Metode zadovoljenja potreba

Franz Oppenheimer, njemački sociolog i politički ekonomist, u svom najpoznatijem djelu Der Staat ukazao je na jednu vrlo važnu distinkciju između slobodnog tržišta i državnog intervencionizma. Naime, istaknuo je kako postoje dva fundamentalno različita načina na koji pojedinac može ispuniti svoje želje:

1) dobrovoljna proizvodnja određenog dobra i dobrovoljna razmjena s drugim pojedincima

2) nasilno oduzimanje imovine drugih pojedinaca

Ne postoji neki treći način. Da bi pojedinac ostvario svoje želje, potrebna su mu neka sredstva, a ta sredstva može pribaviti u konačnici samo na dva načina: putem dobrovoljne razmjene ili putem krađe.

Ovaj prvi način stjecanja dobara (dobrovoljna razmjena na tržištu) Oppenheimer je nazvao ekonomskom metodom zadovoljenja potreba, a ovaj drugi (prisilno oduzimanje tuđe imovine) političkom metodom zadovoljenja potreba.

U slobodnom društvu, kakvo zagovaraju proponenti slobodnog tržišta i individualnih sloboda, pojedinci svoje bogatstvo stječu ekonomskim metodama, tj. u dobrovoljnoj razmjeni s drugim pojedincima. Pojedinci proizvode neke proizvode ili na tržištu nude neke usluge koje za druge pojedince predstavljaju određenu vrijednost, zauzvrat od drugih (kupaca) dobiju nešto što oni sami osobno vrednuju (npr. novac) i na taj način uspjevaju zadovoljiti svoje potrebe. U takvom sustavu, novo bogatstvo se stalno stvara iznova, jer su u dobrovoljnoj razmjeni obje strane na dobitku; svatko dobija ono što vrednuje više u zamjenu za ono što vrednuje manje. Slobodno društvo je prosperitetno društvo.

U intervencionističkom društvu kakvo zagovaraju kolektivisti (socijalisti, komunisti, fašisti, etatisti, post-kapitalisti, kako god da se danas nazivaju…), i u kojem država kontrolira najveći dio ekonomije i međuljudskih odnosa, pojedinci svoje potrebe ispunjavaju prvenstvo političkim metodama, odnosno, otimanjem imovine drugih ljudi. Političke vlasti i njihovi uhljebi odlučuju o raspodjeli bogatstva između pojedinaca, te polažu praktički diskrecijsko pravo na iniciranje nasilja nad drugim ljudima i oduzimanje tuđe imovine. Kolektivisti smatraju da su ljudi vlasništvo države.

U slobodnom društvu, bogatstvo pojedinca je rezultat dobrovoljnih odluka i njegove sposobnosti da udovolji potrebama drugih ljudi, dok je u socijalističkom društvu, primarni izvor bogatstva postaju sposobnost za stjecanje kontrole nad državnim aparatom, iskazivanje vjernosti i poslušnosti političkim sinekurama, te vještina lobiranja kod državnih vlasti. U takvom sustavu, pojedinac ne mora udovoljavati potrebama drugih da bi mogao ostvariti svoje potrebe, naprotiv. U takvom se društvu većina međuljudskih odnosa odvija na prisilnoj bazi, te se onemogućava stvaranje novih vrijednosti, jer je pljačka igra sa sumom nula (za razliku od dobrovoljne razmjene), tu jedna strana dobija što druga strana gubi. Socijalističko društvo je rušilačko društvo.

cap-soc

Oglasi

3 comments

  1. Praksa pokazuje da socijalizam ne funkcionira. Drzava je kao distributer dobara puno manje efikasna od trzista a izaziva i unutrasnje sukobe jer se vlasnici sredstava koje treba “pravedno raspodijeliti” onima koji ih nisu zaradili, iz nekih misterioznih razloga tome odupiru. Drzava koja se bavi redistribucijom bogatstva treba i znacajno veci represivni aparat, tako da takve drzave ne mogu biti demokratske.
    Nadalje, u drzave koje se bave redistribucijom tudje imovine je sistemski ugradjena i negativna selekcija, buduci da se kaznjava uspjesnost. Ako si uspjesan, drzava ce tvoju imovinu “pravedno raspodijeliti”, sto obicno tjera najpropulzivniji i najsposobniji dio populacije iz zemlje. To su jednostavne i logicne cinjenice. Ipak, socijalizam je vjera a argumentacija s vjerskim fanaticima nikada nije dala rezultate. Pogledaj ovo:

    http://www.cnn.com/videos/world/2015/02/14/pkg-lars-vilks-cartoonist-denmark-shooting.cnn

    Zena na CNN-u prijeti karikaturistu i tvrdi da “ima pravo braniti svog proroka”.

    Socijaliste koji tvrde da se drzava treba pobrinuti za njih dozivljavam na otprilike isti nacin.

    Liked by 1 person

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s