Kaos i anarhija u bankarskom sektoru

Ljevičarski ekonomski magovi kao jednu od najvećih opasnosti i prijetnji izlasku iz krize često navode pojavu dereguliranosti bankarstva. Deregulacija i liberalizacija bankarskog sektora, zaštitni znak neoliberalnog kapitalizma, jedan je od glavnih uzroka krize, siromaštva, nezaposlenosti, iseljavanja mladih, uništavanja okoliša i svih ostalih zala suvremenog kapitalističkog društva. Financijske institucije i njihovo poslovanje jednostavno nisu dovoljno zakonski regulirani, bankarski sektor nema gotovo nikakvog doticaja s državni aparatom i tu svatko radi što ga je volja, stoga je krajnje vrijeme da političke vlasti konačno stanu na kraj tom raspašoju i uvedu malo reda u neregulirani bankarski sektor.

Uglavnom, tako nekako ide njihova priča.

A što se tiče stvarnosti, bankarski sektor je vjerojatno najreguliranija grana industrije, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama. Ne samo da država izravno svojim dekretima određuje što se smije koristiti kao novac, tko ga smije emitirati, što vam treba da biste otvorili svoju poslovnicu, nego država praktički u potpunosti diktira cjelokupno poslovanje poslovnih banaka na tržištu (te, jasno, “svoje” igrače štiti od ulaska konkurencije).

Koga zanima malo detaljnije, neka samo baci oko:

  • Zakon o obveznim odnosima (dostupan ovdje) – 1 165 članaka
  • Zakon o tržištu kapitala (dostupan ovdje) – 599 članaka
  • Zakon o kreditnim institucijama (dostupan ovdje) – 390 članaka
  • Zakon o bankama (dostupan ovdje) – 194 članka
  • Zakon o platnom prometu (dostupan ovdje) – 161 članak
  • Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (dostupan ovdje) – 119 članaka
  • Zakon o elektroničkom novcu (dostupan ovdje) – 105 članaka
  • Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (dostupan ovdje) – 92 članka
  • Zakon o kreditnim unijama (dostupan ovdje) – 88 članaka
  • Zakon o deviznom poslovanju (dostupan ovdje) – 79 članaka
  • Zakon o financijskim konglomeratima (dostupan ovdje) – 40 članaka
  • Konvencija UN-a o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe (dostupna ovdje) – 101 članak
  • Zakon o mjenici (dostupan ovdje) – 115 članaka
  • Zakon o potrošačkom kreditiranju (dostupan ovdje) – 30 članaka
  • Zakon o čeku (dostupan ovdje) – 30 članaka
  • Zakon o osiguranju depozita (dostupan ovdje) – 22 članka
  • Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (dostupan ovdje) – 21 članak
  • Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (dostupan ovdje) – 17 članaka
  • Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa (dostupan ovdje) – 15 članaka
  • Pravilnik o odobrenju za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja (dostupa ovdje) – 24 članka
  • Odluka o upravljanju rizicima (dostupna ovdje) – 52 članka
  • Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dostupna ovdje) – 18 članaka

Te naravno još:

  • Zakon o trgovačkim društvima (dostupan ovdje) – 647 članaka
  • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dostupan ovdje) – 396 članaka
  • Zakon o računovodstvu (dostupan ovdje) – 37 članaka

Ima tu, dakle, dvadesetak raznih zakona i još nekoliko drugih pravnih akata s ukupno nešto više od 4 500 članaka, a sigurno da tu još neki nedostaju.

Eto, kao što rekoh, kaos i anarhija.

Oglasi

9 comments

  1. Ne dostaju:

    Zakon o financijskom osiguranju (http://www.zakon.hr/z/530/Zakon-o-financijskom-osiguranju)

    Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
    (http://www.zakon.hr/z/563/Zakon-o-Dr%C5%BEavnoj-agenciji-za-osiguranje-%C5%A1tednih-uloga-i-sanaciju-banaka-)

    Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga
    (http://www.zakon.hr/z/215/Zakon-o-Hrvatskoj-agenciji-za-nadzor-financijskih-usluga-)

    Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima
    (http://www.zakon.hr/z/449/Zakon-o-minimalnim-mjerama-za%C5%A1tite-u-poslovanju-s-gotovim-novcem-i-vrijednostima)

    Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (http://www.hnb.hr/propisi/hzakoni.htm#Zakon%20o%20kona%C4%8Dnosti%20namire)

    i cijeli niz drugih propisa HNB-a:

    Odluke (http://www.hnb.hr/propisi/h-odluke-upute-obrasci.htm)
    Uredbe (http://www.hnb.hr/propisi/propisi_eu-rh/h-uredbe.htm)
    Tehnički standardi (http://www.hnb.hr/propisi/propisi_eu-rh/h-tehnicki-standardi.htm)
    EU Direktive (http://www.hnb.hr/propisi/propisi_eu-rh/h-direktive.htm)
    Smjernice (http://www.hnb.hr/propisi/propisi_eu-rh/h-smjernice.htm)

    Napomena: stupanjem na snagu Zakona o kreditnim institucijama prestao je važiti Zakon o bankama.

    Sviđa mi se

  2. Mislim da je ključni smisao baš u ovome na kraju: “svoje” igrače štiti od ulaska konkurencije (!!!)

    Ta orgija štampanja zakona i propisa ima samo jednu stvarnu svrhu. A to je da samo određenim igračima formalno bude omogućeno poslovanje. Onima koji su u “igri”. Kao što smo vidjeli svi ti propisi nisu značili ništa kada je trebalo spašavati partnere u kriminalu. Dakako poreznim novcem.

    Ovoga puta ću citirati sam sebe iz jednoga od prethodnih postova:

    Država, banka i “pravosuđe” su udruženi partneri i saveznici u istoj stvari. Nema tu neovisnosti u smislu onoga što bi se moglo smatrati slobodnim društvom i slobodnim tržištem.

    Banke uzimaju novac od građana, plasiraju (štampaju) “novi” novac, a na kraju je najveći krajnji korisnik cijelog novčanog ciklusa – država. A sve to pod kapom legislative (“pravosuđa”) koje provodi i tumači propise već prema potrebi i situaciji.

    Sve što se događa oko bilo čega što uključuje ta tri partnera je predstava za neupućene. Nema tu nikakvih institucija, tu je riječ o jednoj FIRMI sa tri podružnice. Svi “sukobi” koji se odvijaju između partnera su na razini podjele plijena.

    Država daje politički okvir i silu, banka financijsku organizaciju, a “pravosuđe” legalitet igračima za zelenim stolom gdje se dijele karte i “čipovi”.

    Stoga ako netko misli da legislativa i cijeli pravni sustav služi zato da bi pružio zaštitu građaninu, onda je on ozbiljno – priglup. Pogledajte samo svinjariju kod nasilnog uvođenja Eura-a. Umjesto da Euro bude košarica nacionalnih valuta i paralelna valuta, on je preko koljena zamijenio nacionalne valute. A dobro znamo kako je to izgledalo.

    Sve ovo je obična predstava kojom se baca prašina u oči “raji” čija je svrha da bude trajno “mužena”. Ali zato ti isti kriminalci zastupaju tzv. socijalnu državu i time stvaraju razdor između građana, te podmićuju amorfnu većinu da ako treba pregazi sve one koji su protiv.

    Sviđa mi se

  3. Prošle godine sam izračunao,pišući nešto o sličnim temama,da smo od osamostaljenja imali skoro svaki dan neki novi zakon,dopunu ili izmjenu istog i sl, dakle skoro svaki dan u ovih 24 nepune godine. Koja je to masa propisa,kroz koju se ni Fantastic 4 ne bi probili (bez značajnijih gubitaka )!
    U takvoj hiperinflaciji propisa kontrola ( da ne pričamo o kvaliteti kontrole ) je obrnuto srazmjerna istima.
    Npr. nije zamijećeno da većinu dobiti banke u zadnje 3 godine iznimno povećale iznose naknada i provizija,neke među njima i za 300 % (ZABA),da naplaćuju gluposti poput “inočekova na ime ratnih odšteta za prisilni ili ropski rad”(RBA), a ZABA “neosnovano reklamiranje troškova” i tako čak 242 naknade, dok HNB drijema li drijema. Nisu problem zakoni, već da li se oni provode i kontrolira li se njihova primjena od strane neovisnih tijela.

    Sviđa mi se

    1. Nisu problem zakoni, već da li se oni provode i kontrolira li se njihova primjena od strane neovisnih tijela.

      Ne, problem su zakoni koji paraliziraju tržište, onemogućavaju stvarnu konkurenciju i uskraćuju ljudima slobodu izbora.
      I kakva to “neovisna tijela”?

      Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s