Ordinalna korisnost

Jedan od čestih argumenata u korist progresivnog reketarenja oporezivanja ili nekakvih redistributivnih politika je teza kako vrlo bogatim ljudima jedna jedinica dohotka znači puno manje nego onim siromašnima. Primjerice, Bill Gates neće ni primijetiti ako mu uzmete jedan dolar, dok će nekom beskućniku biti od velikog značaja. Billu Gatesu ni da mu uzmete milijun dolara neće puno značiti, dok bi, na primjer, to mogli podijeliti tako da damo tisuću ljudi po tisuću dolara kojima bi do bilo od ogromne koristi. Prema tome, ukoliko uvedemo progresivnije stope poreza i najbogatiji pojedinci se najviše oporezuju pa se to redistribuira onim siromašnima, društvena korisnost će se povećati.

Problem s ovom tezom (osim što opravdava pljačku i nasilje) je, naravno, što pretpostavlja da se količina ukupne korisnosti može mjeriti.

Takva ideja je besmislena. Korisnosti za pojedince nisu objektivne veličine i ne mogu se mjeriti objektivnim mjerilima pa se uspoređivati korisnosti više pojedinaca. Vrijednosti dobara su uvijek subjektivne, a vrijednost nekog dobra za pojedinca će određivati korisnost koju to dobro omogućuje konkretnom pojedincu, u skladu s njegovim osobnim preferencijama. Međutim, ta se razina korisnosti ne može mjeriti kardinalno, već isključivo ordinalno, u usporedbi s nečim. Preferencije su rangiranja, a ne brojčano mjerilo!

Na primjer, zamislite da vas netko pita kojih vam je pet najdražih jela i vi nabrojite: 1. pizza, 2. biftek, 3. janjetina, 4. ćevapi, 5. špageti, vi ste time izrazili svoje subjektivne preferencije, odnosno korisnost koju za vas ispunjavaju navedena dobra. No, iz te rang liste mi ne možemo izvući nikakve količine korisnosti po nekom objektivnom mjerilu.

Primjerice, besmisleno je reći “Ja preferiram pizzu dva puta više nego biftek” ili “Janjetina mi je 50% draža od špageta”. Jasno, takvi se komentari možda nekad mogu čuti u žargonu, ali oni su besmisleni. Jedino što ova rang lista predstavlja jest to da biste se vi, da se nađete pred izborom između pizze i nečeg drugog, odlučili za pizzu. U stvarnosti ne postoji objektivna mjera korisnosti (npr. util). Dakle, korisnost se za pojedinca ne može nikako izražavati u kardinalnim brojevima (npr. “Korisnost jedne pizze za mene je 10 utila, a bifteka 8 utila”), već isključivo ordinalnim (npr. “Korisnost jedne pizze mene je veća od korisnosti jednog bifteka”). Korisnosti se mogu poredati na vrijednosnoj skali preferencija pojedinca, ali se razlike među njima ne mogu kardinalno izražavati nekom objektivnom mjerom. Korisnost pizze može biti veća (tj. više na skali preferencija) u odnosu na korisnost od bifteka za neku osobu, ali se ta razlika nikako ne može izraziti nekim kardinalnim brojem, nekom mjernom jedinicom (npr. da kažete “Pizza je meni korisnija od bifteka za dva utila”). To je potpuno suludo.

Ako je besmisleno izražavati korisnost nekog dobra za pojedinca u kardinalnim brojevima, onda je još puno besmislenije uspoređivati korisnosti različitih pojedinaca pa ih izražavati pomoću nekih mjernih jedinica. Uzmimo da neki vaš prijatelj poreda svoja najdraža jela ovim redom: 1. janjetina, 2. ćevapi, 3. pizza, 4. omlet, 5. šparoge. Na koji način bi se ovdje mogla uopće uspoređivati korisnost koju različita jela donose različitim pojedincima? Korisnost pizze za vas je 10 utila, dok je vašem prijatelju samo 7? Potpuno suludo.

Korisnost nije neka objektivna veličina koja se može mjeriti objektivnim jedinicama, poput dužine, mase, temperature, volumena i sl. Dok je, s jedne strane, moguće izračunati koliko je ukupna masa ili visina svih ljudi u nekoj zajednici, potpuno je besmisleno govoriti o ukupnoj količini društvene korisnosti, pa je stoga i besmisleno opravdavati redistribuciju dohotka i progresivno oporezivanje na temelju povećanja društvene korisnosti. Ne možemo izvoditi matematičke operacije zbrajanja i množenja s rednim brojevima.

Na ovakvim iskrivljenim poimanjima korisnosti u ekonomskom smislu se često temelje i neke druge intervencionističke politike, ali o tome drugom prilikom.

Oglasi

14 comments

  1. Predlažem uvođenje novog matematičkog aksioma:

    Ako imamo tri skupa A, B i pridružene skupove C (novac), pri čemu za A vrijedi A(n)=1, a B(n) > 1 (članovi skupa), tada Ako je skup A(C)>B(C), tada treba od skupa A(C) trajno oduzimati razliku i pribrajati skupu B. Sve dok A(C) = 0;

    Ovaj aksiom (koncept) moraju dalje doraditi socijalistički stručnjaci.

    Narodski rečeno: “UVIJEK JE KORISNO NEKOME UZETI I ONDA MENI DATI” (obrnuto ne vrijedi).

    Dakle očita je vektorska (usmjerena) priroda transakcije. Ako je vektor orijentiran u jednom smjeru onda je ta transakcija pozitivna. Ako je u drugom smjeru onda je negativna (po društvenu i moju osobnu korisnost kao zastupnika društvenih interesa).

    Naravno, smjer i dužinu vektora mora određivati komitet (ja) prema stanju u društvu i svojim potrebama. Po dobroj staroj komunističkoj (pardon), matematičkoj praksi.

    Tako da bi najbolje bilo ustvari promijeniti samu matematiku (nazadnu i buržoasku), pa bi sve ove rasprave postale bespredmetne. Tako bi konačno socijalizam postao matematički dokaziva i neoboriva činjenica. Dakle, protiv brutalnosti kapitalizma treba se boriti socijalističkom matematikom. Ovu staru matematiku naravno treba zabraniti kao kontrarevolucionarnu. Mene čudi kako se toga već netko nije sjetio.

    Vidiš kako su stvari jednostavne, onda kada postoji socijalistička “dobra volja”. Stoga bi ova naša liberalno-kapitalistička trabunjanja bilo vrlo lako pobiti znanstvenim metodama.

    Sviđa mi se

  2. Zar nije progresivno oporezivanje dohotka uvedeno radi degresivne prirode ostalih poreza, npr. poreza na potrošnju? Nije isto platiti pdv u iznosu 3 kn na neki proizvod za dohodak 3.000 kn i za dohodak 10.000 kn.

    Sviđa mi se

      1. Kupio sam stan, 1/3 gotovine, 2/3 kredit, nisam platio pdv. Isto tako sam kupio rabljeni auto na koji nisam platio pdv. Postavke iz linka koji ste postavili su pale u vodu (dio).
        Isto tako, “bogati” na koje se post iz linka referira su vrlo vjerojatno vlasnici posla/firmi, te plaćaju porez na dobit na ono što ostane nakon njihove potrošnje preko firme (malo), jer su financijski obrazovaniji, dok “siromašniji” nemaju tu mogućnost. Inače je post odličan kao i vaš (tek ih otkrivam), tjeraju čovjeka na razmišljanje i edukativni su. Pozdrav!

        Sviđa mi se

        1. Imam nekoliko pitanja.

          Imate li Vi svoju vlastitu aktivnu firmu (u HR), koja Vam je primarni izvor prihoda, ako da, koliko dugo ste poduzetnik, tko Vam vodi knjigovodstvo (sami ili vanjsko vođenje), te zapošljavate li druge ljude i koliko?

          I na kraju koliki Vam je prosječni omjer prometa/dobiti (otprilike naravno) preko svih godina poslovanja.

          I temeljno pitanje, ako nemate firmu – zašto je nemate 🙂

          Sviđa mi se

          1. Nemam vlastiti posao (još), već sam u svojstvu zaposlenika u privatnom društvu kapitala. Imam nekoliko prijatelja koji vode vlastite poslove. Imam i osobu kojoj bih povjerio knjigovodstvo.
            Ali još nisam pronašao vlastiti posao zbog kojeg bih napustio zaposlenički.
            Nadam se da moja djeca budu. Generacije su odgajane da se netko drugi brine za njih, valjda će smjena generacija promijeniti stvar. Na nama (roditeljima) je da tome pridonesemo.
            Ajd’ živili!

            Sviđa mi se

  3. Evo zašto Bill Gatesu treba sve oduzeti:

    Kad planiraš pobiti milijarde ljudi, ne smiju se birati sredstva da se takvi bolesnici stave pod kontrolu.

    Sviđa mi se

    1. Bilo bi zanimljivo gledati tvoj vlastiti video. Onda bi se dobro vidjelo tko je tu bolestan, a tko zdrav. A tebi ako je do oduzimanja, stavi čarapu na glavu, pištolj u ruku i pravac na blagajnu malog vlasnika dućana (to je tvoj domet). Pa ako imaš sreće i ne prebije te šezdeset godišnja blagajnica u vekslu – tvoja žeđ za otimanjem će privremeno biti zadovoljena. Ili ipak preferiraš da partija taj prljavi posao obavi za tebe?

      A što se Gatesa tiče, sumnjam da si sposoban istome oteti toalet papir iz javnog zahoda njegove zaklade….

      Sviđa mi se

      1. Ovoga puta si u pravu, za razliku od psihopata opsjednutih novcima i opijenih s moći, ne mogu nikome ništa oteti. 10 božja zapovijed mi je u krvi, za razliku od drugova koji pišu blogove o slobodi a na sve moguće načine otimaju tuđe stvari.

        Čovjek javno izjavi da će pomoću cjepiva reducirati broj stanovnika na Zemlji za otpriliku milijardu, kako bi mogao zadržati svoj standard jer su resursi na zemlji ograničeni pa bi ih u suprotnom morao dijeliti s drugima, a ti i autor bloga njega glorificirate? To je savršeni primjer zašto treba uvesti mehanizme koji bi onemogućili enornmo bogaćenje jer samo potpuno prazne osobe mogu težiti zadovoljenju svoje unutarnje praznine materijalnim dobrima. Takvim psihopatama poput Gatesa, ne smije se dozvoliti da imaju moć kakvu trenutno imaju a upravo to im omogućava njihovo enormno bogatstvo. Svi komunistički zločinci u povijesti čovječanstva zajedno nisu uništili milijardu ljudi koliko Gates planira uništit svojim cjepivima.

        Sviđa mi se

  4. Cjepivima? Pa kako to? Naime, podaci pokazuju da je UPRAVO zbog cjepljenja preživjelo stotine i stotine miliona ljudi … i to posvuda u Svijetu. To bi morala biti neka anticjepiva koja će raditi depopulaciju ….? Hajde, Ovchice1, daj nam podatke. Ili je g. Gates nešto drugo mislio…?

    Sviđa mi se

    1. Ajde nemoj tako, nije kriva ovčica što mu materinji jezik nije engleski pa se malo zabunio. Umjesto vakcine trebao je napisati planiranje obitelji tj. kontracepcija.

      FYI, ovčice, on to ne planira već i provodi.

      Sviđa mi se

  5. Da, možda se korisnosti ne mogu objektivno izraziti u nekoj jednici (utilu) pa stoga niti ne postoji mogućnost precizne interpersonalne usporedbe.

    Ali to nije niti potrebno. Dovoljna je samo pretpostavka da je moguća neka generalna usporedba bez potrebe da se ona brojčano izrazi.

    Niti zakon opadajuće granične korisnosti nije toliko ekonomski zakon nego pretpostavka, uvjerljiva pretpostavka utemeljena na opažanju. Razumna je pretpostavka da će ljudi na skali preferencija na prvom mjestu imati one koje će im omogućiti preživljavanje, a tek na kraju zabavu i sl.

    To ne mora uvijek biti točno, ali je točno u dovoljnom broju slučajeva. Osnivači austrijske škole – utemeljitelji načela granične korisnosti – su to načelo smatrali nedvojbenim i ekonomskim temeljem progresivnog oporezivanja.

    Zašto je pretpostavka o mogućnosti interpersonalne usporedbe razumna? Zato jer ljudi, bez obzira na sve razlike, ipak pripadaju istoj vrsti – fiziološki procesi su isti; osjećaju gladi, žeđi, straha, sreće, boli su usporedivi.

    Dakle, kako onda znamo da je sto kuna korisnije nekom siromahu nego Billu Gatesu. Ako se držimo samo kardinalne koristi onda nikako, jednostavno ne možemo znati.

    Ali razumna pretpostavka na temelju iskustva i poznavanja osnova ljudske prirode će nam reći da je Billu Gatesu granična korisnost tih sto kuna puno manja nego nekom siromašnom.

    Kao što je rekao A. Sen, korist koju je imao Neron od paljenja Rima je sigurno manja od gubitka koji su imali stanovnici. Reći da ne možemo izračunati granične koristi pa stoga ne možemo dati odgovor na pitanje čija korisnost je veća je malčice nerazumno, zar ne?

    Evo što je npr. Böhm-Bawerk mislio o tome:

    Hypothesizing an “ideal standard of measurement,” Böhm­ Bawerk maintains that a rich consumer who outbids a poor consumer for a given good may well gain less in utility than the poor consumer would have gained. While “cases of this kind occur, unfortunately, countless times in actual economic life” (1924, p. 479), Böhm-Bawerk takes as his example Ireland in the 1840s. Then the indigenous population could not afford the market price of grain, which instead was exported. The result was that the Irish starved and died, while the grain went, at least in part, to meet the demand of the rich for spirits and fine baked goods.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s