Marx II. u Zagrebu

Najpopularniji zlostavljač žena među novomarksistima prekosutra stiže u glavni grad svih Hrvata gdje će održati predavanje. Pretpostavljam da je na FFZG-u proglašen neradni dan, kako bi se profesori i studenti društvenih znanosti (“znanosti”) mogli dobro pripremiti za sat vremena kulturnog (“kulturnog”) uzdizanja.

U međuvremenu, preko puta oceana, sve popularnije lice među neoliberalnim kapitalistima postaje 26-godišnji Matt Rognlie, koji je nedavno prezentirao svoj kritički osvrt u kojem je ukazao na neke od zabluda druga Pikettyja. Zanimljivost je da je cijeli rad zapravo nastao iz nekoliko komentara na blogu Marginal Revolution, inače popularnom virtualnom okupljalištu neoliberalnih kapitalista, nazvanom naravno po marginalističkoj revoluciji u ekonomskoj teoriji koja je marksizam efektivno izbacila iz ozbiljne ekonomije, a kojeg vode dva profesora sa sveučilišta George Mason.

Uglavnom, rad je svakako zanimljiv, dostupan je ovdje, pa preporučam da bacite oko.

Neki od bitnih zaključaka (koje ste zapravo mogli već čitati ovdje, ali zašto ne ponoviti):

1) Neto elastičnost supstitucije između kapitala i rada je manja od 1. Čak je i bruto elastičnost manja od 1, što je u potpunoj suprotnosti s Pikettyjevom tezom i što je zapravo njegova ključna pretpostavka iz koje je zaključio da će r>g voditi… nečemu što treba spriječiti.

Kako Piketty sam navodi:

The relevant question is whether the elasticity of substitution between labor and capital is greater or less than one. If the elasticity lies between zero and one, then an increase in the capital/income ratio β leads to a decrease in the marginal productivity of capital large enough that the capital share α = r × β decreases (assuming that the return on capital is determined by its marginal productivity). If the elasticity is greater than one, an increase in the capital/income ratio β leads instead to a drop in the marginal productivity of capital, so that the capital share α = r × β increases (again assuming that the return on capital is equal to its marginal productivity). If the elasticity is exactly equal to one, then the two effects cancel each other out: the return on capital decreases in exactly the same proportion as the capital/income ratio β increases, so that the product α = r × β does not change.

Rognlie se u radu poziva na Chirinkov rad koji empirijski procjenjuje bruto elastičnost na oko 0,52 (a imajmo na umu da, uz “optimističnu” procjenu deprecijacije od samo 4%, i isto tako optimističnu procjenu povrata na kapital od 5%, odmjer između neto i bruto elastičnosti je 0,66, dakle, ako je bruto elastičnost 0,52, tada bi neto elastičnost bila oko 0,34), no ima i mnogih drugih koji to dokazuju (npr. Antas, Klump/McAdam/Wilman, Bishwanath/Basanta/Akhilesh, Oberfield/Raval, itd.). Čak i Larry Summers, inače lijevo orijentirani ekonomist i član Demokratske stranke se čudi Pikettyju i izjavljuje:

Piketty argues that the economic literature supports his assumption that returns diminish slowly (in technical parlance, that the elasticity of substitution is greater than 1), and so capital’s share rises with capital accumulation. But I think he misreads the literature by conflating gross and net returns to capital. It is plausible that as the capital stock grows, the increment of output produced declines slowly, but there can be no question that depreciation increases proportionally. And it is the return net of depreciation that is relevant for capital accumulation. I know of no study suggesting that measuring output in net terms, the elasticity of substitution is greater than 1, and I know of quite a few suggesting the contrary.

2) Zbog iste zablude o elastičnosti supstitucije rada i kapitala pada u vodu i teza kako će zbog usporavanja gospodarskog rasta u budućnosti (što, ako se dogodi, sigurno neće biti rezultat kapitalizma, nego upravo suprotno) doći nužno do pojave nekakvih rentijerskih dinastija, tako da će “starija” akumulacija kapitala dobijati na težini u odnosu na “noviju”. Piketty, naime, pretpostavlja da je štednja egzogena i prihvaća kao datost iz K/Y=s/g da s opadanjem stope gospodarskog rasta, nužno dolazi do povećanog udjela dohotka od kapitala u nacionalnom dohotku (što osporavaju Krusell i A. Smith). Međutim, čak i uz te nategnute pretpostavke, procjene kretanja stopa povrata na kapital i gospodarskog rasta koje drug Piketty prognozira zahtjevaju neto elastičnost supstitucije od čak 4,4, što je izvan svih realnih proporcija.

3) Svo povećanje udjela kapitala u ukupnom dohotku koje drug Piketty “empirijski” nalazi jest posljedica rasta cijena stambenih nekretnina:

1-XLcWIwq5qZEXc98o3HalMA

Dakle, kao što je već zapravo bilo jasno, “porast udjela kapitala u dohotku” se odnosio zapravo na rast tržišnih cijena nekretnina, što bi nam zapravo trebalo smrditi na nekretninske balone uzrokovane centralnim bankarstvom i državnim intervencijama na tržište, ili najvjerojatnije razne zakonske regulacije koje stvaraju umjetnu oskudnost nekretnina i tako im podižu cijenu (zanimljivi radovi na tu temu ovdje i ovdje).

Osim toga, neki drugi francuski ekonomisti (O. Bonet, P.-H. Bono, G. Chapelle, E. Wasmer) analizirali su kretanje povrata na kapital kroz 20. stoljeće koristeći vrijednosti renti nekretnina, a ne njihove tržišne cijene (rad dostupan ovdje, rezime na engleskom imate ovdje), i rezultati se znatno razlikuju od Pikettyjevih (lijeva strana slike se odnosi na SAD, a desna na Kanadu):

uca

P.S. Phil Magness nam usput objašnjava pikettizam u šest koraka.

91 comments

  1. Nadam se da će se tamo naći i netko tko će ga rešetati pitanjima i tjerati ga da se meškolji. Iako će najvjerojatnije ispasti festival odobravajućeg klimanja glavama.

    Sviđa mi se

      1. Naravno da je to “preaching to the choir”. Ali sumnjam da puno socijalista cita ovaj blog tako da je i ovo na neki nacin “preaching to the choir”. Njihove dogmatske miskoncepcije funkcioniranja slobodnog trzista granice sa smjesnim. Ali socijalisti se lako prepoznaju i ne pokusavaju se ubaciti u vode klasicnog liberalizma. Mene vise zanima problematika kada oni koji se prikazivaju kao dijelom pokreta za individualnu slobodu kao npr. Paul Ryan sramotno odricu Ayn Rand zbog nekog svog dogmatizma ili Rand Paul koji po izjavama u zadnje vrijeme nema nikakve veze sa slobodom individualca a opet se tako predstavlja.

        Sviđa mi se

        1. Paula Ryana baš nikad nisam ni doživljavao kao nekog tko je dio ikakvog slobodarskog pokreta, a iskreno nemam ni nekih prevelikih očekivanja od Randa Paula, no njega razumijem da želi dobiti izbore pa mora paziti na retoriku.

          Sviđa mi se

          1. Moj dozivljaj Paul Ryana je isti ali bi bilo zdravo za slobodarski pokret povremeno ismijati osobe koje se pokusavaju predstavljati kao veliki fanovi Ayn Rand a u isto vrijeme imaju sasvim suprotne stavove. Rand Paulov stav da abortus mora biti zabranjen bez obzira na razlog, zasluzuje istu vrstu ismijavanja kao i netko tko predlaze ideje socijalizma u ekonomiji.

            Sviđa mi se

            1. A da? A kako to oduzimanje prava na odlučivanje o vlastitom životu jedinstvenoj osobi s jedinstvenim DNA u tek nižoj fazi razvoja nije jednako oduzimanju prava na odlučivanje o raspolaganju vlastitom imovinom? Koje je tvoje opravdanje za tu vrstu “slobode”?

              Sviđa mi se

            2. Istinskim liberalima je pravo na život nešto što je iznad svih drugih prava. Slobodno ubijanje nerođene djece ne može biti ničije pravo, a onaj tko se zalaže za “pravo na ubijanje” ne može se smatrati liberalom.

              Sviđa mi se

                1. Dogma:
                  1. pov. u antičko doba, odluka, naredba vlasti
                  2. temeljna teza, tvrdnja ili zasada nekog filozofa ili filozofske škole koje se smatraju neupitnima, neoborivim polazištima cijelog filozofskog sustava
                  3. teol. učenje ili nauk što služi kao pravilo u vjerovanju ili oblikovanju kakve doktrine, službena vjerska doktrina, ob. što je naviješteno od Boga
                  4. mnijenje koje se bez kritičkog provjeravanja i bez obzira na konkretne mogućnosti njegove primjene usvaja kao neoborivo
                  5. pren. stav koji se ne može kritizirati, o kojem nema spora, apsolutiziran, neprijeporan nauk, sud

                  Na što konkretno ovdje upućuješ, a da je netko prethodno upućivao na neku “dogmu”?
                  A “pravo izbora”? Čijeg izbora? Izbora za što? Oprosti prijatelju, ali tvoja prava završavaju tamo gdje počinju moja. I obrnuto. Ili misliš da imam “pravo” odabrati automobilom pokositi te na pješačkom prijelazu jer, eto, moje je “pravo” kretati se gdje hoću, ili činiti sa svojim automobilom što hoću? Sloboda? Hm…
                  Neka djeca bivaju ubijena (pobačena) u primjerice 24. tjednu trudnoće, a druga u istom tjednu bivaju rođena (te prežive i žive). Aktivno ubojstvo prvih naziva se pobačajem i činom “slobode”, a ako ipak dođe do rođenja djeteta iste dobi, ipak se nekako pridržavamo toga da ubijanje takvoga rođenog djeteta nije prihvatljivo. Kako to? Možda me u svojoj kući smiješ ubiti ako već na ulici ili u mojoj kući ne smiješ?

                  Sviđa mi se

                    1. U tom slučaju obori me s nogu svojim obaranjem i kritičkim provjeravanjem 😀 Ne znam kak tebi prikazuje u tvom web browseru, al možda ti je moj odgovor bio prekinut na pola pa je stavljen link “više” pa nisi vidio cijeli odgovor, ali od prosvijetljenih progresivaca očekivao bih i radovao se argumentaciji. Ovako mi se čini da si ti taj koji se bavi dogmatikom… 😛

                      Sviđa mi se

              1. Ako si vec na blogu koji se zove Tko je John Galt onda se malo bolje upoznaj sa Ayn Rand. An embryo has no rights, rights do not pertain to a potential, only to an actual being.

                Sviđa mi se

                1. Je li Ayn Rand objasnila kada i kako se potencijalno biće pretvara u stvarno biće ili je gornja tvrdnja dogma koju sljedbenici Ayn Rand ne smiju propitkivati?

                  Sviđa mi se

                    1. Nisam upoznat sa stavovima dotičnog gospodina, ali sam primijetio da je libertarijanska naljepnica sve popularnija. Pogotovo među pripadnicima mlađe populacije kojima daje auru borca protiv sustava dok se sa knjigom Ayn Rand pod rukom zalažu za legalizaciju marihuane.
                      Izgledaju puno modernije od ekipe sa filozofskog koja sa Pikketyem ispod ruke priča o nekim sredstvima za rad i povratu na kapital. Njihove su naljepnice već pomalo zastarjele.

                      Jedini problem kod obje skupine je kad netko postavi pitanje na koje baš i ne postoji jednostavan odgovor. Pitanje za čiji odgovor je potrebno malo bolje poznavanje materije.

                      Kada smo već kod pitanja, znate li odgovor na moje? Ili ste Vi ovdje samo radi naljepnice?

                      Sviđa mi se

                  1. Znanost je objasnila prvo tromjesjecje. Da li ti predlazes da drugi indivudalci diktiraju individualcu sa protoplazmom u svom tijelu kako i sto ce raditi? Mislim da ti ne shvacas slobodu zivog individualca. Zasto spominjati marihuanu? Pa sve droge trebaju biti legalizirane. Sloboda i odgovornost.

                    Sviđa mi se

                    1. Parole, parole, paroo-ooleeee… Ah ta znanost, kako se mnogi vole na nju pozivati. S vremenom je postala generička riječ, a danas čini se čak i degenerička. Protoplazma? Tri mjeseca? Niti se danas išta više naziva protoplazmom jer je stanična mikrorazina poznata detaljnije nego što je bila poznata u vrijeme uporabe tog termina, niti je dijete u prva tri mjeseca nikakva “nakupina stanica”, kako to aborterski apologeti vole tvrditi. Ako već nisi imao radost vidjeti vlastito dijete na ultrazvuku u prvom tromjesečju, sigurno ima na internetu sjajnih videa koji prikazuju fizionomiju malenoga ljudskog bića, čak u tom za progresivce spornom prvom tromjesečju.
                      S druge strane, nemojmo se praviti glupi ni raditi od drugih budale pa relativizacijom i racionalizacijom pokušati osporiti da se ubijanjem fetusa/embrija/”protoplazme”/NekiDrugiTebiDragNaziv ne ubija čovjeka koji se u tom trenutku od tebe razlikuje tek po stupnju razvoja, a puni razvoj pitanje je smao vremena, ničega drugoga.
                      Također, volio bih da konkretno uputiš na znanstveni rad iz područja embriologije, fetalne medicine ili srodnog područja koje o djetetu u prvom tromjesečju govori kao o “protoplazmi”. Studenti medicine jako dobro već od prvog predavanja u okviru embriologije znaju kada počinje život – dakle život, nešto što je živo, aktivno i autonomno od samog tog trenutka – od trenutka spajanja dviju spolnih stanica.
                      No dobro, teško je mijenjati ideološke stavove (i ti moje sigurno smatraš takvima, bez obzira na njihova stvarna znanstvena uporišta 😀 ) i ne bih htio preusmjeravati raspravu sa socijalista i kapitalista na područje bioetike. Zadnje što bih htio reći jest da se u jednom itekako slažem s tobom: sloboda i odgovornost! Odgovornost kao svjesno preuzimanje posljedica za učinjena djela. A u ovom je to slučaju dobra stara narodna: nakon je*anja nema kajanja 😀

                      Sviđa mi se

                    2. Da za kraj vidimo sto znaci sloboda individualca. Ja osobno nisam “fan” abortusa, droga i oruzja ali mi ni na kraj pameti nije da nekome drugome slobodnom individualcu namecem moje “vrijednosti”. Ti pokusavas svoje vrijednosti nametnuti drugim slobodnim individualcima i tu je pocetak svih problema.

                      Sviđa mi se

                    1. Početak svih problema je kada ti pokušavaš drugog pojedinca uvjeriti da je u redu eliminirati drugog pojedinca.

                      Sviđa mi se

                    2. Imas pravo na svoj stav. Tvoj stav nema veze s objektivizmom i libertarijanizmom. To sto ga ti pokusavas progurati kao takvog je druga stvar.

                      Sviđa mi se

                    3. OK. Moj stav, mea culpa. Nemam pravo dirati u “objektivne”, “progresivne”, “libertarijance” ni u “slobodne individualce” na način na koji ti imaš pravo dirati u začetu djecu.

                      Kad nas je već krenulo, hajedmo onda malo o tim kako tvrdiš “vrijednostima” i “stavovima” 😀
                      Protivljenje silovanju, vrijednost i stav koji se ne smiju “nametati”? Protivljenje ubojstvu, vrijednost i stav koji se ne smiju “nametati”? Protivljenje krađi, vrijednost i stav koji se ne smiju “nametati”?

                      Sviđa mi se

                    4. Sad si potpuno falio cijelu pricu. Sad si neozbiljan. Ja ne diram u niciju zacetu djecu niti govorim ikome kako trebaju postupati. Ti si taj koji pokusava to raditi. Pa to je bar vrlo lako za razumjeti. Da li ja tebi govorim kako ti trebas postupati u toj situaciji?! Da li ti pokusavas meni govoriti kako postupati u toj situaciji? DA! Vrlo jednostavno.

                      Sviđa mi se

                    5. Svakako, i uvijek bih i svakome govorio kako ne može dirati u moju niti u bilo čiju slobodu na način da čini silovanje, ubojstvo, krađu ili bilo koji drugi čin kojim zalazi u područje slobode druge osobe. To da nikome ne govoriš kako se ponašati je jedna stvar, no opravdavati određene postupke krinkom “slobode” sasvim je neozbiljno i ne drži vodu. Vraćam se na jedan svoj odgovor tebi, a na koji mi nisi odgovorio: tvoja sloboda završava tamo gdje počinje moja. Kraj priče. Kako sa silovanjem, tako i s ubojstvom, pobačajem, krađom, you name it. Simple as that. I da, kada uzurpiraš moju ili bilo čiju slobodu, itekako ti mogu i imam svako pravo govoriti ti da to ne možeš činiti, pjenio se ti i pozivao na svoju slobodu ili ne 😛

                      Sviđa mi se

                    6. Zato sto si sa silovanjima i ubojstvima presao u nonsenseostavljam te stvoriteljem John Galta, Ayn Rand. “To equate a potential with the actual, is vicious. To advocate the sacrifice of the latter to the former, is unspeakeble. By ascribing rights to the unborn i.e. the non living, the anti-abortionists obliterate the rights of the living.

                      Sviđa mi se

                    7. Na čas sam pomislio da sam pomiješao nekoliko različitih rasprava, ali kada sam bolje pogledao, vidio sam da nisam u krivu – o tome nas dvoje čitavo vrijeme i raspravljamo, o ubojstvu.
                      Potential and actual – ne znam stari, reci mi onda gdje je granica? Je li tvoj senilni djed koji je nakon moždanog udara ostano nepokretan, ne govori i ne hrani se samostalno u tom slučaju samo “potential”? Jer razlika između njega i tebe očigledna je, a ti si “actual”. Dijete koje se ubije u 24. tjednu trudnoće je “potential”, a ono koje se u istom tjednu rodi je “actual”? Kakvo to čudo čini taj čin rađanja da promjena prebivališta čini ontološku razliku?
                      A argument tipa “ovaj ili onaj kaže to i to” nije argument – možeš se služiti razmišljanjima drugih u svrhu učenja i razvijanja svojeg razmišljanja, no to ne znači da si u pravu ako nađeš nečiji citat koji potvrđuje tvoje mišljenje. (Stvar je i odgovornosti, sam preuzimaš odgovornost za svoje postupke, đabe ti izlike “pa to je rekao taj i taj”). Stari moj, naći ćeš danas citat i tuđu potvrdu za ama baš sve, pa čak danas imamo bioetičare koji se zalažu za postporođajni abortus i opravdavaju ga – nema toga što nečijim citatima ti nećeš moći opravdati. Neke su stvari stvar razuma i zdrave pameti.

                      Sviđa mi se

                    8. @Johnny

                      Svaka čast na strpljenju. Ovo je tipični razgovor s liberalima ili, kako se neki vole nazivati, “libertarijancima”. Nema tog argumenta koji će njih skrenuti s uhodane staze “izbora” i “slobode”. Nevjerojatno je da druge optužuju za dogme i neznanstvenost, a sami nisu spremni revidirati svoje dogme sa sredine 20. stoljeća. Danas nijedan ozbiljan znanstvenik ne dovodi u pitanje kada počinje život, a pogotovo ne kod djece stare 2-3 mjeseca (srce već naveliko kuca, tijelo je formirano…). Na ovom pitanju se najbolje vidi tko je stvarni konzervativac ili klasični liberal, a tko je u tome zato što je to u trendu.

                      Sviđa mi se

  2. Marx se vraća marxistima, no news there.
    Na žalost ljudi razuma ne donose sretne vijesti, s toga ugodnije ih je ignorirati.
    U međuvremenu naša zemlja pala je toliko duboko odnosno skrenula toliko daleko lijevo da svaki spomen štednje izaziva prosvjede ove ili one udruge. Najgadnije mi je gledati onog mladog jebivjetra kako se pokazuje na HRT-u svaki puta kad deložacije budu spomenute.

    Sviđa mi se

    1. Nije problem u prosvjednicima, onaj tko gubi ima se pravo ljutiti, nego u Vladi, ona nema pravo voditi rasipničku politiku

      Sviđa mi se

  3. Drugarica Filippetti koja je također član SOCIJALISTIČKE stranke, bi trebala znati da je nasilje iznimno važan dio revolucionarne borbe i socijalizma u cjelini. Stoga na nasilje druga Pikettya treba gledati kao na pozitivan aspekt njegove ličnosti.

    Stoga mi je čudno zašto drugarica Filippetti smatra da bi njoj trebale biti uskraćene blagodati koje socijalizam široke ruke donosi svima ostalima.

    Umjesto da je zahvalna zbog takvog čvrstog i principijelnog stava druga Pikettya, ona je skrenula u buržoaski feminizam i time prekršila pravila klasne borbe. Stoga se drugarica Filippetti objektivno stavila u službu neprijatelja radničke klase.

    Smatram da ubuduće zbog toga treba drugaricu ignorirati na ovim stranicama…..

    Liked by 1 person

  4. Čovječe, što se na ovu temu koju ionako slabo kužim (elastičnost supstitucije između kapitala i rada, wtf… nisam toliki ekonomist da bi se pretvarao da znam o čemu se radi, iako mi se sigurno može jednostavnim rječnikom objasniti) razvila rasprava o totalno nekoj nevezanoj temi, a ne vidim nikakve razumne argumente (za tu drugu temu).

    Pravo majki da naprave abortus nema veze s time da li su fetusi potencijalni genijalci i spasitelji čovječanstva, nego s činjenicom da njihovo postojanje ovisi o dobroj volji majke da nastavi trudnoću. Svatko ima pravo prestati se brinuti za nekoga za koga se brine, pa tako i majka za fetus. Ljudska prava ne impliciraju žrtvu drugih ljudi – nečije pravo na život ne znači prisilu nad drugim ljudima da mu omoguće taj život, nego da mu ne oduzmu taj život kada ga je on sam sposoban imati (tj. pravo da ga zadrži kada ga može sam održavati).

    Majčini razlozi za abortus mogu biti dobri i loši, ali na nekoj generalnoj razini ne možemo ulaziti u razloge koji jesu, odnosno koji nisu opravdani, a pogotovo ne možemo sve slučajeve izjednačiti i sve zabraniti. Majku koja odluči pobaciti u visokoj trudnoći ću i sam osuditi iako znam da ima svako pravo na to, jer je u današnje vrijeme to naznaka neodgovornog ponašanja zahvaljujući tehnologiji. Prije tehnološkog napretka, “pobačaji” su se vršili nakon što se dijete rodilo. I naravno da bi bilo najbolje da se nijedan život ne prekida nasilno, ali nabijati moralne komplekse ženi koja je možda prošla kroz traume i završila s neželjenom trudnoćom je brutalno i krajnje nehumano ne samo prema majci nego i eventualnom djetetu.

    Sviđa mi se

    1. Argument za ovu drugu temu je tocno ono sto vidis u komentarima nakon pocetka te teme. Temu sam izabrao jer vrlo lako izvlaci konzervativce na povrsinu i kad se procitaju njihovi komentari nema im povratka na stazu libertarijanizma. Inace tvoj komentar potpuno podrzavam. Znajuci sto je Piketty rekao u Zagrebu siguran sam da se vrlo brzo vracamo na temu u kojoj i konzervativci mogu mirno komentirati.😊

      Sviđa mi se

      1. Ma navlakuša samo takva 😛 Nego, lak si na obaraču kada treba podržati nekakve nesuvisle pokušaje obrazlaganja, a sam teško daješ odgovore na konkretna pitanja, no reasoning there.
        Misliš da sam konzervativac? Možda jesam. A možda i nisam. Misliš da samo konzervativci znaju razmišljati na ovakav način? Think again: http://www.portaloko.hr/clanak/aleksandar-stankovic-postovana-gospodo-drakulic-i-anticevic-sto-mogu-nisam-za-abortus-/0/14865/ Drug je sve samo ne konzervativac. A što ti znaš, možda sam ja baš on?
        Stari, mnogo etiketa od tebe, ali nažalost samo to – gotova sva moja pitanja upućena tebi ostala su neodgovorena.
        A ovom tvom pajdi s kojim si uzajamno kimaš glavom na znak odobravanja (kao sinoć u HNK 😀 ) samo bih rekao da zamišljam kako ostane nepokretan u krevetu i ovisan u drugima, a taj drugi toljagom mu udri po glavi jer, eto, ne može sam održavati život 😛

        Sviđa mi se

        1. U pravu si da ima puno socijalista koji ne podrzavaju slobodu izbora kad je u pitanju abortus. Ali vecina socijalista se drzi podalje od libertarijanizma. Kad bi socijalisti pokusali ubaciti sebe i svoje ideje u libertarijanizam ja bih isto reagirao na ovakav nacin. Socijalisti su easy target. A easy target su zasluzeno jer drze blesaste ideje kao uvjerenja. Ali oni koji cesto pokusavaju svoje “vrijednosti” ubaciti u vode libertarijanizma su upravo konzervativci. Samo pogledaj USA, Tea Party se predstavlja kao slobodarska a u stvari su na istom nivou gluposti kad su u pitanju slobode ne vezane za ekonomiju kao i socijalisti kad su u pitanju ekonomske slobode.

          Sviđa mi se

          1. Čitajući ovaj izvrsni blog, nisam dobio dojam da se radi o crkvi libertarijanizma u koju je zabranjen ulaz poganima kako ne bi okaljali sveto mjesto. Stoga ne vidim potrebu za prozivanjem istih samo zato jer su zastranili sa staze libertarijanizma kako kažete. Iako je ovo blog, a ne forum, nisam stekao dojam da je autor sklon propovijedanju, a nesklon raspravi.

            Čini mi se da ste vi više zainteresirani za napadanje onih koji ne dijele vaše stavove nego što ste zainteresirani objasniti te svoje stavove.

            Sviđa mi se

          2. Moram priznati da mi je pun kufer onih koji danonoćno galame o “slobodi” i o “pravima”, malo ih je koji uistinu shvaćaju pojam slobode. I nije to lako shvatiti. Prostora je malo, vremena još manje, ali sloboda je prava samo ako je uz nju vezana odgovornost. I ne, biti slobodan ne znači činiti što mi padne na pamet. Biti slobodan ponajprije znači biti slobodan od onoga odvratnog u čovjeku, a s čime se svatko svakog dana suočava. Biti u zatvoru i biti slobodan, misliš da je nemoguće? Nimalo. Žena koja je počinila abortus (iako osjećam iskreno suosjećanje prema svakoj takvoj ženi, baš zato što poznajem pozadinu takva čina) vjeruj mi nije slobodna. Isto tako nije slobodan ni ubojica, ni silovatelj, ni lopov itd. Slobodu pretpostavlja odgovornost, a ne povođenje za emocijama i djelovanje prema njima, poput životinje.
            Tko želi, shvatit će (i već je shvatio), a tko ne želi, ni stoljetna argumentirana rasprava tu ne može pomoći.

            Sviđa mi se

        2. johnny, upravo zbog ovog scenarija kojeg si naveo na kraju podržavam i eutanaziju. Da ostanem nepokretan u krevetu, bez nade da ću se ikad oporaviti, smrt zbog prevelike brzine susretanja toljage s mojom lubanjom bila bi puno bolji kraj nego beskonačna mentalna tortura nepokretnosti.

          Sviđa mi se

            1. Eto, ako znaś išta o Ayn Rand, onda bi trebao znati da je mogućnost izbora ono što stvara potrebu za moralnim kodom. Za bića koja ne mogu učiniti izbor, pa time ni ne mogu imati moralni kod ni moralne vrijednosti ne može se reći ni da išta vrednuju, pa im oduzeti nešto, bio to i život, ne može biti nemoralno.

              Sviđa mi se

              1. Kao što rekoh, možemo svatko naći desetke autora koji će potvrditi ovo ili ono naše mišljenje. To ne znači da je ono ispravno.
                A ako je ovo što si naveo ispravno, tada nema zapreke da se organiziramo i nakon 3-4 pive s toljagama krenemo na intenzivnu njegu tamaniti sve koji ne mogu donijeti odluku, imati izbor pa ni “moralni kod”… Shvaćam ja tvoju želju (i želju drugih) da budeš pravi libertarijanac i da je sloboda neka vrhunaravna vrlina (što i jest, bez sumnje), no galamiti o slobodi ne znači i razumijevati slobodu – to o čemu govoriš nije sloboda, to je eugenika. A eugenika je uvijek eugenika, nikad sloboda, neovisno po kojem se subjektu njome udara – intrauterino smještenom fetusu ili embriju ili pak teško bolesnom nedonoščetu, teško bolesnom starcu, mladoj osobi u dugogodišnjoj komi itd.

                Sviđa mi se

                1. Eh, Johnny, ajde razmisli, da li je stvarno isti slučaj kada majka nosi dijete koje ne želi i napravi pobačaj, i kada majka nosi dijete koje želi, ali neka rulja uzrokuje pobačaj? Ali stvarno upregni malo te sive stanice.

                  Sviđa mi se

    2. Nema smisla raspravljati o radu i kapitalu bez da definiramo što su to rad i kapital. Također nema smisla raspravljati o pravima i obavezama čovjeka bez da definiramo što je to čovjek. Kad i kako nastaje čovjek te kada završava. Gornja rasprava se je razvila oko definicije početka čovjeka.

      Iz vašeg posta zaključujem da čovjekom smatrate ljudsko biće koje je u stanju brinuti se samo o sebi. Bi li po toj definiciji dvogodišnje dijete koje boluje od autizma bilo čovjek? Teško će preživjeti samo ako ga njegova majka ostavi samog u šumi jer se više ne želi brinuti za njega.

      Također me zanima vaše mišljenje o obavezi plaćanja alimentacije za uzdržavanje djeteta. Ukoliko se jedan roditelj ne želi više brinuti o svom djetetu, smije li mu država nametnuti obavezu plaćanja alimentacije?

      Sviđa mi se

      1. Mislim da je vrlo jasna razlika izmedju oplođenog jajasca u tijelu slobodnog individualca i nekoga tko je rođen. Istina je da na dosta pitanja nisam odgovorio ali tocno zato jer se kroz pitanje pokusava izjednaciti ziva rođena osoba sa oplođenim jajascem. A kad sam odgovorio da svoje razmisljanje uzimam iz znanosti reakcija je bila “ah ta znanost”. Ta znanost? Pa dobro, moje uvjerenje onda dobivam od great big juju up the mountain. Jeli sad bolje? 😉

        Sviđa mi se

        1. A kad si dobio protupitanje da se referiraš na konkretne radove iz područja embriologije ili fetalne medicine? A kad si dobio kontraargument da studenti medicine već od prvog predavanja embriologije znaju kao fakat da život počinje začećem? A protupitanje o djetetu abortiranom u primjerice 24. tjednu trudnoće te djetetu rođenom u istom tjednu?
          I ne, odgovor nije bio “ah ta znanost” – pročitaj malo bolje što sam ti napisao, jer i sam se referiram na znanstvene činjenice 😉

          Sviđa mi se

          1. Ovakav ispad konzervativnog ogranicavanja slobode individualca sam i ocekivao, malo me iznenadio manjak onih koji su spremni braniti stavove Ayn Rand.

            Sviđa mi se

            1. E stari moj, nećemo etiketiranjem nigdje stići, a ispričavam se ako sam svojim komentarima imao “ispade”, nije mi to bila namjera. Samo sam želio potaknuti argumentiranu raspravu, ali nisam dobio mnogo argumenata s tvoje strane, iako sam se trudio dati što više argumenata za svoje stajalište. No možda to samo ja tako vidim, možda s tvog gledišta stvari izgledaju drugačije ili ja nisam dovoljno jasan.
              Zaključio bih sada ovu raspravu, sada je jasno da više ne vodi nigdje. Hvala na odvojenom vremenu za raspravu sa zatucanim konzervativcom koji se krije iza ekonomskog libertarijanizma 😉

              Sviđa mi se

              1. Moze jedno za kraj, u nijednom trenutku rasprave nisi se osvrnuo na bilo kakva prava osobe kojoj se trudnoca dogodila. Slobodna osoba koja je zatrudnila od tog trenutka postaje taoc trudnoce i vise nema nikakvu slobodu izbora. Oduzimanje slobode izbora toj osobi kojoj bi tvoja odluka(zakon) promjenila cijeli zivot je nevjerovatno.

                Sviđa mi se

                1. Ajme, a ja mislio da razgovaram s odraslom osobom, kad ono dječarac – negdje između faze da djecu donose rode i faze da se trudnoća nekako dogodi 😀
                  To je to, stari moj – sloboda i ODGOVORNOST! I kaj, ubiti živog čovjeka s jedinstvenom DNA i jedinstvenim genomom je opravdano jer se on, eto, nalazi u tvom tijelu, a ti sam nisi za to nikako odgovoran? Pa odakle se on tu stvorio…? Abortus nije čin slobode, on je čin bježanja od posljedica slobode.
                  A ako namjeravaš krenuti na slučajeve trudnoće pri silovanju, nemoj – pokušaj opravdavanja nečega na temelju marginalnih i krajnje rijetkih slučajeva u najmanju je ruku neopravdan.

                  Sviđa mi se

            2. Mozda zato sto je Randizam zapravo prikriveni socijalni darvinizam. For better or worse, čovjek je socijalna zivotinja i ostvaruje se u društvu, kakvo god ono bilo. A mnogi pripadnici Crkve Ayn Rand žive u nekakvom uvjerenju da te vještine koje ih razlikuju i ističu zapravo ne znače mnogo ukoliko, jel, nema nikog s kim se mogu usporediti. A da još malo zapaprim, evo jedan zgodan link pa da se svi skupa nasmijemo:

              http://www.newyorker.com/humor/daily-shouts/ayn-rand-reviews-childrens-movies

              Istaknuti citat:”If grandpa can dance, grandpa can work!”.

              Sviđa mi se

              1. Opa, doslo je vrijeme za napad na Darwina. Odlicno. Proves my point. Idem sad stvarati dodane vrijednosti tako da ih drzava otme. Lp.

                Sviđa mi se

                1. You bet da je došlo vrijeme. Evolucija je jedno, društvo je drugo. Svim socijalnim darvinistima i everymanforhimself fundamentalistima jedno pitanje – tko će vam čuvat dionice i limuzine kad oni koji su najbolji u pljački i otimačini odluče da se objektivizam odnosi i na njihove “skillove”, pa navrate do vas – što će vas zaštititi, možda njihov inherentni moralni kompas? 🙂 You bet, požurimo i stvorimo, i platimo npr. policiju i neovisno pravosuđe, i osigurajmo adekvatne kontrole…ili zaista mislite da će vas jedinstvene financijske ili biznis vještine koje vas čine boljima od ostalih zaštititi od vila i baklji kad dođu po vas. No man’s an island, što god ona baljezgala u Atlasu i Fountainu.

                  Sviđa mi se

        2. Puno bolje iako meni baš i nije toliko jasna razlika između fetusa starog 24 tjedna koje se nalazi u majčinom trbuhu i istog tog djeteta koje se nalazi u inkubatoru jer se je rodilo u 8. mjesecu trudnoće.

          Rekli ste da svoja razmišljanja uzimate iz znanosti, ali niste naveli nikakve znanstvene izvore. Samo ste naveli znanost kao vrhovni izvor za “mnijenje koje se bez kritičkog provjeravanja i bez obzira na konkretne mogućnosti njegove primjene usvaja kao neoborivo”

          Trebali ste odmah reći da da je vaše mišljenje dogma. 😉

          Sviđa mi se

          1. Znanost ne moze biti dogma jer se konstantno propitivaju rezultati i zakljućci. Naravno da znanstvenici mogu pogrijesiti ali na tu gresku ce ukazati drugi znanstveni radovi. Nikad dogma.

            Sviđa mi se

    3. Ukratko, elastičnost supstitucije inače predstavlja “lakoću” kojom se jedan faktor proizvodnje (rad) može zamijeniti drugim (kapitalom) i što je taj koeficijent veći, to je supstitucija lakša.

      Obično se računa kao: (postotna promjena omjera između faktora proizvodnje) / (postotna promjena omjera njihovih graničnih proizvoda)

      Dakle,ako je to veće od 1, povećanje produktivnosti kapitala u odnosu na produktivnost rada, dovest će do “natproporcionalnog” povećanja udjela kapitala u ukupnom dohotku.

      U kontekstu u kojem govori Piketty, to je njemu bitno jer ako dođe do povećanja razlike r-g (to bi impliciralo da se granični proizvod od kapitala u relativnom smislu povećao u odnosu na granični proizvod rada, a on se toga boji jer “predviđa” pad stope ekonomskog rasta u budućnosti s današnjeg prosjeka od cca 2,5% na cca 1% iz nekog razloga, dok je uvjeren da se stopa povrata na kapital neće znatnije mijenjati, pa zato dolazi do povećanja razlike r-g), doći će do natproporcionalno većeg povećanja udjela kapitala u ukupnom dohotku i time veće nejednakosti u odnosu na prethodno razdoblje.

      I uglavnom, stvar na koju je Rognlie ukazao (a zapravo i drugi, ali evo on je sad popularan 🙂 ) da to, ukratko, ne drži vodu. Zapravo, empirijska istraživanja kojih stvarno ima dosta, a koja Piketty zanemaruje, su više puta procjenjivala u različitim zemljama i industrijama te elastičnosti i to je čak i bruto veličinama iznimno rijetko bilo iznad 1 (treba razlikovati ovdje bruto i neto elastičnost, bruto elastičnost gleda neto povrat na kapital plus deprecijaciju, no iz aspekta akumulacije kapitala trebamo gledati neto elastičnost, bez deprecijacije, što je znatno manje, otprilike “upola”), a to je neto oko 0,6.
      Rognlie čak pokazuje da, da bi se r-g stvarno povećalo s današnjih recimo 2,5% na 3%, dakle, ako g padne na 1%, to bi značilo da je r pao na 4%, to bi impliciralo neto elastičnost od preko 4, odnosno, bruto elastičnost od oko 8, što je izvan svake granice apsurda.

      Ako ti se ne čita cijeli rad, ovdje imaš vrlo ukratko i (relativno) jednostavno:
      http://marginalrevolution.com/marginalrevolution/2014/04/more-matt-rognlie-on-piketty.html

      Sviđa mi se

      1. Hehe, i za ovo objašnjenje ću trebat objašnjenje. Sjećam se tih koncepata iz ekonomike na predzadnjoj godini FERa, ali mislim da budem morao malo zagrijati stolicu da sve pohvatam.

        S druge strane, čisto sumnjam da naši Marksistići išta od toga kuže, čast izuzecima. Evo jedan kolega koji je bio sa mnom na FERu je isto potonuo u te vode i sjećam se da se nije baš proslavio na društvenim predmetima s ekonomskog fakulteta, a sad mi spama zid na Fejsu sa stvarima koje i ja jedva kužim.

        Sviđa mi se

    4. “Svatko ima pravo prestati se brinuti za nekoga za koga se brine, pa tako i majka za fetus.”

      Ovo je vrlo ekstremno razmišljanje, kad bi ga primijenili na svu djecu koja se ne mogu sama brinuti za sebe, koja ne zarađuju za život, lako bismo opravdali nekažnjeno ubijanje većine maloljetne djece. U nekim slučajevima slobodno ubijanje djece koja nisu sposobna preživjeti bez pomoći roditelja moglo bi se protegnuti i punoljetnu djecu, sve do njihove 40.-te godine života…

      Srećom ovakvi ekstremisti nisu u većini.

      Sviđa mi se

  5. Kakve veze sad Ayn Rand ima sa libertarijanstvom? Veliki dio libertarijanaca misli da je Ayn smiješna žena, a njeni sljedbenici kult. Njena filolozofija je loša što je vidljivo iz ovih kratkih razmišljanja o pobačaju, “fetus je ne-živ” Ozbiljno? Ne radi se o novoj živoj jedinki homo sapiensa? Što je mrtva? “embrij/fetus je potencijalno biće”? Ozbiljno? fetus je ne-biće?

    Sviđa mi se

    1. Kakve veze sad Ayn Rand ima sa libertarijanstvom?

      Ayn Rand je osoba koja je vjerojatno najviše ljudi u povijesti privukla k libertarijanstvu, principima slobodnog tržišta, individualnih sloboda, itd. i jedna je od najznačajnijih i najutjecajnijih libertarijanskih autora (dobro, ona se odbijala tako deklarirati, no to je sporedno). Vjerujem da i sam razumiješ da ti je pitanje glupo.

      Veliki dio libertarijanaca misli da je Ayn smiješna žena, a njeni sljedbenici kult.

      Za smjehoću ne znam, neki njeni sljedbenici jesu formirali kult ono njenog lika i djela, to je točno, ali što s time?

      Njena filolozofija je loša što je vidljivo iz ovih kratkih razmišljanja o pobačaju,

      A čuj, ne trebaš se slagati s time, naravno, ali ako ćeš taj kriterij koristiti općenito za ocjenjivanje nečijih stavova, teško da ćeš onda i među libertarijancima naći ekipu po mjeri.

      P.S. Kad spominješ “filozofiju Ayn Rand”, ako misliš na cijeli objektivizam, to je jedna stvar, i po meni samo djelomično vezana uz libertarijanstvo, ali kad govorimo o političkim pozicijama, svaki libertarijanac se slaže s velikom većinom njene političke filozofije. Inače, ne bi bio libertarijanac, jel.

      Recimo, što bi libertarijancima moglo biti sporno u ovom, i da nakon toga pitaju još “kakve veze ima s libertarijanstvom?”

      Sviđa mi se

      1. Svatko ima pravo na svoj stav, ovdje komentatori spominju etiketiranje kad im se dotakne u njihove konzervativne dogme a nije im problem etiketirati ekonomske zablude i dogme ljevicara, drugova, marxista… Ako je stav da ces uvjetovati slobodu drugog individualca i sto se dogadja u tijelu tog individualca onda se etiketiraj kako hoces osim etikete libertarijanca i gotovo. Ovo se ne odnosi na autora bloga.😊

        Sviđa mi se

        1. Jedan hipotetski primjer. Johnny živi u prizemlju dvokatnice. Na katu živi yodin svjedok. Johnny nije birao da mu yodin svjedok bude susjed. Jednog dana Johnny odluči preurediti interijer svog stana postavljanjem veće količine eksploziva po stanu s namjerom da pokupi pare od osiguranja. Detonira bombu dok yodin svjedok na katu komentira na blogu. Je li Johnny ubojica ili je samo koristio pravo da sa svojim vlasništvom – stanom – radi što hoće?

          Sviđa mi se

              1. Da li si ti po pitanju ekonomskih sloboda za slobodu individualca? Ako jesi sto te sprijecava da to budes i kod socijalno drustvenih pitanja nevezanih za ekonomiju?

                Sviđa mi se

                1. Abortus je nasilno ograničavanje ljudske slobode (ili ako ti je draže – slobode individualca), i to na najgori mogući način.
                  Ekonomske (i političke) slobode imaju svoje ograničenje – sloboda, život, privatno vlasništvo druge osobe.
                  Problem je ovdje što zbog nekog razloga (možda “liberalne dogme”) ti misliš da fetus nije osoba (individualac), ali ne mogu shvatiti odakle ti takva ideja.

                  Sviđa mi se

                  1. Ma radi se o slobodi individualca. Ili mu je das ili postavis zakone sa svojim “moralnim” standardima. Kad bi se ti preselio na bliski istok dobio bi iskustvo drugacijih “moralnih” zakona. Jednostavno ostavi svakome slobodan izbor i to je na kraju i jedina prava “moralna” stvar.

                    Sviđa mi se

                    1. Vjerujem da je i na bliskom istoku ubojstvo nemoralno, ali svejedno, moralnost nekog čina ne ovisi o tome što okolina o tome misli.
                      Ti si jednostavno postavio slobodu pojedinca kao vrhovno pravo i nedodirljivu dogmu, pa i onda kada to dovodi do paradoksa da je sloboda iznad prava na život.

                      Sviđa mi se

                    2. Znas li koja je razlika između socijalista Marka koji pokusavaopravdati oduzimanje ekonomske slobode pojedinca i tebe koji pokusavas opravdati oduzimanje drustveno socijalne slobode pojedinca? Nikakva. Jer kad pocnes oduzimati slobodu pojedinca onda je pitanje gdje stati. Pazi da se ne pređe tvoja granica jer onda se i tebi nece svidjeti.

                      Sviđa mi se

                    3. Mogao bi ja tebe pitati odakle ti tako snažna uvjerenja da bi dao prava individualcima? Glupo pitanje.
                      A sa tim Markom (?) si otišao u duboke mistično-proročke sfere do kojih ja ne mogu doprijeti.
                      Kažeš: “Pazi da se ne pređe tvoja granica jer onda se i tebi nece svidjeti.” Nije važno što mi se sviđa ili ne sviđa, nego što je ISTINA. Jer ako ti imaš vlast da “moralno” određuješ da je sloboda individualca vrhovno dobro, a TI odlučuješ tko su individualci, e tu već ulazimo u opasne vode, što se pokazuje u praksi: prvo je abortus osnovno ljudsko pravo, onda partial-birth abortus, zatim čedomorstvo (ali “samo” do 3. godine života). Pa zašto ne bi granicu pomakli na 8. godinu ili 30. godinu ili 5 dan ili… 1 tjedan trudnoće, 3 mj. trudnoće, 8 mj. i 29 dana?

                      Sviđa mi se

                    4. Marko je samo komentator na drugoj temi ali ti bas i ne pratis ovaj blog. Ti nisi za slobodu individualca i slobodan😏 si takav stav imati ali zasto se onda mucis na libertarijanskom blogu? Pođi na bilo koji Great big juju at the bottom of the sea blog i osjecat ces se puno udobnije. Tvoji zadnji komentari su dobar pokazatelj tvog katastrofalnog stava prema slobodi pojedinca. Ne treba tema biti abortus, moze biti droge ili oruzje ili istospolni brakovi itd. Meni se od toga osobno nista ne sviđa. Ali sviđati ili ne sviđati je jedno a zabraniti drugima je skroz nesto drugo. Malo se bolje upoznaj s Ayn Rand pa mozda nesto i naucis.

                      Sviđa mi se

                    5. Ovaj blog pratim odnedavno i povremeno, zato što bih želio znati više o libertarijanizmu. Mislio sam i da su libertarijanci otvoreni za raspravu, dok nisam upoznao tebe. Uporno me želiš odvesti na svoje tračnice (“sloboda individualca”) a nipošto ne želiš raspravljati o onoj točci gdje je po meni ta sloboda ograničena – život. Jasno mi je da fetus ne smatraš individualcem, ali mislim da je to jednostavno dogma koju si pokupio iz svoje crkve big juju ili Ayn Rand ili štatigajaznam. Tvoji stavovi o drugačijim mišljenima su “katastrofalni”. 🙂
                      O Ayn Rand ne znam puno, ali sudeći po citatima koje si negdje gore citirao, čini mi se poprilično zatucana, pa me baš i ne privlači. A i ti imaš jednako simpatičan ton koji jednostavno poziva na raspravu. Doviđenja. Ako me sretneš na ulici, ne javljaj mi se.

                      Sviđa mi se

                    6. Ispricavam se ako sam te uvrijedio, to mi nije bila namjera. Ayn Rand sigurno nije bila zatucana, ljude je privukla svojom cistom logikom i razumom.

                      Sviđa mi se

      2. Nije poanta reći da se ja ne slažem sa Rand, nego da Rand daje katastrofalni argument koji je neodrživ i smiješan.

        Znam za vezu Rand i libertarijanstva, ali čovjek može biti libertarijanac i mrziti Rand.

        Sviđa mi se

        1. Da li ti sebe smatras libertarijancom? Mozes li dati primjer toga sto te toliko smeta kod Ayn Rand?Moj pogled na slobodu individualca je ovakav, ja ne volim oruzje, drogu ni abortus ALI shvacam da ako ja zelim dobiti moju individualnu slobodu ja zauzvrat moram isto tako drugim individualcima dozvoliti njihovu slobodu izbora. Da li se nesto meni sviđa ili ne je nebitno kad je pitanje slobode drugih individualaca. Libertarijanstvo nije lako ali je zato jos vrijednije kad ga potpuno shvatis.

          Sviđa mi se

  6. Ovo gostovanje se pratilo kao da nam je došao Papa ili predsjednik neke velike države. Ali kada su dolazili ugledni konzervativni ekonomisti, potpuno ih se ignoriralo.

    Sviđa mi se

Komentiraj