Zakon o minimalcu povećava nezaposlenost

“There is only one way to regard a minimum-wage law: it is compulsory unemployment, period.” – Murray Rothbard

Tema zakonski propisanog minimalca je na jedan način prilično fascinantna, s obzirom da među ekonomistima gotovo svih škola praktički postoji konsenzus oko negativnih učinaka takve mjere. Čak ni među lijevo orijentiranim keynesijancima nećete lako čuti kako elaboriraju o potencijalnim blagodatima državnog propisivanja minimalne zarade. Naravno, nađe se uvijek tu i slučajeva s posebnim potrebama, a imamo i, hvala bogu, dovoljno intelektualnih kurvi.

Ipak, unatoč svemu, većina zemalja svijeta danas ima propisane zakonske minimalce i imam dojam da relativna većina stanovništva, barem u Hrvatskoj, podržava takve mjere.

U pozadini zagovaranja državnog određivanja minimalnih visina plaća vjerojatno su dobrim dijelom otrcani marksistički mitovi o zlim pokvarenim poslodavcima koji se bezobrazno bogate na leđima izrabljene potlačene radničke klase i samo ih bolesna sebičnost i oholost sprečava da zaposlenicima isplate dostojnu plaću.

Marksističke mitove ostavimo za forum Filozofskog fakulteta, a ovdje pogledajmo što se događa u stvarnom svijetu.

Radni odnos je dobrovoljni odnos dvaju strana (radnika i poslodavca) koje sporazumno dogovaraju uvjete istog, te se nikakva treća strana nema pravo petljati u dobrovoljne odnose odraslih ljudi.

Prvo pitanje koje bi trebalo postaviti zagovarateljima minimalne plaće jest, ako je propisivanje minimalne plaće tako dobar potez, zašto ne postaviti visinu minimalca na 10 000 kn? Ili na 30 000? Zašto se zaustavljati na nekim mizernim ciframa od niti 400 eura?

if-minimum-wage

Općenito, plaća (nadnica) jest novčana naknada koju poslodavac isplaćuje zaposleniku za obavljeni dogovoreni posao. Prilikom ugovaranja obavljanja posla, tj. radnog odnosa, poslodavac i zaposlenik se dogovaraju i oko samih uvjeta obavljanja posla, od čega je, možda i najvažniji, visina plaće.

Što onda određuje visinu plaće na tržištu?

Visinu plaće određuju ponuda i potražnja za radom. S obzirom da je plaća ništa drugo nego cijena nečijeg rada, na njeno formiranje utječu isti efekti kao i na formiranje cijena na drugim tržištima i to se može lako grafički prikazati jednostavnim grafikonom:

work_supply_demand_1

Na grafikonu, ponuda rada (supply of labour) prikazana je rastućom funkcijom (s obzirom da se pri višim razinama plaća više ljudi spremno zaposliti, ceteris paribus), dok je funkcija potražnje za radom (demand for labour) opadajuća (pri nižim razinama plaća, više je poslodavaca spremno zapošljavati, ceteris paribus). Dakle, jednostavno, u točki presjeka krivulja potražnje i ponude postiže se ravnotežna tržišna cijena (plaća) i razina zaposlenosti. Kada bi razina plaća bila viša, došlo bi do viška ponude rada nad potražnjom, pa bi konkurencija među radnicima spustila visinu plaće nazad prema ravnotežnoj. S druge strane, ako bi razina plaća bila niža od ravnotežne, pojavio bi se višak potražnje za radom u odnosu na ponudu, pa bi konkurencija među poslodavcima dovela do povećanja plaća.

Međutim, što se događa ako ovdje intervenira država i odredi minimalnu visinu plaće na razini višoj od tržišne?

min

Sad imamo situaciju u kojoj potražnja i ponuda formiraju tržišnu cijenu W1 i zaposlenost Q1, međutim, država donosi zakon (u cilju zaštite obespravljenih masa od ralja nemilosrdnog neoliberalizma) kojim zabranjuje radnicima da rade za plaću nižu od iznosa NMW. Podsjetimo, država zakonom o minimalcu nikome ne govori da mora ikoga zaposliti, ona samo uvjetuje da, ukoliko poslodavac nekoga zaposli, mora ga platiti minimalno X kuna mjesečno. Logično, takva intervencija za posljedicu ima pad zaposlenosti. Pri razini NMW, ponuda rada (znači, radnici koji aktivno traže posao – Q3) je veća od potražnje za radom (poslodavci koji su voljni zapošljavati po toj razini plaća – Q1) i dolazi do povećane nezaposlenosti (Q1-Q2), a oni koji će ostati bez posla su radnici s najnižom produktivnošću (negdje između W1 i NMW), znači, uglavnom, mladi, neobrazovani, nekvalificirani i sl.

Država svojim interveniranjem ovako upravo najviše šteti onima kojima je namjeravala pomoći – najsiromašnijima, najneiskusnijima i onima s najslabijim kvalifikacijama. Država im svojim interveniranjem onemogućava zapošljavanje, te im tako onemoućava stjecanje potrebnog iskustva, znanja i radnih navika. Izdvojite si manje od pet minuta vremena za kratak edukativan filmić:

Na slobodnom tržištu, visina plaće u konačnici je uvjetovana produktivnošću, ona teži graničnom prihodu rada. Ukoliko je dnevni granični prihod radnika X u poduzeću 200 kuna (dakle, ako on dnevno doprinosi prihodu poduzeća za 200 kuna), njegova bruto dnevnica će težiti iznosu 200 kuna, jer sve dok je njegova dnevnica niža od toga, poslodavac na njemu može ostvariti profit i konkurencija među poslodavcima će u dugom roku uzrokovati rast plaća radnika prema njihovoj produktivnosti.

Također, danas je malo poznata povijest sindikalnog lobiranja za određivanje minimalnih nadnica. U Sjedinjenim Državama i Južnoafričkoj Republici, zakoni o minimalnoj plaći originalno su bili sredstvo rasističkih sindikata koji su imali u cilju onemogućavanje konkurencije pripadnika diskriminiranih skupina na tržištu rada u vrijeme rasne segregacije. Zar nije onda zanimljivo da kod suvremenih “progresivnih” ljevičara slušamo upravo suprotne ciljeve kao razloge za opravdavanje nametanja propisa o minimalnoj plaći? Je li moguće da je došlo do promjena  u tržišnim zakonitostima u međuvremenu?

Oglasi

17 comments

  1. Ako, “visinu plaće određuju ponuda i potražnja za radom”, onda je oređivanje visne plaća isključivo stvar tržišta, i ako se ekonomisti gotovo svih škola praktički konsenzusom slažu oko negativnih učinaka, onda je uplitanje Vlade ne samo ruganje i nepriznavanje struke, time i znanosti, nego je to istovremeno i povreda Ustava o poduzetničkoj i tržišnoj slobodi iz čl.49. čime se ruši temelj gospodarskog ustroja RH, što je u praksi gospodarska kriza bez kraja.
    Svatko je dužan držati se Ustava, a Vlada to mora i po službenoj dužnosti, što ne čini!

    Sviđa mi se

    1. Svatko je dužan držati se Ustava

      Dužnosti mogu proizlaziti samo iz ugovora na koje su sve stranke dobrovoljno pristale, a to hrvatski Ustav nije, stoga ga se nitko nije ‘dužan’ držati.

      Sviđa mi se

  2. Ponovo mi se ovo cini kao dobra prica za skolske klupe ali koja se u praksi pokazala manjakvom. A evo i zasto…
    1) mitovi su izmisljene price koje nema temelja u stvarnoati. Pokvareni poslodavci koji iskoristavaju radnike nisu iznisljotina vec stvarnost. Zaista nije problem naci danas takve…
    2) ove sve teorije podrazumjevaju da su poslodavci i posloprimci u potpuno ravnopravnom polozaju, sto naravno nije istina. Pogotovo ne danas u Hrvatskoj. Znamo da su radnici danas cesto prisiljeni pristati na svakakve uvjete kako bi zaradili bilo sto.
    3) pitanje potplaćenoati je jednako opasno (ako ne i opasnije) od pitanja nezaposlenosti. Situacije u kojoj ljudi potrose 8h da bi dobili “plaću” s kojom ne mogu podmiriti osnovne potrebe, a istovremeno ne mogu traziti drugi posao jest po takvog radnika pogubna.
    4) ovj dijagrm se moze i treba nacrtati drukcije. Tocke sjecista ponude i potraznje daju ravnotezno stanje… U istom je definiran drzavni intervencionizam ali na krivom mjestu. On nikako nije iznad tocke w1 i q1…. Vec ispod. W1 i q1 mozemo reći da je u sumi svih ponuda i sve potraznje prosjecno zaposlenje pri prosjecnoj plaći… A minimalac je svakako ispod te tocke…
    5) Ovolika nezaposlenost u hrvatskoj je posljedica previsoke minimalne plaće? Kada bi ubacili nasu ponudu radne snage i potraznju, dajte mi recite kolika bi bila trzisna cijena najslabije plaćenih radnika.

    Ova prica, iako lijepo zvuci, moze funkcionirati samo u laboratorijskim idealnim uvjetima. Naravno da će se uvijek naći pohlepni ljudi koji će nastojati iskoristiti druge. Suludo je to nazivati mitom.
    Nisam znao za rasisticke sindikate koji su koristili mnw za onemogućavanje zaposljavanja crnaca.

    Sviđa mi se

    1. 1) Što znači “iskorištavanje radnika”? Zašto radnici onda ne daju otkaz i nađu drugi posao? Ili zašto sami ne postanu poslodavci i/ili kapitalisti?

      2) Što znači to da poslodavci i posloprimci nisu u ravnopravnom položaju? Što znači da je netko na nešto prisiljen?

      3) Nema veze s napisanim.

      4) Ne razumiješ dijagram i/ili ne znaš čitati.

      5) Gdje to piše u tekstu da je ovolika nezaposlenost u RH posljedica previsoke minimalne plaće?

      Naravno da će se uvijek naći pohlepni ljudi koji će nastojati iskoristiti druge

      Da, zato bi pametnjakovići poput tebe takvim pohlepnim ljudima davali gotovo neograničenu moć na upravljanje tuđim životima.

      Nisam znao za rasisticke sindikate koji su koristili mnw za onemogućavanje zaposljavanja crnaca.

      Pa za puno toga nisi znao, ali te to nije obeshrabrilo da podijeliš svoje mišljenje.

      Sviđa mi se

      1. naravno da me nije obeshrabrilo. zasto bi me obeshrabrilo??? kada nešto ne razumijem uđem u razmjenu mišljenja… ne očekujem bezrazložne napade, nego očekujem argumentirane odgovore… ovdje na to nisam naišao, a žao mi je jer mi se činilo da autor razumije o čemu govori. ovakve odgovore u pravilu čovjek dobije od osobe koja znanje temelji na uvjerenjima, a ne na spoznajama.

        niti na jedno pitanje mi niste odgovorili argumentirano. pravite se da ne razumijete kako stvari funkcioniraju u praksi, i odgovarate pitanjima…

        kažem ponovo šteta, jer sam očekivao da sam mogao nešto i naučiti od vas.

        Sviđa mi se

        1. Pa, ti si počeo s neargumentiranim napadima i nisi dao niti jedan odgovor na niti jedno postavljeno postavljeno pitanje.

          Kako je i obično slučaj s ljevičarima, nisi u mogućnosti iznijeti neku sadržajnu, koherentnu primjedbu, nego se kritika temelji na slabo definiranim i neargumentiranim floskulama, na koje je onda nemoguće konkretno odgovoriti. Zato te i pitam da pojasniš svoju poziciju i obrazloziš svoje stavove, jer ako želiš argumentirane odgovore, trebaš postaviti konkretna pitanja (i bar se potruditi shvatiti što piše u tekstu kojeg komentiraš!).

          Sviđa mi se

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s