o neoliberalizmu.

      Svaki put kada 1% Amerikanca išlo u ruke 1/4 ukupnog dohotka SAD izbile su dve svetske globalne krize 1929-2008g. nije to slučajno

      Globalne krize su izbile zbog državnih regulacija i užasne monetarne politike centralnih banaka, posebno Feda.

      Bogatašima treba više uzimati i stvarati balans.

      Zašto ne bismo tebi oduzeli sve što imaš i podijelili Afrikancima da stvorimo balans? Kako te uopće nije sram da ti takve ideje padaju na pamet? Zar ti nije dovoljno pljačke?
      Redistribucija dohotka samo smanjuje motivaciju za radom i potiče nerad, neodgovornost i ovisnost o državi, povećava vremensku preferenciju, i upropaštava ekonomiju.

      Sede na trilionima, ne investiraju, zašto? Spekulišu na finansijskom tržištu, ne troše, ne kupuju 100 vila, 300 automobila

      Kako ne ivestiraju, ako špekuliraju? Zašto bi kupovali 100 vila i 300 automobila? Što tebe uopće boli briga kako netko drugi koristi svoju imovinu?

      Jer, koncentracija bogatstva u uskom krugu ljudi 1% je jako loše za ekonomiju, jer pravednija raspodela bi dovela do povećane tražnje za proizvodima i uslugama, jer jedino tako se dolazi do privrednog rasta i zapošljavanja.

      Kakva “pravednija raspodjela”, što je to? Pravedna raspodjela je tržišna raspodjela. Do privrednog rasta i zapošljavanja dolazi ako imamo slobodno tržište koje nije regulirano, niske poreze, gdje se lako pokreću poslovi, akumulira kapital. Investicije povećavaju zaposlenost, a investirat će se tamo gdje postoje dobri uvjeti za investiranje, a ne tamo gdje će ti država oduzeti pola dohotka koji si zaradio.

      I ostavi se tih 1%! https://tkojejohngalt.wordpress.com/2015/03/25/muh-1/

      Zašto ne proučiš ove empirijske radove koji analiziraju utjecaj ekonomske slobode na gospodarski rast i prosperitet:
      https://campus.fsu.edu/bbcswebdav/orgs/econ_office_org/Institutions_Reading_List/06._Economic_Freedom,_Growth_and_Development/Doucouliagos,_C._and_M._Ulubasoglu-_Economic_Freedom_and_Economic_Growth%3B_Does_Specification_Make_a_Difference
      http://object.cato.org/sites/cato.org/files/serials/files/cato-journal/1997/11/cj17n2-1.pdf
      http://digitalcommons.iwu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1178&context=parkplace
      http://down.cenet.org.cn/upfile/94/20091113631101.pdf
      https://www.econbiz.de/Record/does-economic-freedom-cause-prosperity-an-iv-approach-faria-hugo/10003876821
      http://opus.bath.ac.uk/9794/
      http://www.johnlocke.org/acrobat/spotlights/Spotlight452LowerTaxesHigherGrowth.pdf
      http://reason.com/archives/2013/06/21/federal-regulations-have-made-you-75-per
      http://www.appstate.edu/~dawsonjw/ejpefinal.pdf
      http://www.wheaton.edu/~/media/Files/Centers-and-Institutes/Hastert-Center/PublicPolicySeries/ScopeofGovernmentFinal08282012.pdf
      http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1734206
      http://www.cps.org.uk/files/reports/original/120522105633-smallisbest.pdf
      http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10108-008-9050-x#page-1
      http://journal.apee.org/index.php?title=Fall2007_1.pdf
      http://www.aei.org/wp-content/uploads/2011/10/20060706_TaxesandWages.pdf
      http://online.wsj.com/public/resources/documents/BRTStudy.pdf
      https://ideas.repec.org/a/eee/pubeco/v89y2005i5-6p1027-1043.html
      http://congress.utu.fi/epcs2006/docs/E2_feldmann.pdf
      http://www.oecd-ilibrary.org/economics/how-do-taxes-affect-investment-and-productivity_230022721067
      http://www4.ncsu.edu/~jjseater/regulationandgrowth.pdf
      http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/coep.12031/abstract

      Država može da školuje siromašne pa da posle mogu sami da guraju, plati treninge tj.uloži u ljudski kapital na gomilu načina

      Država se nema što miješati u školovanje i treniranje ljudi. Država to već i radi svugdje i kakvi su rezultati? Da imamo masu ljudi koji su nakon 12+ godina formalnog školovanja nesposobni za bilo kakav konkretan rad u stvarnom životu, a porezne obveznike se zato pljačka sve više. Država treba napokon ljude pustiti na miru i maknuti se iz njihovih života.

      Sviđa mi se

  22. Kod vas u Hrvatskoj posle liberalizacije tržišta električne energije šta se desilo? Zašto je samo 10% potrošača HEPa prešlo kod drugih ponuđača(verovatno iz iracionalnih razloga), i zašto nema manjih cena? U početku je bilo nižih cena, ali dogovor kuću gradu gde je onda svemoguća konkurencija? Nema je. Ima oko 7,8 ponuđača i ništa se nije promenilo, ili grešim? Libertarijanska ideja zaboravlja da ljudi jednostavno mogu da se dogovore i da završe posao.

    Sviđa mi se

    1. Nije se nista desilo jer 80% Hrvata razmislja kao ti .Ja mogu iz osobnog iskustva potvrdit Galtovu cinjenicu a to je da LAZES. Struja mi je jeftinija u obrtu za 600kn mjesecno otkad sam presao na HT koji mi struju isporucuje preko HEP -ove mreze. Za Taxi, telefoniranje, autoosiguranja…itd ne trebam ni govorit al eto ako i u to ne vjerujes nema tu pomoci

      Sviđa mi se

      1. osim toga promjenilo se puno i u HEP-u.
        nevjerojatan slučaj što mnogi neznaju, HEP namjerno ili iz nemara šalje kalkulacije na osnovu prijašnje potrošnje čak i ako imate manju potrošnju i time vam napuhuju račune.

        I sad zamislite da ste se žalili prije, rekli bi vam da što onda ako vam se ne sviđa mogu vas iskopčati iz mreže.
        Ali sada je osoba koja je prijavila slučaj dobila ekspresno ispriku i nove račune, u roku jedan dan!!!!! HEP ljudi. Čudo je to tržište 🙂

        Sviđa mi se

  23. Kako su bogati postali bogati. Pored SAD Velika Britanija je izumela protekcionizam kroz kasni 18.vek i početak 19.veka. U tom periodu najviše su se štitili svoje proizvođače od današnjih zemalja Beneluksa. Prvi ministar finansija u SAD Alexander Hamilton(njegov lik je na novčanici od 10$) razvio je teoriju zaštite mladih industrija (infant industry argument), sa ciljem da zaštiti svaku granu industrije do tačke kada ona bude mogla sama da se takmiči na svetskom tržištu. Od početka dvadesetih godina 19.veka do početka WW2 SAD je bila najprotekcionistička ekonomija. Od 1978. do 2001. Kina nije dozvolila uvoz bez ograničenja kao što ga i danas ne dozvoljava u potpunosti. Ulaskom u WTO 2001. Kina se ponašala normalno/racionalno(3% stranih banaka, telekomunikacije, maloprodaja bez liberalizacije). Baš na današnji dan Kina je otvorila svoje tržište platnih kartica za strane kompanije (Masterkard i Viza)vredno 6.000 milijardi€. A monopol je držala državna kompanija China unionPay. Kina nije ni dozvolila konvertibilnost svoje valute na stranim tržištima, kao što ni stranim investitorima nije dozvolila vlasnička prava nad sredstvima za rad, dozvolila im je ostvarivanje profita, a stranci nemaju vlasništvo nad pogonima, zemljom i nekretninama . Otvorenost ekonomije nije u korelaciji sa privrednim rastom. Sad se vraćam na investicije: The New York Times je pisao da je rak kao posledica zagađenja prirode u Kini postao vodeći uzrok smrtnosti, od zagađenja vazduha umre 100.000 Kineza, 500 miliona nema pristup pitkoj vodi. Samo 1% od 560 miliona koji živi u gradovima udiše vazduh koji se smatra sigurnim prema standardima . Cena koju plaća Kina je ogromna, možda je to ”cena slave”.

    Sviđa mi se

    1. Zašto ponavljaš iste stvari koje su ti već odgovorene? Nitko, ponavljam nitko se nikad nije obogatio zbog protekcionizma, nego samo eventualno usprkos njemu. Zašto nisi pogledao niti jedan od linkova koje sam ti dao na tu temu? Protekcionizam nužno smanjuje životni standard ljudi. Bogate zemlje su postale bogate zbog relativno slobodnog tržišta i ograničene državne vlasti. Hamilton je bio u krivu, i ta ideja je 100 puta već opovrgnuta.

      Pogledaj:
      https://usporedbe.wordpress.com/2011/05/16/sardine-u-srbiji-o-komparativnoj-prednosti/

      https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/09/25/komparativne-prednosti-i-protekcionizam/

      http://moneymischief.blogspot.com/2013/02/kratki-case-study-iz-protekcionizma-i.html

      https://usporedbe.wordpress.com/2011/09/27/metoda-pomicnih-granica-i-njena-primjena-u-peradarstvu/

      Otvorenost ekonomije nije u korelaciji sa privrednim rastom

      Ovo je laž. Prouči ove empirijske radove:

      http://www.nber.org/papers/w10152.pdf

      https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2003/wp0330.pdf

      http://www.oecd.org/trade/benefitlib/46353240.pdf

      http://www.ifn.se/wfiles/wp/wp862.pdf

      http://www.nber.org/papers/w14264

      http://www.econ.yale.edu/~srinivas/trade_poverty.pdf

      http://siteresources.worldbank.org/INTRES/Resources/trade_lib.pdf

      http://www.oecd.org/site/tadicite/50286917.pdf

      http://www.econbiz.de/Record/a-history-of-empirical-literature-on-the-relationship-between-trade-and-growth-hallaert-jean-jacques/10005819455

      http://isites.harvard.edu/fs/docs/icb.topic473611.files/December%201%203%20and%208%20-%20Decolonization%20and%20Problems%20of%20Development/Dollar2005.pdf

      http://www.ilo.org/global/publications/books/WCMS_170967/lang–en/index.htm

      http://www.oecd.org/site/tadicite/50287270.pdf

      http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1468-0084.2010.00625.x/pdf

      I preporučam još da pročitaš ove stvari:

      https://mises.org/sites/default/files/Economics%20in%20One%20Lesson_2.pdf

      http://store.cato.org/books/defense-global-capitalism-hardback

      http://www.il-rs.org.br/site/biblioteca/docs/Friedman__Milton___Rose_-_Free_To_Choose_–_A_Personal_Statement.pdf

      http://www.amazon.com/Trade-Policy-Global-Poverty-William/dp/0881323659

      i onda ti još spominješ Kinu kao primjer čega? Problem Kine je jednostavno što su imali komunizam pola stoljeća i iz njega još uvijek nisu skroz izašli, ali ako uzmeš u obzir njihov trend liberalizacije zadnjih 10-20 godina, ne možeš ignorirati drastičan porast životnog standarda i gospodarskog razvoja. Pa Kinezi su pod Mao Zedongom umirali od gladi u desecima milijuna!

      Nemoj više trollati ovuda kad očito nemaš ništa za reći.

      Sviđa mi se

  24. Znači ne priznaješ istorijsku činjenicu zvanu Infant Industry Protectionism u VB? 1685g 10% uvozne tarife sa Indiju(tekstil), pa duplranje 20% 1690g, 1701 – First Calico Act, legislation
    banning imports of dyed, painted or
    printed fabric, 1707 – British textiles manufacturers
    obtained further tariffs on Indian
    textiles; 1721 – Second Calico Act, which
    further banned imports of Indian
    textiles. ?

    Sviđa mi se

    1. Ja bih te zamolio da sad stvarno prestaneš dosađivati ovdje sa svojim trolanjem. Nađi drugo mjesto za zabavu.

      Odgovorio sam ti na sve X puta. Naveo sam ti gore tridesetak znanstvenih empirijskih radova koji te jasno pobijaju, što ti ne priznaješ i navodiš tu neke nebuloze oko carina na tekstil u 17. i 18. stoljeću. Pa ja ne mogu vjerovati da si uopće ozbiljan. Zašto ne priznaješ činjenice?

      Nauči malo neke osnove ekonomske zakone, npr. Ricardov zakon komparativnih prednosti, ili za početak bar pogledaj ovaj video: https://www.youtube.com/watch?v=whCqz5JW-AQ

      Sviđa mi se

  25. Marko kao i vecina socijalista predlaze da se pojedinac zrtvuje za “dobrobit” kolektive. Socijalistima je vrlo bliska ona legendarna “We are BORG. Resistance is futile. You will be assimilated.”

    Sviđa mi se

  26. Ne želim da trolam to mi nije namera. Pa kako se razvila Južna Koreja? Pa državnim planiranjem. Kako je sredinom sedamdesetih predsednik Park Čung Hijem naterao privatne preduzetnike/tajkune da krenu u razvoj hemijske i teške industrije- brodogradnje, automobilske industrije, elektronike…
    Vlasnik Samsunga je prodavao šećer, kompanija LG se bavila plastikom, a Hjundai građevinskim poslovima. I danas predsednik promoviše strategiju, malih i srednjih preduzeća u korelaciji sa korporacijama. Tako je napredak Južne Koreje leži u političkoj volji ili u centralnom planiranju, jer je država planirala i podsticala razvoj nekih industrija, a i 1950ih dobijala veliku pomoć od SAD. Kako su se razvijali uvek su imali ; intervencije države, izvoznu strategiju, ogromnu štednju, ograničavanje direktnih stranih investicija…Danas 4% BDPa država ulaže u istraživanje i razvoj…Zaključak ; general Park Čung Hijem je bukvalno naterao korejske tajkune da krenu da se bave industrijom, jer su pre vojne hunte 1961.g uglavno bavili trgovinom, nekretninama, finasijama. On je njih ucenio da ako žele da ostanu na slobodi i sačuvaju imovinu moraju da postanu industrijalci, i država je imala strateški interes.D, da J.Koreja se razvila kroz ekononske slobode 🙂 Tek 1980tih su počeli sa liberalizacijom postepeno, kao i sa globalizacijom. Ovo su sve činjenice.
    Pozdrav, svako dobro!

    Sviđa mi se

    1. Nije se J. Koreja razvila državnim planiranjem, državno planiranje joj je samo odmoglo u razvoju. Zašto se onda druge istočno-azijske zemlje nisu razvile koje su isto imale državno planiranje: Kina, Sjeverna Koreja, Vijetnam, Laos, Burma, Kambodža, Indonezija, itd.? Zašto su se Hong Kong, Tajvan i Singapur ekonomski razvili puno prije i puno brže od svih njih?

      Zašto se zemlje bivše istočnog bloka i Latinske Amerike nisu razvile kad su imale rigorozno državno planiranje nego su sve propale, a stanovništvo im je bježalo u kapitalističke zemlje? Zašto u naftom najbogatijoj zemlji svijeta danas nedostaje toalet papira i mnogih drugih osnovnih namirnica, iako imaju državno planiranje ekonomije?

      Ovo su sve retorička pitanja.

      Ti jednostavno odbijaš razumjeti kako se stvarno neka ekonomija razvija, a dao sam ti nekoliko DESETAKA empirijskih radova koje nećeš ni da pogledaš nego tupiš po svome. I onda još govoriš da “nećeš da trolaš”!

      Sviđa mi se

  27. Jedno prosto logičko zapažanje o komparativnim prednostima pa neka me neko ispravi ako grešim. Komparativne prednosti u teoriji deluju razumno, specijalizuj se za ono gde si najbolji i najkonkurentniji, jer ako robu proizvedeš po najnižim cenama biće dostupna većem broju potrošača i u teoriji svi profitiraju. Dobro, ali pitam se, se da li bi Japan postao pravo tehnološko čudo da se slepo držao toga?
    Da su Japanci forsirali samo one delatnosti gde imaju komparativne prednosti a to su otprilike; izvoz pirinča, ribe, bonsaia, sušija .. da li bi danas bili tu gde jesu? Po teoriji komparativnih prednosti Japanci su mogli da razmišljaju šta će nama industrija automobila ako tu nemamo komparativne prednosti daj da prepustimo to Evropi i SAD. U industriji je novac i ništa bez industrije, to mora da se razvija svaka mala zemlja. Ili, Hrvatska ima turizam kao komparativnu prednost i po teoriji ne treba da ima; prerađivačku industriju, hemijsku, brodogradnju, prehrambenu, vojnu, elektronsku…jer sve te industrije neko drugi može da ”radi bolje”(pogotovo u 21.veku). Činjenica da ogromni delovi tržišta roba i usluga uopšte nisu uslovljeni teorijom komparativnih prednosti. Elektronska industrija se može razvijati svuda gde postoji kvalitetna radna snaga i razvijena infrastruktura.
    Država može da ulaže u školovanje ljudi i infrastrukturu i tako razvojnom politikom nadomestiti hendikepe uslovljene prirodom ili istorijom. Upravo takvom ekonomskom politikom vremenom može se doći do nepretka. Ne bi Henri Ford prodao nijedan jedini automobil da američka država nije premrežila svaki deo Amerike putevima. Ako je komparativna prednost neke države poljoprivreda ona nikad neće biti bogata, primer Holandije, gde samo 15% izvoza(60 milijardi€) čini izvoz od poljoprivrede, a poljoprivreda u bruto domaćem proizvodu učestvuje sa samo 4%.

    Sviđa mi se

    1. Kao da raspravljam sa zidom. Odakle tebi uopće u čemu tko ima komparativne prednosti, u čemu ne? Specijalizacija i podjela rada dovode do obostranog povećanja blagostanja. Pokušaj stvar promatrati na nižoj, individualnoj razini pa će ti stvar biti jasnija.

      Recimo, jedan liječnik (doktor) je u apsolutnom smislu efikasniji od svoje tajnice i u operiranju pacijenata i u vođenju papirologije. Ali, zašto on uopće onda ima tajnicu kad može i taj posao obavljati efikasnije od nje? Zar on time nije na gubitku?

      I zašto kvragu nisu pogledao niti jedan case study koji sam ti dao?

      A država se ne smije baviti niti školovanjem niti infrastrukturom niti ikakvom “razvojnom politikom”, treba te stvari prepustiti slobodnim ljudima. Ne može država znati što treba i kako proizvoditi, niti za što se treba školovati. Ali, mimo toga, jednostavno je nemoralno i neprihvatljivo pljačkati ljude.

      Sviđa mi se

  28. Južnu Koreju sam naveo kao jedan primer kako su postali to što jesu, zemlja u G20. Slično je radio i Japan. Severnu Koreja beše pod nekim sankcijama. Hong Kong nije država već grad. A Singapur, gde je vladavina jedne familije, u Singapuru gde su žvake ilegalne? Da bi kupio automobil treba ti državna dozvola koja košta 65,000$? Smrtna kazna za popušen džoint? U Singapuru država kontroliše korporacije državna kompanija za nekretnine Temasek Holdings, pa Singapore Airlines, ST Engineering, Media Corp…, univerzalna zdravstvena zaštita, imaju i cenzuru tipa Severna Koreja a kapitalistička zemlja 🙂
    Pa onda regulacije u biznisu koliko hoćeš.
    Nije da nema ni poreza income tax za 5% najbogatijih oko 20%. Nemaju kao SAD liberalan zakon o nošenju oružja pa je najsigurnije mesto na svetu odlično 🙂 Istina je negde između.

    Sviđa mi se

    1. Južna Koreja nije postala to što je zbog državnog planiranja, nego usprkos njemu! Ja sam ti naveo nekoliko desetaka primjera zemalja koje su propale zbog državnog planiranja i nekoliko desetaka znanstvenih radova koji opovrgavaju tvoje teze.

      Sjeverna Koreja nije uspjela zbog sankcija???! Sankcija??!! O s kime ja gubim vrijeme… -_-

      Doviđenja, momak, nađi si neko drugo mjesto.

      Sviđa mi se

  29. Ali iz tvog primera komparativnih prednosti se dobro zna da će doktor zarađivati 5x,7x više para od svoje sekretarice. Vraćam se na stari post na to ko će biti bogatiji ; Nemac koji prodaje automobile, ili Ekvadorac koji prodaje banane? Ti kažeš da to ne može da se zna? Itekako može…Poenta je sa kakvim proizvodima trguješ to je po meni krucijalno pitanje. Ako ne postoji država na ovom svetu koja se razvila od poljoprivrede pa kako onda da nekoj zemlji sa komparativnim prednostima u poljoprivredi može biti dobro?
    Svaka razvijena zemlja ima industriju koju su strateški stvarali i razvijali zadnjih 50-100 godina, da su se Japan i Južna Koreja držale Rikardove teorije Toyota ne bi postojala ni Sony, LG, Samsung, Daewoo,već bi izvozili pirinač, ribu, suši,soju. Holandija ne bi imala Daf Trucks,VDL Nedcar, Philips, Spayker cars, Land fighter, Trust computer products, Unilever…prepuni industrije, trebali su da prodaju lala pa da se obogate sa cvećem jer to je njihova komparativna prednost. Kad imaš proizvodnju imaš i mala i srednja preduzeća, automatski i uslužne delatnosti.

    Sviđa mi se

    1. Kako ti znaš tko bi imao komparativne prednosti u čemu, odakle ti to? Zašto Japan, Južna Koreja i Nizozemska ne bi imali to što imaju, zašto??

      Ti nisi razumio što su komparativne prednosti. Ti uopće ne razumiješ što ti se govori. Nije poanta u “strateškom stvaranju industrije”, nego u slobodnom tržištu, gdje će industrije razvijati slobodni ljudi vodeći se tržišnih signalima, a ne državnom politikom.

      Zašto ne pogledaš bar nešto od ovih par desetaka empirijskih radova i postova koje sam ti dao i koji opovrgavaju tvoju priču, zašto?

      Nemam strpljenja više, pozdrav.

      Sviđa mi se

  30. Pravo slobodno tržište podrazumeva skoro savršenu konkurenciju , tj. bez kartela, monopola. A Koka-Kola, Pepsiko, Dženeral
    Mils, Kelogs, Mars, Unilever, Džonson i
    Džonson, Prokter i Gembl, Nestle i Kraft kontrolišu apsolutno sve šta kupujemo kakav ”free market”? Ili Luxottica u industriji naočara drži monopol i u proizvodnji i u distribuciji, pa Monstanto…E sad, prosečan kupac nema blage veze tj. informaciju da se radi o monopolu i da ga šišaju da tu nema konkurencije, slobodno tržište mora da sadrži istinite i dostupne informacije svakom potrošaču. I onda ti libertarijanci kažu država ne sme nikako da se meša na tržište, jer sve će to ”nevidljiva ruka ” regulisati? Slobodno tržište isključuje monopole, a konkurencija znači određenu jednakost na tržištu. Ako neko ima kompaniju u IT sektoru gde zapošljava američke programere a takmiči se sa konkurentom koji autsorsuje 5x jeftinije iz Indije? I onda dobrovoljna razmene a čemu služi marketing koji može da kad treba i da kreira tražnju. Izmisliš proizvod voda za pse, izrekalmiraš i uspeo si. Kompanijama uopšte nije cilj da zadovoljavaju potrebe potrošača, već da stvore konstantno određeo nezadovoljstvo kako bi on stalno kupovao nove proizvode. Kad su prodavali žilete sa jednim sečivom, pa sa dva, tri, četiri…2053 prodavaće žilete sa 30 sečiva. Znaju li potrošači da beats by. Dre slušalice koštaju 15$ da se proizvedu, a slušalice kupuju ne zbog karakteristika, već isključivo što su slušalice mainstream. Imaju li potrošači slobodu da u super-marketu kupe domaće meso, ili ako kupuju uvozno meso dostupne informacije o proizvodu? Ne, ne treba da imaš tržišnu kontrolu hrane verovaćemo na reč brazilskom farmeru da nas ne truje! Ne treba kazniti super-markete kad ti uračunaju ambalažu u proizvod, pa kupiš 100 grama badema a ambalaža 20 grama, što znači da te prevare za 20% količine a sve će to tržište regulisati samo od sebe. Pa kako bi saobraćaj funkcionisao bez semafora, znakova pored puta, ograničenja, policije…? Vozači će se sami regulisati po slobodnim autoputevima, a vozači su svi racionalne osobe uopšte nema ludaka i svi su racionalno. Samo ako nešto nazovemo slobodnim ne znači da je to dobro, ako pojedinac ima slobodu da kupi heroin ne znači da je to dobro po njegovo zdravlje. U Americi gde svako ima slobodu da poseduje oružje s vremena na vreme pucnjave, gle toga u Evropi, NZ, Australiji nema.

    Sviđa mi se

    1. Lijepo sam te zamolio da prestaneš non-stop ponavljati iste dosadne fore na koje ti je već n puta odgovoreno i da pogledaš one radove koje sam ti dao. Ti sve to ignoriraš, nećeš da odgovoriš na pitanje, ne obazireš se na ono što ti se govori i nastavljaš po svom. Nađi drugo mjesto, jer ti se ovdje više neće pojavljivati komentari.

      Ako se bojiš kartela i monopola, onda je jedini način da se boriš protiv toga slobodno tržište, smanjenje poreza i regulacija, olakšavanje obavljanja poslova, liberalizacija i rezanje državnog aparata. Na slobodnom tržištu, kompanije moraju zadovoljiti potrebe potrošača da bi ostvarile profit, one moraju potrošačima ponuditi ono za što su oni voljni dobrovoljno se odreći dijela svog dohotka. Na slobodnom tržištu, potrošači imaju slobodu izbora i oni su ti koji glasaju svojim novčanikom koga će nagraditi a koga “kazniti”.

      Pisao sam već o tome… https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/12/20/big-business-vs-free-market/
      https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/12/17/monopolofobija/
      https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/11/06/izrabljivanje/

      Ovo ostalo što pričaš o žiletima i slušalicama su nepovezana lupetanja, nažalost. Ako ti se ne sviđaju žileti i slušalice, nemoj ih kupovati. Ako te strah brazilskog mesa, nemoj kupovati brazilsko meso, samo pusti druge ljude na miru.

      Cijenu na tržištu određuju ponuda i potražnja, što je tržište reguliranije i što su veći nameti, bit će i manja konkurencija, pa će možda pojedini proizvođač imati nešto veću moć pri određivanju cijene, no, te fore kako te super-marketi “varaju” na ambalaži su glupost.

      Tko govori o prometu bez semafora, o čemu ti trabunjaš? Kao da ne bi bilo znakova i semafora bez države.

      A što se tiče Amerike i pucnjava, najviše je pucnjava naravno tamo gdje je normalnim ljudima nemoguće nabaviti oružje da se brane. Inače, more guns=less crime.

      Uglavnom, doviđenja.

      Sviđa mi se

  31. A pazi ekonomiju; slobodni ljudi će iz neprofitnih delatnosti preći u profitabilne, pa zar neće i te profitabilne delatnosti kroz masovnost postati na kraju neprofitabilne, a ove neprofitne sa početka nikad profitabilnije zbog manje konkurencije 🙂 Pa onda libertatijanci se groze strategije kupujmo domaće koja je sama po sebi racionalna pa savetuju potrošače; bolje kupi španski parajdajz koji je 30% jeftiniji od domaćeg jer ćeš imati kroz uštedu više raspoloživog novca za druge proizvode tj. ”bićeš bogatiji”. Samo zaboravljaju da kroz liberalizaciju pare koje uštediš na jednom uvoznom proizvodu potrošiš na drugi uvozni proizvod, jer ako imaš ogroman spoljnotrgovinski deficit to te čeka. Lični interes je ostvaren kupio si povoljno, ali novac odlazi u drugu zemlju i direktno zapošljavaš stranog radnika, uništavaš svog poljoprivrednika i na duži rok manje radnih mesta. Pa SAD subvencioniše svoje farmere sa 50 milijardi $ godišnje pa ti se igraj otvorene ekonomije da bićeš konkurentan malo sutra. Najgore što će ljudi kupovati nekvalitetne proizvode samo zato što su jeftiniji jer Španija ima afričke robove koji rade 13 sati i masne subvencije lako je njima. I onda libertarijanci forsiraju tezu kako neko ko ne jede povrće ne bi trebao da finansira subvencije. Baš suprotno, narod želi da država daje subvencije, da štiti svoju ekonomiju, pomaže siromašne, narod želi državne kompanije da ne budu prodate, narod želi da država odvaja za kulturu, javni servis, socijalne programe…Zbog toga i glasaju za socijaliste, to kao nije demokratija. Građani pune budžet kroz porez na plate, akcize, PDV…narod i želi socijalne benefite. Vidim, Skandinavija 50 godina ima velike poreze pa ne beže kompanije, mala nezaposlenost, ni građanani koji 75% svog dohotka daju državi kroz income tax i potrošnju ali se ne bune. A na izborima stranka koja predloži manje poreze biva oduvana, sad su Danci budale? Društva moraju da počivaju na solidarnosti, porezi nisu mitsko zlo jer sve te pare se vraćaju. Činjenica je da će 99% ljudi da živi u takvom društvu nego u tamo u nekom Čileu. Ali zato Danac ima 38 radnih sati, 6 nedelja odmora(plaćenog) 14 plata baš ih briga neću da računam sve benefite sistema. To je pravi progresivizam. Ne progresija je kad radiš kod stranca za kikiriki koji je došao ”da nam pomogne” a u nama vidi neregulisanu džunglu i jeftinu radnu snagu. Evo ja ne idem u operu ali podržavam što moja država od mojih para subvencioniše kulturu, nemam decu ali podržavam subvencionisanje vrtića , ne ja već svi podržavaju tu politiku. A libertarijanci ne bi dobili ni 1% glasova sa svojim idejama. A zamisli sve mora da se prepusti tržištu kao da je na kraju to i dobro, a profit je jedino merilo uspeha. Onda se vraćamo na slobode, nekad si mogao slobodno da držiš robove i to je dobro? Imaš slobodu da ubrizgaš heroin a posle kad ti zatreba novac pa opljačaš nekog to je posledica slobode kad društvo ispašta? Ili da ukinemo sve ekološke regulacije pa ko god želi nek zagađuje okolinu, poubijate sve zaštićene životinjske vrste. Jer, ljudi će sami da se regulišu! Globalno zagrevanje je laž verovatno za libertarijance?

    Sviđa mi se

    1. Kako se ono kaže, nije nikakva sramota ne znati ništa o ekonomiji, ali je prilično neodgovorno filozofirati o istoj ustrajajući u ignoranciji.

      A pazi ekonomiju; slobodni ljudi će iz neprofitnih delatnosti preći u profitabilne, pa zar neće i te profitabilne delatnosti kroz masovnost postati na kraju neprofitabilne, a ove neprofitne sa početka nikad profitabilnije zbog manje konkurencije

      Bravo, u tome je i poanta ekonomije.

      Pa onda libertatijanci se groze strategije kupujmo domaće koja je sama po sebi racionalna pa savetuju potrošače; bolje kupi španski parajdajz koji je 30% jeftiniji od domaćeg jer ćeš imati kroz uštedu više raspoloživog novca za druge proizvode tj. ”bićeš bogatiji”. Samo zaboravljaju da kroz liberalizaciju pare koje uštediš na jednom uvoznom proizvodu potrošiš na drugi uvozni proizvod, jer ako imaš ogroman spoljnotrgovinski deficit to te čeka

      Naravno da se grozimo, rekao sam ti da naučiš načelo komparativnih prednosti. Ako stranac može proizvesti jeftinije, to je odlično, domaći ljudi mogu kupiti više stvari za isti dohodak i bogatiji. Izvoz se ionako plaća uvozom.

      Lični interes je ostvaren kupio si povoljno, ali novac odlazi u drugu zemlju i direktno zapošljavaš stranog radnika, uništavaš svog poljoprivrednika i na duži rok manje radnih mesta

      Zašto nisi pročitao niti jedan od nekoliko desetaka znanstvenih radova na koje sam te uputio, i neke od onih knjiga i članaka koje jednostavno demantiraju tvoje floskule, nego se uporno ponavljaš? Imaš li bar toliko pristojnosti?

      Stranci proizvode neku robu jeftinije, odlično, nama ostaje više i bogatiji smo!! Poticanjem nekakvih poljopivrednika uništavaš sve druge koji nisu poljoprivrednici.

      Zašto, zašto, ZAŠTO, to odbijaš razumijeti, o zaštoo??

      O pa je li ovo TOLIKO komplicirano?? https://www.youtube.com/watch?v=whCqz5JW-AQ

      Problem s tobom je što ti uopće ne možeš razlikovati “ono što se vidi” i “ono što se ne vidi”. Nisam ti zaludu preporučio da čitaš Hazlitta.

      Pa SAD subvencioniše svoje farmere sa 50 milijardi $ godišnje pa ti se igraj otvorene ekonomije da bićeš konkurentan malo sutra

      To što SAD nešto radi ne znači da je dobro. Američka vlada pljačka porezne obveznike kako bi financirala neke farmere, ali to svi ostali Amerikanci plaćaju kroz niži standard.

      Najgore što će ljudi kupovati nekvalitetne proizvode samo zato što su jeftiniji

      Što se tebe tiče što će i zašto netko drugi kupovati? Ljudi kupuje one proizvode za koje procjene najbolji value for money, u skladu sa svojim budžetom (a budžet im je to viši što su porezi niži).

      Baš suprotno, narod želi da država daje subvencije, da štiti svoju ekonomiju, pomaže siromašne, narod želi državne kompanije da ne budu prodate, narod želi da država odvaja za kulturu, javni servis, socijalne programe

      Mi ne govorimo ovdje o tome što narod želi. Narod želi da drugi plaćaju njihovo uzdržavanje i da drugi rješavanju njihove probleme, da drugi preuzimaju odgovornost za svoje postupke. Upravo zato što narod tako želi, zato nam jest tako kako nam jest.
      Kako to ne razumiješ? Ne može država “štititi” svoju ekonomiju subvencijama i carinama, subvencije i carine uništavaju domaću ekonomiju.

      Mućni malo glavom, bi li ti svoju ulicu “štitio” tako da zabraniš razmjenu dobara s bilo kim tko živi izvan tvoje ulice?

      Građani pune budžet kroz porez na plate, akcize, PDV…narod i želi socijalne benefite. Vidim, Skandinavija 50 godina ima velike poreze pa ne beže kompanije, mala nezaposlenost, ni građanani koji 75% svog dohotka daju državi kroz income tax i potrošnju ali se ne bune

      Mnogi se u Skandinaviji bune i mnogi zaboravljaju zbog čega su se skandinavske zemlje uopće razvile i postale bogate. To što narod želi socijalne benefite je nebitno, ne pričamo o tome. A Skandinavci takvu neodgovornost i rastrošnost itekako plaćaju danas kroz niži standard kao i stanovnici u ostalim socijalnim državama tipa SAD, UK, Francuska, i ugl. cijela EU.

      Društva moraju da počivaju na solidarnosti, porezi nisu mitsko zlo jer sve te pare se vraćaju.

      Porezi su pljačka i uteg gospodarskom razvoju. Redistribucija dohotka uz to smanjuje motiviranost za radom i poduzetništvom, povećava vremensku preferenciju, što destimulira štedljivost, otežava akumulaciju kapitala, te stimulira neodgovornost i ovisnost o drugima.

      zato Danac ima 38 radnih sati, 6 nedelja odmora(plaćenog) 14 plata baš ih briga neću da računam sve benefite sistema

      Danska zapravo ima jedan od najliberalnijih zakona o radu u Europi. Ali, ti uopće ne razumiješ zašto si oni mogu priuštiti takve stvari.

      Ne progresija je kad radiš kod stranca za kikiriki koji je došao ”da nam pomogne” a u nama vidi neregulisanu džunglu i jeftinu radnu snagu.

      Kakve gluposti ti pričaš? Koji stranci ovdje dolaze, kakva neregulirana džungla? Pa momak, jesi li ti svjestan na što liči uopće hrvatska legislativa?? Teško da ima reguliranije ekonomije u Europi, a poduzetnici bježe odavde, strani investitori nas zaobilaze!
      Ti uopće ne razumiješ da je upravo to razlog zašto su ovdje niske plaće i visoka nezaposlenost. Zašto u Švicarskoj ili Kanadi nije tako jeftina radna snaga?

      Evo ja ne idem u operu ali podržavam što moja država od mojih para subvencioniše kulturu, nemam decu ali podržavam subvencionisanje vrtića

      Pa tko tebi brani da ti od svojih para plaćaš operu i vrtiće, samo pusti druge ljude na miru! Shvati da drugi ljudi nisu tvoja imovina, ti nisi vlasnik drugih ljudi, čovječe!

      Onda se vraćamo na slobode, nekad si mogao slobodno da držiš robove i to je dobro?

      Na što si spao. Ti koji podržavaš pljačkanje drugih ljudi i prisiljavanje drugih da rade ono što je tebi u interesu imaš obraza te gluposti spominjati onima koji se ne slažu s tobom.

      Imaš slobodu da ubrizgaš heroin a posle kad ti zatreba novac pa opljačaš nekog to je posledica slobode kad društvo ispašta?

      Zar ti ne podržavaš pljačkanje tuđe imovine?

      Ili da ukinemo sve ekološke regulacije pa ko god želi nek zagađuje okolinu

      Okolinu najviše zagađuju i uvijek su zagađivale socijalističke države. Jedini način da se osigura zaštita okoliša je privatizacija i poštovanje vlasničkih prava.

      Sviđa mi se

  32. Pa varaju na sitno super – marketi na ambalaži šta tu nije jasno? A sitna slova na proizvodima da penzioneri ne mogu da pročitaju, pa do raznih trikova kako da nateraju potrošača da potroši više para. Treba da verujeno da su svi učesnici na slobodnom tržištu pošteni, neiskavareni, da nikako neće da varaju. Pa EU godišnje kazni u proseku sa oko 2 milijarde € kompanije za kartelsko udruživanje? A karteli povećavaju cene. Pre par godine pivare Heineken, Grolsh, Bavaria platili ukupno 300 miliona € kazni, da li će njih deregulacija kroz slobodno tržište smiriti?
    Cene na tržištu ne određuje uvek zakon ponude i potražnje a zaboravljaš za dampaške cene? Ili je damping glupost? Kad kompanije prodaju proizvod ispod cene koštanja a sve kako bi se osvojilo tržište a posle uništenja sitnih igrača podigli cene. Nije poenta da nekom zabraniš da kupuje brazilsko meso koje je uglavnom kljukano antibioticima, gmo organizmima, hormonima…već dostupnost informacija. Ovde u Srbiji mesne prerađevine ”proizvodi” firma zvana ”Zlatiborac” a 99% kupaca pojma nema da meso nije iz Srbije ni sa Zlatibora, već iz Meksika i Brazila. Dobro, ko se služi internetom od np penzionera da to sazna, a lažu ga. Najpoštenije je da se prodaje i GMO hrana sli da se označi velikim slovima da narod zna pa neka kupuje ko želi. To je ta tzv.iluzija izbora a izbora nema. Dobrovoljnost ili kreiranje tražnje, pa zašto ulažu milijarde u reklame? I onda 10 giganata kontroliše sve šta kupujemo:) Slobodno tržište u praksi je utopija, jer podrazumeva da sve kompanije budu moralne etične, da ne varaju, bez kartela, oligopola, monopola, slobodno tržište radne snage….

    Sviđa mi se

    1. Zašto ne odgovoriš na pitanja koja ti se postavljaju i zašto ignoriraš što ti se govori?

      Zašto namjerno trollaš i zašto si ne nađeš drugo mjesto?

      Treba da verujeno da su svi učesnici na slobodnom tržištu pošteni, neiskavareni, da nikako neće da varaju

      Ne treba. Upravo si ti taj koji vjeruje da su svi političari pošteni, neiskvareni i nikako neće da varaju.

      Pa EU godišnje kazni u proseku sa oko 2 milijarde € kompanije za kartelsko udruživanje?

      EU se nema što petljati s poslovnim politikama poduzeća. Antitrustovske zakone treba ukinuti, a na slobodnom tržištu karteli ionako ne mogu opstati.

      Pre par godine pivare Heineken, Grolsh, Bavaria platili ukupno 300 miliona € kazni, da li će njih deregulacija kroz slobodno tržište smiriti?

      Što tebe briga što će Heineken i Bavaria raditi? Nemoj piti njihovo pivo, ima drugih piva, a ima i drugih pića. Slobodno tržište omogućava ulazak konkurenciji, a konkurencija dovodi do bolje kvalitete i niže cijene.

      Cene na tržištu ne određuje uvek zakon ponude i potražnje a zaboravljaš za dampaške cene? Ili je damping glupost?

      Naravno da je damping glupost i obični mit.

      https://nreakcija.wordpress.com/2012/01/30/mit-o-dampingu/

      http://www.cato.org/pubs/pas/pa-169.html

      Slobodno tržište u praksi je utopija, jer podrazumeva da sve kompanije budu moralne etične, da ne varaju, bez kartela, oligopola, monopola, slobodno tržište radne snage…

      Netočno. Ništa od toga slobodno tržište ne podrazumijeva. Netko te slagao.

      Sviđa mi se

  33. Usput Cato finasira Exxon mobile 🙂 A Kina prednjači u odbrani od dampinga prema podacima WTO godišnje pokrene 25 istraga, EU 14…Damping je glupost kako da ne 🙂 Monopoli, karteli ne postoje isto. Globalno zagrevanje je isto mit. A još jedno pitanje; kako u SAD produktivnost ne prati rast dohotka? Od 1973. g do 2013 produktivnost je porasla za 75%, a zarade za 8%?
    Produktivnost ne prati rast zarada ogroman je gep u pitanju. Poređenja radi 1948g-1973g produktivnost je rasla 96% ali rast zarada isto 91,3%. Pogledaj ; Productivity vs. Compensation poslednjih 40 godina u USA.

    Sviđa mi se

    1. Zašto nastavljaš s trolanjem i uporno ignoriraš argumente i podatke koji pobijaju tvoje teze? Prilično si nekulturan.

      Kakav damping, tko ti je ispričao te mitove? Monopole i kartele stvara država, na slobodnom tržištu ne mogu ni opstati. Što uopće znači “monopol”? Zašto potpuno ignoriraš sve što ti se reče?

      U sektorima u kojima je rasla produktivnost su rasle i realne plaće, u onima u koje nije nisu.
      http://rare.us/story/elizabeth-warren-knows-absolutely-nothing-about-how-our-economy-works/

      Sviđa mi se

  34. Kako uvoz može da stvara vrednost za društvo? Onda po tvom bi one države koje mnogo više uvoze nego što izvoze bile bogate? Samo zaboravljaš gde će građani zaraditi pare ako konstantno pomažu strance. Dosta stvari i ne treba da bude prepušteno pojedincima znaju to razvijena društva ako je cena toga previsoka. Zamisliš ostavljaš radniku komplenu bruto2 zaradu i da očekuješ da će on biti racionalan i uplaćivati za penziju? I šta ako 40% ljudi bude neodgovorno i ostanu bez penzije šta bi se desilo? Rasulo u najavi.A zar i privatne firme ne funkcionišu na bazi određenog centralnog planiranja? Radnici su raspoređeni da ne radi 10 ljudi isti posao, iza svakog projekta stoje privatni planeri, upravljači, postoji centralno mesto odlučivanja? Da se vratim;šta misliš da se većina ljudi buni jer njihovi novci idu na određene socijalne programe? Najpošteniji su izbori ; predložite free – market ideju, ukidanje carina, subvencija….

    Sviđa mi se

    1. Žao mi je, ali ti stvarno ne razumiješ ama baš ništa što se ekonomije tiče.

      Kako uvoz može da stvara vrednost za društvo?

      Kako za tebe može stvoriti vrijednost odlazak u trgovinu, u pekara, kod frizera, na izlet, itd?

      Onda po tvom bi one države koje mnogo više uvoze nego što izvoze bile bogate?

      Uvoz se plaća izvozom. Da bi nešto uvezao, moraš dati nekome nešto zauzvrat. A kada bi mogao dobit nešto bez da išta daš drugom zauzvrat, to bi bilo još bolje! Ne bi morao proizvoditi ništa, a imao bi sve što želiš.

      Zamisliš ostavljaš radniku komplenu bruto2 zaradu i da očekuješ da će on biti racionalan i uplaćivati za penziju?

      Što će radnik sa svojim novcima koje je zaradio je isključivo njegova stvar. Država ne može znati bolje od pojedinaca kako trošiti svoj novac i nema im ga pravo oduzimati protiv njihove volje.

      I šta ako 40% ljudi bude neodgovorno i ostanu bez penzije šta bi se desilo?

      Ljudi će ostati bez penzije upravo zato što su dopustili državi da se brine o njima. Ne samo što će ljudi ostati bez penzije, nego će zemlja ostati bez ljudi.

      A zar i privatne firme ne funkcionišu na bazi određenog centralnog planiranja?

      Kako će privatne firme funkcionirati je stvar isključivo njihovih vlasnika. Nitko drugi se nema što u to petljati.

      Najpošteniji su izbori

      Izbori nisu ni najmanje pošteni. Anonimna većina nasilno nameće svoje statove manjini i koristi svoju superiornost da bi ih pljačkala i izrabljivala. To nema ništa pošteno.

      Sviđa mi se

    2. Marko meni se cini da imas problema sa shvacanjem slobodnog individualca. Ti sve gledas kroz drzavno i kolektivisticko. Zabrinut si za velike grupe ljudi, drzave, ali nisi zabrinut za slobodu individualca. ” građani uvozom pomazu strance”? A tko je građanin a tko je stranac jer meni se cini da si ti stranac po tvojim kriterijima.

      Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s